KOPENHAGEN, 31. oktobar 2024. godine – Na 74. sjednici Regionalnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu koja se održava od 29. do 31. oktobra u Kopenhagenu, zemlje članice Evropskog regiona SZO nominovale su dr Hansa Henrija P. Klugea za funkciju regionalnog direktora SZO-a za Evropu za drugi mandat u trajanju od pet godina, a koji će započeti u februaru 2025. godine nakon potvrde Izvršnog odbora SZO-a.
„Biti regionalni direktor SZO-a za Evropu bila je čast mog života, i zaista sam zahvalan i ponizan zbog ogromne podrške iskazane za moju nominaciju. Što se tiče mog drugog mandata sljedeće godine, moj prvi zadatak će biti da konsultujem sve 53 zemlje članice SZO-a širom Evrope i centralne Azije, kao i sve naše zdravstvene partnere, kako bismo zajedno razvili naš naredni petogodišnji plan, poznat kao drugo izdanje Evropskog programa rada,“ izjavio je dr Kluge.
U narednih pet godina plan je nastaviti raditi na mnogim prethodno ostvarenim uspjesima, uključujući rad na pripremljenosti za pandemije i jačanju zdravstvenih sistema, mentalnom zdravlju, digitalnom zdravlju i imunizaciji. „Također, nastojat ćemo proširiti naše prioritete kako bi uključili oblasti prepoznate od ključnog značaja, kao što su jačanje nacionalne sigurnosti zdravlja, rješavanje zdravstvenih uticaja klimatske krize, pitanja antimikrobne otpornosti, i promocija zdravog starenja usljed brzih demografskih promjena. Sve ovo će biti upotpunjeno obnovljenim fokusom na žene, djevojke i mlade, te negativne rekacije na seksualna i reproduktivna prava i uznemirujući porast rodno zasnovanog nasilja.“
Tokom zasjedanja Regionalnog odbora, zemlje članice su raspravljale o tome kako raditi sa SZO za Evropu u svojim zemljama na četiri važna pitanja:
- usvajanje okvira za otpornije i održive zdravstvene sisteme, potpomognuto snažnim nivoima povjerenja, obnovljenom posvećenošću primarnoj zdravstvenoj zaštiti i povećanim ulaganjima u zdravstvenu radnu snagu;
- jačanje pripremljenosti, odgovora i otpornosti na zdravstvene hitne slučajeve u Evropskom regionu – poznat i kao Pripravnost 2.0;
- unapređenje kapaciteta timova za hitne medicinske intervencije do 2030. godine, kako bi se osigurala brza reakcija na akutne zdravstvene krize gdje god se one dogode; i
- razvoj strategije za iskorištavanje zdravstvenih inovacija i novih tehnologija u regionu, koja će biti predstavljena 2025. godine.
Otporni i održivi zdravstveni sistemi
Zemlje članice prepoznaju potrebu za nastavkom ulaganja u jačanje svojih zdravstvenih sistema, naslanjajući se na lekcije iz pandemije COVID-19. U konačnici, poboljšanje zdravlja i dobrobiti građana zavisiće od nekoliko ključnih stvari, kao što su jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite i porodičnih ljekara; ulaganje u buduću zdravstvenu radnu snagu kroz odgovarajuću obuku, zapošljavanje i zadržavanje; korišćenje digitalnih rješenja i vještačke inteligencije u zdravstvu; i razvijanje održivih finansijskih modela koji osiguravaju da zdravstveni sistemi imaju potrebna sredstva za pružanje kvalitetne njege.
„Vrijeme je da promijenimo način razmišljanja i gledamo na zdravlje kao na osnovnu investiciju, a ne samo kao trošak za poreske obveznike,“ nastavio je dr Kluge. „Dokazi širom našeg regiona i globalno pokazuju da ulaganja u zdravstveni sektor nisu opterećenje za ekonomiju, upravo suprotno, zdravstveni sektor donosi višestruke koristi, osim individualnog i društvenog zdravlja i dobrobiti. On podstiče ekonomski rast i otvara radna mjesta, doprinosi društvenoj koheziji i poboljšava efikasnost radne snage.“
Pripravnost 2.0
Pripravnost 2.0 je nova regionalna strategija i akcioni plan SZO za Evropu za pripremljenost, odgovor i otpornost na zdravstvene vanredne situacije za narednih pet godina (2024.–2029.). Ovaj plan, osmišljen je kako bi unaprijedio napore u regionu za pripremu, prevenciju, odgovor i jačanje otpornosti na zdravstvene krize, podiže pripremljenost na viši nivo i zasnovan je na lekcijama naučenim iz nedavnih kriza.
„Imamo priliku da primjenimo lekcije iz COVID-19 i drugih zdravstvenih vanrednih situacija i implementiramo ih na strateški, ambiciozan, ali i praktičan način kako bismo bili bolje pripremljeni za sve što može uslijediti,“ rekao je dr Kluge. „Ključ je usvojiti dvostruki pristup, gdje su zdravstveni sistemi dizajnirani da pružaju osnovne zdravstvene usluge, dok su istovremeno spremni za brzu prilagodbu i odgovor na zdravstvene vanredne situacije. Pripravnost 2.0 nadopunjava trenutne napore država članica SZO-a da postignu globalni Pandemijski sporazum, zajedno s nedavnim izmjenama Međunarodnog zdravstvenog pravilnika.“
Timovi za hitne medicinske intervencije
Regionalni akcioni plan za timove za hitne medicinske intervencije (EMT) za period 2024.–2030. postavlja temelje za zemlje Evropskog regiona da uspostave i ojačaju vlastite kapacitete EMT timova. Podržavajući državne napore, ovaj plan osigurava da su kvalitetne, od životnog značaja medicinske usluge bliže onima kojima su potrebne u kriznim situacijama. Evropski region već ima jednu od najjačih EMT mreža na svijetu, sa preko 85 timova koji uključuju više od 75.000 visoko obučenih medicinskih profesionalaca, pružajući snažnu osnovu za implementaciju Regionalnog akcionog plana.
„Od prirodnih katastrofa do sukoba i epidemija bolesti, cilj je bolja pripremljenost i brži odgovor, i na taj način osigurati da svako, svuda, dobije potrebnu njegu u trenucima kada je to najvažnije. Vidjeli smo koliko su EMT timovi bili od ključnog značaja za naš zdravstveni odgovor na rat u Ukrajini, razorne zemljotrese u Turskoj i vanredne klimatske situacije. Zajedno, osiguravamo da svaka zemlja u našem regionu može ostati snažna, opremljena i spremna da odgovori na zdravstvene izazove uz podršku EMT-a,“ rekao je dr Kluge.
Primjena zdravstvenih inovacija i novih tehnologija
Suočeni sa brojnim krizama, nedovršenom agendom o nezaraznim bolestima i mentalnom zdravlju, starenjem stanovništva i manjkom zdravstvenih radnika, uobičajeni pristupi jednostavno nisu opcija za zdravstvene sisteme Evropskog regiona. Zdravstveni sektor mora usvojiti inovacije kao osnovni proces za promociju zdravlja. Region ima mnoge centre za inovacije u zdravstvu, ali oni često djeluju izolovano i ne razmjenjuju znanja i ideje sa drugim sektorima, uključujući sa javno zdravstvenim. Nova rješenja se pojavljuju svakodnevno, često prebrzo za vlade da ih procijene, prilagode i usvoje. Zato države članice rade zajedno na razvijanju strategije za primjenu zdravstvenih inovacija i novih tehnologija, a sve sa ciljem da se ova strategija odobri na sljedećoj sjednici Regionalnog komiteta.
„Imamo neograničene prilike za iskorištavanje tehnoloških, društvenih i finansijskih inovacija u Evropskom regionu,“ istaknuo je dr Kluge. „Ove nove tehnologije mogu revolucionirati iskustva pacijenata, pomoći u upravljanju hroničnim stanjima, promovirati dobro zdravlje i opću dobrobit, te podržati naše zdravstvene radnike i njegovatelje. Ali, uprkos njihovom obećanju, još nismo oslobodili njihov puni potencijal. Zemlje se još uvijek bore s financiranjem, implementacijom i sklapanjem partnerstava sa start-upovima i centrima za inovacije, te s etičkim i pravednim dijeljenjem koristi od inovacija. Zajedno, oslanjajući se na čvrste primjere inovacija koje smo već uspostavili u digitalnom zdravstvu i novim lijekovima u posljednjih nekoliko godina, nadamo se da ćemo to promijeniti.“
Permakriza kao novo normlano
Dr Kluge je započeo svoj prvi mandat kao regionalni direktor upravo kada je pandemija COVID-19 počela da se širi, devastirajući živote i egzistencije svuda i stavljajući zdravstvene sisteme pod neviđeni pritisak. Dok se COVID-19 počeo smirivati, još jedna zdravstvena hitna situacija, majmunske boginje, prvo se pojavila u Evropskom regionu prije nego što je postala globalna briga. Pored toga, ekstremni vremenski događaji uključujući toplotne talase i poplave, zemljotresi u Turskoj i sjeverozapadnoj Siriji, kao i dugotrajne humanitarne krize u Ukrajini, Gazi, Izraelu i Libanu. Ukratko, proteklih pet godina obilježeno je stalnim stanjem krize ili permakrizom koja na više frontova predstavlja ogroman izazov za zdravstvene sisteme i radnike u zdravstvu.
„Identifikovanjem i djelovanjem na prioritete koji su važni za skoro milijardu ljudi širom Evrope i centralne Azije, naše zemlje članice iskazuju dobrodošlu solidarnost i multilateralizam u vrijeme sve dubljeg nepovjerenja i podjela,“ zaključio je dr Kluge. „Zdravlje može i zaista spaja zemlje i zajednice. Mi u SZO za Evropu smo zahvalni na prilici da radimo sa našim zemljama članicama i partnerima kako bismo pomogli oblikovati budućnost zdravlja za dobrobit svih.“