Plinski šporeti ubiju 40.000 Evropljana svake godine emitovanjem zagađivača u pluća, otkriva izvještaj, što je dvostruko više od broja smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama, piše Gardijan.
Šporeti ispuštaju štetne plinove povezane sa srčanim i plućnim bolestima, ali stručnjaci upozoravaju na nedostatak svijesti javnosti o njihovoj opasnosti. U prosjeku, korištenje plinskog šporeta skraćuje život za gotovo dvije godine, prema studiji o domaćinstvima u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.
“Opseg problema je daleko veći nego što smo mislili”, rekla je glavna autorica Juana María Delgado-Saborit, koja vodi laboratorij za istraživanje zdravlja životne sredine na Univerzitetu Jaume I u Španiji.
Istraživači su pripisali 36.031 preuranjenu smrt godišnje kao posljedicu korištenja plinskih šporeta u EU i dodatnih 3.928 u UK. Kažu da su njihove procjene konzervativne jer su uzeli u obzir samo zdravstvene posljedice dušikovog dioksida (NO2), a ne drugih plinova poput ugljičnog monoksida i benzena.
“Još 1978. godine otkrili smo da je zagađenje NO2 znatno veće u kuhinjama s plinskim šporetima nego s električnim,” rekla je Delgado-Saborit. “Ali tek sada možemo kvantifikovati broj života koji se skraćuju.”
Jedno od tri domaćinstva u EU kuha na plin, što je 54% domaćinstava u UK i više od 60% u Italiji, Nizozemskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Šporeti sagorijevaju fosilni plin i izbacuju štetne tvari koje nadražuju disajne puteve.
Izvještaj, koji je podržala Evropska klimatska fondacija, temelji se na istraživanju iz prošle godine koje je mjerilo kvalitetu zraka u domovima kako bi se utvrdilo koliko kuhanje na plin povećava zagađenje unutrašnejg vazduha. To je omogućilo naučnicima sa Univerziteta Jaume I i Univerziteta u Valensiji da izračunaju omjere između unutrašnjeg i vanjskog zagađenja vazduha pri kuhanju na plin te mapiraju izloženost NO2 u unutrašnjem prostoru.
Zatim su primijenili stope rizika od bolesti, temeljene na studijama o vanjskom zagađenju NO2, kako bi izračunali broj izgubljenih života.
“Glavna neizvjesnost je može li se rizik od smrti, utvrđen kod vanjskog NO2 uglavnom od saobraćaja, primijeniti na unutrašnji NO2 od kuhanja na plin,” rekao je Steffen Loft, stručnjak za zagađenje vazduha sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije učestvovao u istraživanju. “Ali to je razumno pretpostaviti i potrebno za procjenu.”
Rezultati su u skladu sa studijom u SAD-u iz maja, koja je otkrila da plinski i propanski šporeti doprinose do 19.000 smrti odraslih godišnje.
EU je ovog mjeseca postrožila pravila o kvaliteti vanjskog zraka, ali nije postavila standarde za unutrašnju kvalitetu zraka. Evropski savez za javno zdravlje (EPHA) pozvao je donositelje politika da postupno ukinu plinske šporete postavljanjem ograničenja emisija, nudeći subvencije za prelazak na čišće šporete i prisiljavanjem proizvođača da označe šporete s rizicima od zagađenja.
“Predugo je bilo lako odbaciti opasnosti plinskih šporeta,” rekla je Sara Bertucci iz EPHA-e. “Kao kod cigareta, ljudi nisu puno razmišljali o zdravstvenim posljedicama – i, kao kod cigareta, plinski šporeti pune naše domove zagađenjem.”
Ljudi se djelimično mogu zaštititi od para prilikom kuhanja otvaranjem prozora i uključivanjem ventilatora.
Delgado-Saborit je rekla da su ona i njen suprug odrasli u domovima gdje se kuhalo na električnim pločama, što je “čišće, sigurnije i zdravije”, ali su se kasnije preselili u kuću s plinskim šporetom u kuhinji.
“Sada smo usred renovacije doma i odbrojavam dane do ugradnje nove električne ploče u svojoj kuhinji.”