Evropska komisija nastavlja čekati formalno dostavljanje Reformske agende Bosne i Hercegovine kako bi mogla nastaviti ocjenjivati napredak zemlje u ključnim reformama. Dok druge države Zapadnog Balkana već napreduju u procesu, Bosna i Hercegovina zaostaje, suočavajući se s dodatnim izazovima u ispunjavanju zahtjeva Brisela.
Novi Plan rasta, koji je Evropska unija predložila, trebao bi biti ključni instrument za jačanje uticaja EU-a u regiji nakon godina stagnacije. Međutim, mnoge od traženih reformi su teške i zahtijevaju promjene koje duboko zadiru u temelje dejtonske BiH, što stvara dodatne tenzije na političkoj sceni.
O napretku zemalja regije i stagnaciji Bosne i Hercegovine na provedbi reformi razgovarali smo sa Adnanom Ćerimagićem, višim analitičarem Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu
BUKA: Odobrene su reformske agende za sve države Zapadnog Balkana osim za Bosnu i Hercegovinu. Šta to sada znači i koju će korist imati zemlje kojima su odobrene agende?
Moram priznati da usaglašavanje Reformskih agendi ni u jednoj od pet zemalja nije bio lagan proces. Uključivao je i dosta pritiska i insistiranja od strane EU. Uspjeh u dogovaranju Reformske agende sada je za ove zemlje otvorio put ka prvoj isplati novca, koja iznosi oko 7 procenata ukupnog novca. Uspješno provođenje dogovorenih reformi u intervalima od 6 do 12 mjeseci, do kraja 2027. će omogućiti i isplatu ostatka od 6 milijardi eura novca za čitav region.
Fokus agendi je u najvećoj mjeri na socio-ekonomskim reformama, kao i unapređenju vladavine prava i javne uprave. One su osmišljene za svaku zemlju posebno, i variraju od digitalizacije javne uprave do dostizanja nivoa EU standarda po pitanju kvalitete hrane.
BUKA: Tih 7% novca ipak neće doći u BiH, a građani BiH nisu zabrinuti zbog toga. Zašto, to je već pitanje za sociologe, ali trebaju li građani biti zainteresovani za ovo pitanje?
Bila bi šteta da vlasti u BiH ne dovrše Reformsku agendu jer su već usaglasile i dogovorile 98% onoga što je EU sugerisala i tražila. To zaista nije zanemarivo, a ni malo. I obimnije, konkretnije i jasnije je od onoga što je vladajuća koalicija dogovorila na početku svog mandata.
Ne bih rekao da građane ili privredu u BiH ne interesuje Reformska agenda, reforme, novac, ili mogućnosti koje se otvaraju. Siguran sam da bi svi voljeli da od novčanih transakcija iz dijaspore u EU ka BiH, naprimjer, u novčanicima građana ostane što više novca. To je, naprimjer, jedan od benefita Novog plana rasta. Ono što jeste izazov je fokusirati i usmjeriti interes građana i privrede na način da se artikuliše, dođe i potakne političare koji odlučuju da se pokrenu i dogovore. Dio problema tu je i sama komunikacija EU agende u BiH i regionu, jer sve zvuči gotovo ezoterično, apstraktno, i daleko.
BUKA: Možete li nam dodatno pojasniti zašto BiH nije u grupi zemalja koje već dobijaju milione evra iz Plana rasta?
Vlasti u BiH su nakon slanja zadnje verzije Reformse agende dobile detaljne komentare i sugestije EU. Sada je na njima da sjednu, i na način kako su dogovorile 98 procenata mjera, dogovore i preostale mjere, te uvaže sugestije i zahtjeve. Uz razumjevanje da će svi morati pristati na određene ustupke.
BUKA: Jasno je da se sada procesi u okviru Plana rasta odvijaju bez BiH. Kada se BiH i kako može pridružiti?
EU je ostavila prostor da se BiH priključi, ali preduslov je usvajanje i dostavljanje Reformske agende. Ne govori se o konkretnim rokovima, ali je jasno da što prije dogovor bude, prije će novac krenuti dolaziti u BiH. I ne treba zaboraviti, dogovor o Reformskoj agendi je tek početak, a pravi test i izazov će biti provedba dogovorenih mjera.
BUKA: Jedan od uslova za Plan rasta je bio i međusobno ukidanje viza Kosova i BiH. Dio vlasti u BiH godinama se tome protivi. Je li to jedan od ključnih razloga za izopćavanje BiH?
U ovom trenutku to nije prepreka jer je BiH pristala na uvođenje režima putovanja sa ličnim kartama sa Kosovom, odnosno ukidanje viza, potpisavši i sam Sporazum prošle godine. Međutim, uspješna provedba tog Sporazuma se očekuje kao jedan od uslova za oslobađanje novca iz Plana rasta.
BUKA: Očekuje li se od BiH da prizna Kosovo kako bi nastavila EU integracije?
U ovom trenutku od BiH se očekuje da sa Kosovom gradi dobrosusjedske odnose u okviru regionalne saradnje. U kojem trenutku će priznanje Kosova postati i uslov za bh. članstvo ostaje da se vidi, međutim, nemoguće mi je zamisliti da BiH i Kosovo budu dio EU bez da se međusobno priznaju.