Stranci su samo u prošloj godini prevarili više od 7.500 lica u BiH koja su angažovali za online reklamiranje.
U prošloj godini, strana lica su prevarila više od 7.500 građana BiH pri čemu su ostvarili nezakonitu dobit od više od dva miliona KM, koju su zatim prebacili na račune četiri kompanije širom svijeta.
Strana lica su osnivala pravna lica u BiH, koristeći piramidalne šeme kako bi angažovali pojedince za online reklamiranje, uz prethodne uplate iznosa od 30,00 KM do 375,00 KM .
Ovo predstavlja samo jednu od tipologija pranja novca opisanih u izvještaju Finansijsko-obavještajnog odjeljenja (FOO) Agencije za istragu i zaštitu (SIPA).
U tom dokumentu su detaljno razrađene razne metode pranja novca, uključujući i prevare usmjerene protiv domaćih građana od strane inostranih lica.
TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA
Dosadašnja iskustva kao i iskustva drugih zemalja ukazuju da je i dalje visoko izražen rizik sa aspekta pranja novca u sljedećim oblastima:
– oblast kupoprodaje nekretnina;
– korištenje bankarskog sistema, odnosno zloupotreba proizvoda i usluga pružalaca bankarskih usluga;
– fiktivni poslovi koji uključuju i korištenje pozajmica;
– obavljanje djelatnosti bez odgovarajućih odobrenja i registracija;
– usluge elektronskog transfera novca koje uključuju Moneygram, Western union i druge
– platforme za elektronski prenos novca;
– zloupotreba registrirane djelatnosti pravnih osoba;
– transakcije putem online platformi za pružanje usluga transfera novca;
– korištenje tzv. novčanih mula (“Money mule”);
– raspolaganje gotovinom.
Građani BiH nisu jedine žrtve, jer su i visoki službenici domaćih institucija umiješani u prevare. Inspektori FOO su zabilježili slučaj u kojem su visoki zvaničnici jedne institucije zloupotrebljavali svoj položaj, zahtijevajući novčanu korist od više osoba uz obećanja o obezbjeđivanju zaposlenja. Na ovaj način su stekli značajna sredstva, koja su potom koristili za različite isplate.
Prevare se dešavaju i na lokalnom nivou, gde su inspektori utvrdili da su neka odgovorna lica u lokalnoj upravi, koristeći svoj službeni položaj, u dogovoru s privatnim investitorima nezakonito raspolagala državnom imovinom.
“Oni suprotno važećim zakonima i odlukama pokreću i sprovode postupke kojim su nezakonito raspolagali navedenom imovinom kroz prodaju privatnim investitorima za potrebe građenja poslovno-stambenih objekata. U nekoliko slučajeva je utvrđeno da su odgovorne osobe u organima lokalne uprave primile dar od kupca zemljišta u vidu nekretnina i novčanih iznosa”, navodi se u izvještaju FOO za prošlu godinu.
Također, uočene su prevare kod fizičkih osoba koje u svojstvu poreskih obveznika po Zakonu o porezu na dohodak ne prijavljuju poreskom organu novčane prilive ostvarene po osnovu usluga koje su online pružene pravnim osobama iz inostranstva, a sa kojima su zaključili ugovore o poslovnoj saradnji. Te ugovore također ne prijavljuju poreskom organu tako što novčana sredstva primaju putem različitih online platformi za pružanje usluga transfera novca izbjegavajući bankarske račune te na taj način izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza. S druge strane, primljenim novčanim sredstvima raspolažu u vidu gotovinskih isplata, prenosa na druge račune i kartičnim plaćanjima (putem kartica pomenutih online platformi izdatih u inostranstvu).
U izvještaju se navodi i slučaj da fizičke osobe obavljaju djelatnosti (promet prava, pokretne i nepokretne imovine) bez dozvole nadležnog organa i na taj način stiču prihod posredstvom paypal računa. Nakon toga sredstva transferiraju na svoje bankovne račune ili prihod ostvaruju direktno na bankovne račune i istim raspolažu u vidu gotovinskih isplata, transfera na račune povezanih osoba, plaćanjem u korist prodavaca i kartičnim plaćanjem te u svrhu kupovine nekretnina velikevrijednosti kojim dalje raspolažu u svrhu sticanja dodatne koristi.
U jednom slučaju je utvrđeno da je nekoliko povezanih osoba, uprkos izrečenoj zabrani nadležnog organa u BiH, vršilo promet rabljenim vozilima ukupne višemilionske vrijednosti bez prijavljivanja ostvarenih prihoda velike vrijednosti koju su investirali u kupovinu skupocjenih nekretnina koje su privremeno oduzete, s ciljem osiguranja imovinske koristi stečene krivičnim djelom.
1.379 OBAVJEŠTENJA O SUMNJIVIM TRANSAKCIJAMA
Tokom 2023. godine zaprimljeno je:
– 1.379 obavještenja o sumnjivim transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi 267.513.792,18 KM, od čega su banke dostavile 1.036 obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 252.810.638,95 KM, a ostali obveznici 343 obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 14.703.153,23 KM;
– 517.756 obavještenja o gotovinskim i povezanim gotovinskim transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi 34.342.174.889,94 KM, od čega su banke dostavile 512.069 obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 32.756.084.559,05 KM, a ostali obveznici 5.687 obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 1.586.090.330,89 KM.
Grafikon pokazuje da su u 2023. godini, kao i u ranijem periodu, banke imale najznačajnije učešće u prijavljivanju transakcija, što je posljedica dominantne uloge banaka u sektoru finansijskih usluga u BiH. Od ostalih obveznika najznačajnije učešće u prijavljivanju transakcija imali su notari i autokuće, što vidimo u narednom grafičkom prikazu.
MEĐUNARODNA SARADNJA
Kao centralna finansijsko-obavještajna jedinica u BiH, FOO ostvaruje kontinuiranu međunarodnu saradnju sa stranim FOJ i međunarodnim organizacijama koje djeluju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
U tom kontekstu FOO je tokom 2023. godine 274 puta kontaktirao FOJ u inostranstvu od čega su se 154 zahtjeva i dopune zahtjeva odnosili na saradnju po konkretnim predmetima rada. U 693 slučaja FOO su kontaktirali različiti FOJ, od čega se 50 zahtjeva i dopuna zahtjeva stranih FOJ odnosilo na konkretne predmete rada.
Preuzeto sa Akta.ba