Na Bukovoj Kosi kod
Prijedora vršiće se istraživanje uglja, a odluku o pokretanju postupka
dodjele koncesije za istraživanje donijela
je Vlada Republike Srpske na inicijativu firme Drvo export iz Teslića,
objavljeno je u Službenom glasniku Republike Srpske.
Lokacija na kojoj će se vršiti istraživanje nalazi se na
području mjesne zajednice Veliko
Palančište, uz magistralni put Prijedor-Kozarska Dubica.
Dragan Ostić iz
Centra za životnu sredinu kaže da je ovo još jedna odluka Vlade koje ide isključivo u korist
pojedinca, a nimalo u korist države i građana.
“Već dobijamo pozive
od isprepadanih mještana iz okolnih sela koji nas pitaju kako mogu da spriječe
devastaciju područja, jer su ljudi danas upoznati s tim kako nesavjesno
djeluju kompanije koje vrše istraživanja a zatim i eksploatacju uglja- iza sebe
ostavljaju pustoš, ljudi se mahom rasele sa područja, da bismo na koncu slušali
priče o negativnom priraštaju”, istakao je Ostić za BUKU napominjući da donošenje
ovakve odluke u trenutku kada je najavljen CBAM ( taksa na CO2 emisije) i kada je zagađenost sve
aktuelnija tema idu u prilog činjenici da su životna sredina i građani na
zadnjem mjestu, daleko iza privatnih interesa.
Navedimo i da je u odluci Vlade RS navedeno da će koncesija biti
dodijeljena na osnovu javnog poziva za podnošenje ponuda, te da je Vlada odluku
o tome donijela na sjednici od 12. januara, da je odluka u Službenom glasniku
Republike Srpske objavljena 26. januara,
a na snagu je stupila osmog dana od dana objavljivanja.
Takođe, u inicijativi teslićke firme navedeno je da se investitor obavezuje da će na katastarskim parcelama na kojima bude vršio istraživanja obezbijediti nadoknadu štete vlasnicima parcela sklapajući sa njima ugovore o nadoknadi štete, a da će nakon završetka radova na istraživanju i dokazivanja bilansnih rezervi rješavati imovinske odnose kupovinom pojedinih parcela koje se nalaze unutar istražnog prostora.
Taksa na CO2 i novo
poskupljenje električne energije
Naime, firme u EU su prinuđene da plaćaju taksu na svoje
emisije CO2, dok to nije slučaj u mnogim zemljama, poput BiH, koje izvoze svoju
robu u evropske zemlje, pa su zbog toga te firme konkurentnije.
Međutim, Evropska unija donijela je odluku da počne s uvođenjem
prekograničnog poreza na ugljični dioksid (CBAM) i zapadnobalkanskoj šestorki (ZB6).
O ovoj taksi se priča već tri godine, a sada je njeno uvođenje potvrdio i EPBiH u Planu poslovanja, navodeći
uvođenje takse kao jedan od najvećih najvećih rizika u poslovanju kompanije u
narednom trogodišnjem periodu. Naveli su i da uvođenje poreza na CO2 u BiH
očekuju za tri do osam godina, i vide ga kao rizik.
Započeli su i interni obračun ovog poreza- obračunati
interni trošak emisije CO2 za 2021. iznosio je 23,83 miliona KM i to uz udio
besplatne alokacije od 95 odsto. Sa smanjenjem udjela besplatne alokacije (po
pet posto godišnje), te povećanu tržišnu cijenu emisija, interni troškovi za
2022. procijenjeni su na 67 miliona KM, u 2023. na 101 milion, 2024. na 140
miliona i 2025. na 190 miliona.
Iako obavezujući rokovi za uvođenje poreza na CO2 ne
postoje, stvari će vjerovatno ubrzati nedavna odluka Evropske unije da 2026.
uvede prekogranični porez na ugljen-dioksid.
Kako će se sa tim rokovima nositi BiH nezahvalno je
prognozirati, jer kasni u pogledu većine, ako ne i svih, preuzetih obaveza kada
je riječ o dekarbonizaciji.
Tako je Evropska Energetska zajednica prije četiri mjesec
pokrenula i postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja propisa ove
zajednice budući da je odobren nastavak rada termoelektrana na području Tuzle i
Kaknja čiji je vijek trajanja istekao, dok u međuvremenu nisu modernizirali
sistem zaštite od onečišćenja.
“To će za posljedicu imati negativan utjecaj na zdravlje
građana u Bosni i Hercegovini pošto je zagađenje zraka, koje dolazi iz tih
zastarjelih blokova, odgovorno za ozbiljne štete po zdravlje ljudi i okoliš“,
stoji, između ostalog, u pismu Energetske zajednice.