Doznake iz inostranstva, koje čine važan dio ekonomije BiH, rastu u kontinuitetu, a procjene za 2023. godinu pokazuju da će se oboriti rekordi u prilivu novca iz dijaspore. Ova sredstva ne samo da doprinose rastu BDP-a, već i stabilnosti domaćih finansijskih tokova, a prema analizama, najveći dio ovih sredstava dolazi iz Evrope, Sjeverne Amerike i drugih dijelova svijeta gdje živi bh. dijaspora.
Nakon što je pandemija COVID-19 prouzrokovala globalni pad u novčanim doznakama, uključujući i doznake koje iseljeništvo šalje u Bosnu i Hercegovinu, posljednji podaci pokazuju da su ovi iznosi ponovo u porastu.
Tokom 2022. godine uplaćeno je ukupno 4,959 milijardi KM, dok je 2021. godine taj iznos bio 4,356 milijardi KM.
U pandemijskoj 2020. godini zabilježen je znatno niži iznos od 3,884 milijardi KM, dok je godinu prije, 2019., iznos bio 4,354 milijardi KM. Nastavak ovog trenda ukazuje na to da će u 2023. godini doznake premašiti dosadašnje rekorde i ukupni tekući transferi bi mogli preći pet milijardi KM, stoji u dokumentu “Migracioni profil za 2023. godinu”
Prema podacima Centralne banke BiH i procjenama za 4. kvartal 2023. godine, priliv personalnih transfera za ovu godinu iznosi 3,718 milijardi KM, dok ukupni transferi iz inostranstva, uključujući i inostrane penzije, iznose 5,099 milijardi KM. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani rast doznaka koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu.
Prema procjeni Svjetske banke, novčane doznake iz inostranstva za 2023. godinu iznose 5,141 milijardu KM, što čini 10,6% BDP-a BiH, svrstavajući zemlju na 5. mjesto u Evropi po učešću doznaka u BDP-u. Najveći dio tih doznaka dolazi iz susjednih zemalja, zapadne Evrope, te dijaspore u Skandinaviji, Sjevernoj Americi i Australiji.
Personalni transferi su konstantno rasli tokom prve tri četvrtine godine, sa 793,58 miliona KM u prvom kvartalu na 1.010,34 miliona KM u trećem kvartalu, ali se očekuje blagi pad na 943,75 miliona KM u četvrtom kvartalu. Ukupan iznos ovih transfera za cijelu godinu procjenjuje se na 3.718,51 miliona KM. Ostali tekući transferi, koji obuhvataju penzije i socijalna davanja, također su rasli, dostižući procijenjeni godišnji iznos od 1.380,83 miliona KM.
Ukupni tekući transferi, koji predstavljaju zbir personalnih i ostalih transfera, pokazuju stabilan rast kroz 2023. godinu, s ukupnim iznosom od 1.116,60 miliona KM u prvom kvartalu do procijenjenih 1.305,63 miliona KM u četvrtom kvartalu. Za cijelu godinu, ukupni tekući transferi se procjenjuju na 5.099,34 miliona KM, što ukazuje na značajan priliv novca iz inostranstva i domaćih penzijskih fondova kao važan doprinos ekonomiji BiH.
Ko šalje najviše novca?
Najveći dio doznaka u 2022. godini bio je iz Hrvatske (936 miliona KM, 22%) i Srbije (795 miliona KM, 19%), što čini više od trećine ukupnih transfera. Iz Njemačke je stiglo 590 miliona KM (14%), dok su Austrija (462 miliona KM, 11%) i Slovenija (335 miliona KM, 8%) također značajni izvori priliva. Iz SAD-a je poslan 281 milion KM (7%), a Švajcarska i Švedska po 160 miliona KM (po 4%). Kanada (101 milion KM, 2%) i Australija (90 miliona KM, 2%) daju manji doprinos, dok ostatak zemalja čini 372 miliona KM (9%) ukupnih doznaka.
Podaci Centralne banke BiH i Svjetske banke
Iako se i Centralna banka BiH i Svjetska banka bave procjenom visine doznaka, vidljive su razlike u iznosima. Prema podacima Centralne banke BiH, doznake su u 2023. procijenjene na 3,718 milijardi KM, dok Svjetska banka za istu godinu procjenjuje znatno veći iznos od 5,141 milijardi KM. Ova razlika postoji kroz sve posmatrane godine, s tim da procjene Svjetske banke konzistentno pokazuju značajno više iznose. Na primjer, za 2022. godinu Centralna banka procjenjuje priliv od 3,343 milijardi KM, dok Svjetska banka navodi 4,488 milijardi KM.
Uočljiva razlika u podacima Centralne banke BiH i Svjetske banke postoji zato što podaci Centralne banke BiH obuhvataju samo “personalne transfere”, dok prema definiciji Svjetske banke novčane doznake predstavljaju zbir “personalnih transfera” i “kompenzacije uposlenih”.
Ovdje treba napomenuti da se ovdje radi o zvaničnom prilivu novca a ekonomisti ističu kako je bh ekonomija zapravo veoma ranjiva kada ovoliko novca stiže iz inostranstva. Nadalje, niko ne može ni procjeniti koliko se gotovine na ovakav način upumpa stanovništvu.
“Niko ne može tačno reći koliko još donesu djeca roditeljima u gotovini” rekao nam je ranije ekonomista Faruk Hadžić
Značajan priliv novca doprinosi ne samo ekonomskom rastu, već i stabilizaciji domaće potrošnje, posebno u oblastima socijalnih davanja i penzija. S obzirom na procijenjeno učešće doznaka u BDP-u od 10,6%, jasno je da su doznake jedan od ključnih stubova finansijske stabilnosti zemlje.