Kako se sačuvati od retraumatizacije: Sa vijestima o katastrofama i stradanjima psihološki pritisak raste

Zaključuje da se mentalno zdravlje ne može kupiti ili dobiti kao gotov proizvod, već se stvara kroz dugi period

Pored izazova koje donosi borba za vlastitu egzistenciju i , građani BiH su dugo i kontinuirano izloženi vijestima o katastrofama, ratovima, razaranjima, patnjama nemoćnih od Gaze do Ukrajine.

Psihološki pritisak pojačavaju informacije o stradanjima u našem dvorištu, apokaliptični prizori Donje Jablanice, Buturović Polja i drugih mjesta koja su pogođena nezapamćenim poplavama, kao i najave sličnih događaja u budućnosti.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Može li ljudski um ostati imun na patnje nemoćnih, možemo li i kako sačuvati mentalno zdravlje pitanja su na koja smo odgovor potražili od stručnjaka.

Traume tokom pandemije koronavirusa
Psihologinja Nermina Vehabović – Rudež kaže za “Avaz” da uz veliki broj medija i društvenih mreža čovjek i mimo svoje želje dobija informacije koje ga ne bi trebale ni zanimati.

  • Ta izloženost velikom broju informacija ostavlja trag, a kakav će on biti zavisi od same osobe, njene ličnosti i prethodnih životnih iskustava. Teške vijesti, kao što je tragedija u Hercegovini ili ratovi koji se dešavaju, kod ljudi koji su traumatizirani situacijama rata kroz koji su i sami prošli ili su bili pogođene poplavama iz 2014., mogu izazvati retraumatizaciju. Moja iskustva govore da su neke osobe tokom pandemije koronavirusa bile retraumatizirane, jer je ta situacija bila slična onoj kad je bio rat – kaže Vehabović – Rudež.

Ona ukazuje i na odgovornost medija, te naglašava da ne moraju iscrpno izvijestiti o svakom događaju i svakom detalju, uprkos njihovoj obavezi da informiraju javnost. S druge strane, konzument informacija mora praviti selekciju informacija

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Svijet nije postao gore mjesto

  • Htjeli ne htjeli informacije vam stižu, ali ne mora se na svaku objavu “kliknuti“, ne mora se sve čuti ili pročitati, posebno kada je riječ o događajima koji se odvijaju daleko od nas. Ružne situacije su se odvijale i prije 50 ili 500 godina, svijet nije postao gore mjesto, već smo mi informisaniji o onom što se dešava. Nekada je to bilo samo u okviru lokalne zajednice, a sada znaš i šta se dešava i na drugom kontinentu i cijelom svijetu. U vezi uragana na Floridi mi ništa ne možemo uraditi i procjena je čovjeka hoće li to slušati ili gledati pa će to pokrenuti određene psihološke reakcije – ističe Vehabović – Rudež.

Zaključuje da se mentalno zdravlje ne može kupiti ili dobiti kao gotov proizvod, već se stvara kroz dugi period. Moramo brinuti sami, ali odgovornost za mentalno zdravlje stanovništva imaju i vlasti, obrazovne institucije, mediji i drugi.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije