Više od pola godine je prošlo otkako su predstavnici nevladinih organizacija zatražili od vlasti u Federaciji BiH usvajanje zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti aktivista u FBiH.
Nacrt ovog zakona pripremile su organizacije civilnog društva predvođene Aarhus centrom u Bosni i Hercegovini, a federalna delegatkinja Naše stranke Sanela Klarić i zastupnik ove stranke Damir Nikšić preuzeli su na sebe obavezu da ovaj dokument upute u parlamentarnu proceduru na usvajanje.
Ljetos je bila upitna većina
Krajem juna nacrt zakona je podržan u Zastupničkom domu, ali da bi u konačnici bio usvojen trebalo je da dobije i podršku Doma naroda Parlamenta FBiH. Nacrt je trebao biti razmatran u julu, ali ga je s dnevnog reda povukla Klarić, a za Buku je objasnila i zašto.
“Rizično je bilo da nacrt ostane na dnevnom redu, podrška je bila upitna, nekako period je bio ljetni, meni je bilo bolje da ga povučem, nego da poslije mora ići ponovo u proceduru. Uskoro, kada prođu dani kampanje, plan je da se napravi sastanak s predsjedavajućim Doma naroda jer je dogovor bio da se nacrt razmatra na sjednici u oktobru. Ukoliko bi se to desilo, ja bih onda napravila sastanke s klubovima delegata da vidimo ima li nerazjašnjenih pitanja, iako je taj zakon već bio na komisiji i prošao je”, kaže nam Klarić.
Ukoliko bi nacrt dobio podršku delegata, dodaje ona, uslijedila bi javna rasprava od 90 dana.
“Ako eventualno dođe do nekih izmjena u javnoj raspravi, ja kao predlagačica s kolegom Damirom bi poslala u proceduru kao prijedlog zakona. Zakon je itekako potreban, posebno sada kada imamo ove situacije u kojima se vidi veliki pritisak prema donosiocima odluka za korištenje različitih resursa, posebno kada govorimo litijumu, stoga je jako važno da građani imaju pravo glasa i da imaju mogućnost za svoje inicijative i zakon koji će ih štititi, kako građane tako i medije”, ističe Klarić.
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, kaže da je ovo prvi zakon koji je pripremio nevladin sektor, a uvažen od predstavnika vlasti.
“Ako nacrt zakona prođe Dom naroda, to će biti veliki uspjeh, jer onda je zakon u sistemu i samo je pitanje vremena kada će biti usvojen. Pokušat ćemo komunicirati s predsjedavajućim Doma naroda, tražiti podršku i vidjeti kada ga možemo očekivati na dnevnom redu Doma naroda”, kaže za Buku Veljović.
Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica nije iznenađen što usvajanje ovog zakona traje mjesecima.
“Sada je vrijeme trgovine onih koji su za ovaj zakon i onih koji i nisu baš za. Kod nas se sve svodi na trgovinu, nažalost. Mi smo i druge zakone koji također nisu nešto posebno osjetljivi čekali i po deset godina, tako da, kada bismo mi za godinu dobili ovaj zakon, ja bih bio zadovoljan. Kod nas u Bosni i Hercegovini vrijeme sporije teče, ono što je u zapadnim zemljama godina, kod nas je pet. Ovdje nije samo komplikovana struktura vlasti, entiteti, kantoni, nego je čak i način odlučivanja itekako komplikovan. Bilo je i nekoliko inicijativa da ne mora svaki zakon proći Dom naroda, nego samo oni koji se tiču nacionalnih interesa. Ovdje apsolutno nema nacionalnih interesa, ovdje se radi o nečemu univerzalnom”, naglašava za Buku Lemeš.
Aktiviste se pokušava iscrpiti psihički i novčano
Veljović smatra da zakon donosi velike benefite za sve građane.
“Mi smo kreirali jedan zakon koji obrađuje više stvari. U Republici Srpskoj već 14 godina postoji zakon kojim se reguliše provođenje građanskih inicijativa. Mi nemamo to u Federaciji i svaka općina ima neka svoja pravila i tu dolazi do diskriminacije i odstupanja u načinu provođenja građanskih inicijativa. A građanske inicijative su osnovni alat građana za djelovanje, bez toga imamo ovakvo stanje u društvu kakvo jeste”, objašnjava Veljović, te navodi da su se organizacije civilnog društva potom odlučile da u zakon uvrste i anti-SLAPP odredbe.
“To smo uradili kako bi kreirali još jače osnaženje građana, da sutra kada budu pokretali građanske inicijative da se osjećaju sigurno, jer se trenutno ne osjećaju sigurno. Prvo, nemaju zakonski okvir. Primjera radi, Općina Novo Sarajevo ima statut u kojem stoji da morate određeni broj potpisa skupiti s jedinstvenim matičnim brojem, a to je kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Dakle, vi ako svjesno ne kršite zakon, ako predate inicijativu, ona vam se može odbaciti kao neuredna i time gubite pravo da pokrećete inicijative u svojoj općini i ja bih rekla da tada niste u demokratskom društvu”, govori Veljović.
Drugi problem nastaje, navodi onda, kada pokrenete inicijativu.
“Kada javno istupate o neko problemu, osjećate pritisak kao aktivista, javljaju vam se prijetnje putem maila, društvenih mreža i niko za to ne bude sankcionisan. Niko nema pravo da se prema vama tako ponaša i nema pravosudni sistem pravo da kaska, odnosno da vas ne zaštiti. Dakle, vaš predmet bi se trebao tretirati hitnim, a to se trenutno ne radi”, podvlači Veljović, te objašnjava i treći problem.
“Ako ste ukazali da neka firma ili investitor radi neke stvari koje nisu baš u interesu građana, često se dešava da budete “slapirani”, odnosno SLAPP je skraćenica koja predstavlja stratešku tužbu protiv učešća javnosti. Osoba koja vas tuži ima cilj da koristi pravni sistem da vas se iscrpi vremenski, psihološki i novčano. Vi morate platiti advokata, ići na sud, i vi se na taj način odvlačite od svoje inicijative, ne bavite se tim društvenim problemom koji želite riješiti. Eh sada, u sklopu ovog zakona, ova tri problema mi pokušavamo riješiti. Zaštita aktivista je samo jedna komponenta, mi želimo kreirati demokratsko društvo da ljudi ne moraju ovisiti o političarima, da li će ili neće pokrenuti neku inicijativu, već da sami učestvuju u demokratskom društvu, sami pokreću inicijative i kada to budu radili da se ne osjećaju ugroženo”, potcrtava Veljović.
Lemeš napominje da Federacija BiH s ovim zakonom ide čak ispred Evropske unije.
“Evropska unija je nedavno donijela jednu direktivu, tako da bismo mi prvi imali jedan takav propis u regionu. Zakon bi omogućio nekoliko stvari. Bukvalno on je instrument i alat za nevladin sektor. U BiH se pokazalo da civilno društvo puno bolje djeluje nego institucije vlasti, kada treba nešto da se uradi, civilno društvo to uradi začas. Ovo bi pomoglo i institucijama da neke inicijative koje su dobre brže dođu do onih koji odlučuju. Ujednačila bi se praksa koja je trenutno različita. U Kantonu Sarajevo, u općinama imate različite prakse za uslove da nešto uopšte dođe na dnevni red. S ovim zakonom bi se to ujednačilo i olakšalo da se proguraju inicijative koje su u interesu građana, a koje građani preko organizacija civilnog društva plasiraju prema donosiocima odluka”, navodi Lemeš.
Tužbama se kupuje vrijeme
Napominje kako bi zakon pružio dodatnu zaštitu aktivistima.
“Spriječio bi praksu tih tzv. SLAPP tužbi. Oni koji pokreću te tužbe računaju unaprijed da će ih izgubiti, ali time samo kupuju vrijeme. Ovim zakonom bi se eliminisala ta nezakonita kupovina vremena. Po pitanju okoliša, vi imate nekoliko hidroelektrana, gdje se samo nije na vrijeme reagovalo ili se propustio nekakav rok i to je već urađeno i posječeno. Dakle, oni su kupili vrijeme da posijeku šumu, poslije je kasno djelovati. S ovim zakonom bi se moglo djelovati preventivno, brže i eliminisao bi se taj pritisak na aktiviste kojim ih se odvraća od njihovog insistiranja na provođenju zakona”, govori Lemeš.
Veljović konstatuje da se zakon odnosi i na rad novinara, te da i njima pomaže da se ne osjećaju ugroženo.
“Novinari se moraju osjećati sigurno kada žele da postavljaju pitanja koja se tiču društva, tako da zakon štiti sve građane i usmjerava ih da se aktivnije bave društvenim problemima u našoj državi. S aspekta države, kao kandidata za EU, ako ovaj zakon bude usvojen, mi ćemo postati lider u ovome. Nijedna članica ne bi imala zakon kakav bi mi imali i to bi bila veoma pozitivna poruka prema Briselu, da mi kao država idemo u tom smjeru. Također, mislim da će to biti i dobar balans aktivnostima koje se dešavaju trenutno u Republici Srpskoj s kriminalizacijom klevete i pokušajem gušenja nevladinog sektora i rada medija”, jasna je Veljović.