Ineska Bišćević je diplomirani ekonomist i radi za lokalnu firmu koja vrši usluge za njemačko tržište. Govori tri strana jezika, a u slobodno vrijeme voli da istražuje kreativne tehnike. Majka je jedne djevojčice i ponosna na svoju porodicu. Kako voli da kaže za sebe, ispunjavaju je putovanja, nova saznanja i obožava cvijeće. Na lokalnim Izborima, koji će se održati 6. oktobra, Ineska je kandidat stranke “Platforma za progres” za odbornika u Skupštini grada Banja Luka. Svoje mišljenje o ekonomskoj i političkoj situaciji u Banja Luci, Ineska Bišćević je iznijela u razgovoru sa novinarom BUKA magazina.
Gospođo Bišćević, šta Vas je ponukalo da se politički angažujete i šta Vas je privuklo na angažman u Platformi za progres?
Moj politički angažman proizašao je iz želje da doprinosim pozitivnim promjenama u društvu. Smatram da je važno aktivno učestvovati u oblikovanju budućnosti zajednice, posebno kada se radi o pitanjima pravde, jednakosti i održivog razvoja. Što se tiče Platforme za progres, privukla me je njihova posvećenost transparentnosti, inkluzivnosti i jačanju građanskog društva. Vjerujem da kroz zajednički rad možemo ostvariti pravednije i održivije društvo za sve. Takođe, njihova vizija i principi su u skladu sa mojim vrijednostima, što me dodatno motivisalo da se priključim. Platforma za progres poseban naglasak stavlja na svojih pet principa, a to su: država, znanje, poštenje, mladi i odgovornost, na što bih lično dodala i nacija-suverenitet.
Kandidat ste za odbornika u Skupštini grada Banja Luka. Šta su po Vama prioriteti ovoga grada?
Investiranje u obrazovne institucije i podrška mladima kroz programe zapošljavanja i obuke. Potrebno je osnivanje edukacijskih ustanova u kojima su jednako zastupljena sva tri konstitutivna jezika, kao i oba pisma koja su ustavom zagarantovana, što je slučaj u FBiH: podsticanje kulturnih i sportskih aktivnosti kako bi se obogatio društveni život grada, obezbjeđivanje kvalitetne zdravstvene zaštite i unapređenje uslova u zdravstvenim ustanovama, promovisanje održivog razvoja, zaštita životne sredine i stvaranje zelenih površina, pružanje podrške ranjivim grupama i unaprjeđenje socijalne zaštite. Vjerujem da bi fokus na ove oblasti doprinijeo boljem kvalitetu života svih građana Banja Luke.
Da li ste zadovoljni ovim infrastrukturnim promjenama koje se nekoliko decenija unazad dešavaju u gradu kroz raznorazne ekonomske politike i rješenja vladajućih partija?
Smatram da su infrastrukturne promjene u Banja Luci imale svojih pozitivnih aspekata, ali i mnogih nedostataka. Iako je bilo napretka u određenim oblastima, kao što su modernizacija saobraćajnica i izgradnja novih objekata, često se zanemaruju osnovni problemi kao što su održavanje postojeće infrastrukture i planiranje razvoja koje odgovara potrebama građana. Ekonomske politike koje su se sprovodile nisu uvijek bile usmjerene na održivi razvoj i dugoročne koristi za zajednicu. Važno je da se u budućnosti više fokusiramo na transparentnost, uključivanje građana u procese donošenja odluka i stvaranje rješenja koja će unaprijediti kvalitet života u gradu. Iz tog razloga smatram da je potrebna nova vizija i pristup koji će osigurati da infrastruktura zaista služi potrebama svih građana, a ne samo interesima pojedinaca ili grupa.
Da li se dovoljno vodi računa o zelenim površinama grada Banjaluke ili je, kako neki tvrde, aktuelna betonizacija grada?
Aktuelna betonizacija Banja Luke predstavlja značajan izazov za kvalitet života u gradu. Iako je urbanizacija često neizbiježna u procesu razvoja, prekomjerna betonizacija može dovesti do nekoliko problema, uključujući smanjenje zelenih površina, zagađenje, povećanje temperature i smanjenje biodiverziteta. Čuvajmo našu planetu. Nisam stručnjak ove oblasti, ali vjerujem da je od velikog značaja pronaći ravnotežu između urbanog razvoja i očuvanja prirodnih resursa. Trebalo bi se više fokusirati na održive prakse, kao i implementaciju ekoloških rješenja. Takođe, uključivanje građana u procese donošenja odluka može pomoći u stvaranju prostora koji će zadovoljiti stvarne potrebe zajednice. Smatram da je važno da se svi akteri, uključujući vlasti, investitore i građane, angažuju na očuvanju identiteta i kvaliteta života u Banja Luci.
Ciljna glasačka grupa “Platforme za progres” je nekadašnje domicijelno stanovništvo, koje je tokom devedesetih zbog ratnih dešavanja u BiH odselilo širom svijeta. Kako dolazite do tih glasača, da li radite tribine po inostranstvu i ako radite da li je odziv tamošnjih Banjalučana zadovoljavajući?
Platforma za progres se fokusira na povezivanje sa domicijelnim stanovništvom, posebno onima koji su odselili tokom devedesetih. Organizovanje tribina i događaja u inostranstvu je bio naš prvi potez, važan dio naše strategije kako bismo ostvarili kontakt sa ovom grupom. Tokom naših aktivnosti, fokusiramo se na direktnu komunikaciju, dijeljenje informacija o našem programu i slušanju potreba i ideja Banjalučana van granica. Odziv je varirao, ali generalno, postoji značajna zainteresovanost i želja za uključenjem, što je ohrabrujuće. Mnogi se i dalje osećaju povezano sa svojim gradom i žele doprineti njegovom razvoju. Pored tribina, koristimo i digitalne platforme za komunikaciju i interakciju, što nam omogućava da dopremo do šire publike. Važno je stvoriti zajednicu i ojačati veze sa onima koji su daleko, kako bismo zajedno radili na stvaranju boljeg sutra za Banja Luku, kao i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Koliko se naši ljudi u dijaspori zainteresovani za svoj grad Banjaluku?
Često pokazuju interes za projekte koji se tiču poboljšanja kvaliteta života, očuvanja kulture i tradicije, kao i mogućnosti ulaganja u svoj grad. Organizacija događaja, kao što su tribine i kulturne manifestacije, pomaže u održavanju te veze. Osim toga, digitalne platforme omogućavaju lakšu komunikaciju i razmjenu informacija, što dodatno povećava interesovanje. U svakom slučaju, podrška i angažman dijaspore ključni su za razvoj Banja Luke i važan resurs koji treba iskoristiti.
Na koji način dijaspora može pomoći Banjaluci?
Kao prvi način bih navela prenošenje znanja i iskustva, odnosno dijeljenje stručnosti i iskustava iz svojih profesija. Također jako važan način je umrežavanje, povezivanje sa poslovnim ljudima i organizacijama. Aktivnosti i pozitivne priče iz dijaspore mogu povećati prepoznatljivost Banjaluke kao destinacije za turizam i investicije, volonterski rad i angažovanje mladih u nevladinim organizacijama, ulaganje u projekte, kao što su obrazovanje. Također, ako mi dozvolite, želim naglasiti da dijaspora može da bude i treba da bude važan glas u lobiranju za potrebne promjene i unaprjeđenja u politici i zakonodavtsvo.
Možemo li se nadati povratku tog stanovništva? Šta treba učiniti da se raseljeni Banjalučani vrate u svoj rodni grad? Pitanje povratka stanovništva, u njihov rodni grad, vjerujem i onako kako čujem je zaista složeno i zavisi od mnogih faktora. Da bi se ljudi koji su otišli vratili, neophodno je stvoriti povoljne uslove za život, ekonomski razvoj i društvenu stabilnost. Mnogi ljudi su napustili Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu zbog nedostatka posla i loših ekonomskih uslova. Kako bi se vratili potrebno je poboljšati ekonomske prilike, podržati preduzetništvo i stvoriti nova radna mjesta. Stručnjaci i obrazovani ljudi koji su emigrirali vraćaju se samo ako vide potencijal za profesionalni razvoj. Poboljšanje zdravstvene zaštite, obrazovanja, saobraćajne infrastrukture, stanovanja i drugih javnih usluga je ključno. Grad mora postati privlačno mjesto za život, s modernim sadržajima i urbanim razvojem koji odgovara standardima savremenog života. Politička stabilnost, smanjenje korupcije i stvaranje inkluzivne zajednice mogu pomoći u povratku ljudi. Mnogi su otišli zbog rata, nesigurnosti i etničkih tenzija, pa je potrebno raditi na pomirenju i stvaranju osjećaja pripadnosti i sigurnosti.
Za kraj, da li je Banjaluka izgubila svoj identitet, i ako jeste, kako ga povratiti?
Pitanje identiteta Banjaluke je vrlo delikatno, jer je grad, poput mnogih drugih u Bosni i Hercegovini, prošao kroz dramatične promene, posebno tokom ratnih dešavanja devedesetih godina i poslijeratnog perioda. Postavlja se pitanje: “Da li je Banjaluka izgubila svoj identitet ili se on evoluirao?” Odgovor zavisi od perspektive. Banjaluka možda jeste prošla kroz proces transformacije koji je promijenio njen prepoznatljivi identitet, ali to ne znači da je on nepovratno izgubljen. Identitet grada nije statičan, on se mijenja i razvija kroz vrijeme. Povratak “starog” identiteta Banjaluke može biti proces koji uključuje oživljavanje multikulturalizma, kulturnih vrijednosti i zajedničkog života, dok se istovremeno gradi nova, modernija verzija grada koja odgovara savremenim izazovima. Mladi su ključni za budućnost Banjaluke, a njihova uloga u oblikovanju identiteta grada, društvenog napretka i razvoja ne može se zanemariti. Ipak, mladi u Banjaluci, kao i širom Bosne i Hercegovine, suočavaju se s brojnim izazovima koji utiču na njihov ostanak, motivaciju i osećaj pripadnosti gradu. Mlade generacije su budućnost grada, pa je važno da se oni osećaju povezano sa svojim lokalnim identitetom. Edukacija o historiji i značaju Banjaluke, kao i promocija kreativnih inicijativa, može pomoći u oblikovanju modernog identiteta koji se gradi na starim temeljima.