Sajam poljoprivrede, lova i ribolova “Interagro 2024”, danas je po 22. put u Bijeljini otvorio svoja vrata za izlagače i posjetioce.
Na ovoj najznačajnijoj sajamskoj manifestaciji poljoprivrednog karaktera u BiH, svoju ponudu predstavilo je više od 300 izlagača iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Tokom tri sajamska dana posjetioci će imati priliku da vide bogatu ponudu svježih, ali i gotovih proizvoda od povrća i voća, mliječnih i mesnih prerađevina, meda i alkoholnih pića, te sjemenskog i sadnog materijala, sredstava za uzgoj i zaštitu bilja, kao i poljoprivredne mehanizacije i alata. Planirana su i brojna naučna predavanja i savjetovanja stručnjaka iz oblasti agrara, namijenjena proizvođačima.
Gdje su proizvođači?
Uprkos očekivanjima, za sajamskim štandovima najmanje je bilo poljoprivrednika. Osim svega nekolicine individualnih poljoprivrednih gazdinstava, ni ove kao ni prethodne godine na sajmu nisu učestvovala udruženja poljoprivrednih proizvođača, povrtlara, voćara, niti stočara. Na većini sajamskih štandova, reklamni materijal i proizvode izložila su privredna preduzeća i javne ustanove, dok je prva sajamska hala bila tradicionalno rezervisana za predstavnike privrednih komora, poslovnih udruženja, te za selekcijske kuće koje su nudile sadni materijal.
“Mi već dugo ne učestvujemo na sajmu poljoprivrede”, rekao je za Buku Stevan Petković, poljoprivredni proizvođač iz Semberije i član Udruženja poljoprivrednih proizvođača, koga smo zatekli prilikom obilaska sajamskih štandova.
“Godina je bila katastrofa. Suša je uništila sve. Prije toga su nas ponovo opljačkali prilikom kupovine pšenice. Na sav uloženi trud i novac za proizvodnju hljebnog žita, dobili smo mizernu cijenu prilikom otkupa. Na sve to, podsticaji kasne. Proizvodnja je postala nemoguća. Zaštite domaće proizvodnje nema, evo, sada da odete tu iza, na pijacu, naći ćete čemer i jad. Zarađuju samo nakupci, uvozi se sve i svašta a mi smo prepušteni sami sebi. A kada slušate nadležne, reklo bi se sve je med i mlijeko”, ogorčen je Petković.
Zašto niko ne proglasi elementarnu nepogodu?
Suša je ove godine uzela danak na semberskim poljima. Više od 60% povrća je propalo, dok šteta na kukuruzu, na većini oranica, iznosi i do 80% , kažu za Buku proizvođači.
Sreten Bošković, koji pod plasteničkom i proizvodnjom na otvorenom ima oko 15 hektara sezonskog povrća, kaže da ove godine nije imao šta prodati.
“Suša je uzela svoje. Mi smo došli u situaciju da u berbu paprike krenemo mjesec dana ranije i to, beremo je, a ona trula. Ono malo količina što smo ubrali dali smo u preradu, da spasemo koliko-toliko i zaradimo bar nešto. Zadužili smo se da bi zasnovali tu proizvodnju, od toga živimo, a sada ne znamo kako dalje. Niko i ne pomišlja da proglasi stanje elementarne nepogode i koliko-toliko pomogne proizvođačima. U nekim gradovima i opštinama čujem da je to već urađeno. A ovdje, gdje je najveća proizvodnja u BiH, niko ništa. Bave se politikom, a za nas ne mare”, kaže Bošković za Buku.
Bolja situacija nije ni u regionu. Proizvođači iz mačvanskog okruga, susjedne Opštine Bogatić u Srbiji, kažu da su ranom berbom i preradom proizvode spašavali od propadanja.
“Napravila sam zimnicu koju prodajem. Inače se bavim proizvodnjom povrća koje prodajem sirovo, ali se bavim i preradom. Po staroj, tradicionalnoj recepturi naših majki i baka, pravim džemove, pekmeze, ajvar, kiseli program – razne vrste salata. Ove sam godine morala što prije početi sa preradom, jer je povrće zbog visokih temperatura jako brzo propadalo i prije samog zrenja”, priča za Buku Ljiljana Graovac.
Problem plasmana mora biti riješen
“Lokalne zajednice su te koje proglašavaju stanje elementarne nepogode. Vlada neće biti u mogućnosti da odreaguje i na olujno nevrijeme, i na sušu, i na grad. U ovom momentu ne mogu ništa obećati, jer u mnogim lokalnim zajednicama nije još ni proglašeno stanje elementarne nepogode”, rekao je za Buku ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić.
Obraćajući se prisutnima, Minić je podsjetio da je ovogodišnji budžet za poljoprivredu, zajedno sa programima podrške, poput saradnje sa Mađarskom, 230 miliona KM, a do sada je bio 90 miliona KM godišnje.
Minić kaže i da je šansa za plasman poljoprivrednih proizvoda u ovom trenutku značajno veća zbog nedostatka poljoprivrednih kultura u eri globalizacije tržišta i klimatskih promjena.
“To će biti izuzetno bitno narednih godina, jer se zbog dešavanja u svijetu već pojavljuje nedostatak poljoprivrednih kultura, zbog čega je veoma važno pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Moramo se ozbiljnije udružiti u smislu tehnološke opreme, brendiranja, pakovanja, imaćemo sigurnu mogućnost da nešto izbvezemo ali je to nemoguće ako uberemo neku kulturu i čiuvamo je u kartonskoj kutiji kod kućže i čekamo nakupca koji će na tome zaraditi. Naš seljak je pošten, on proizvede, a na nama je da omogućimo i napravimo lanac u kome će neko od njega to da otkupi, da ima sigurno tržište, a da on ima život dostojan čovjeka. Izmijenili smo i zakon o zemljoradničkim zadrugama i omogućili da se agrar organizuje kroz zadruge i klastere”, rekao je Minić.
Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Republika Srbija, sa kojom Bosna i Hercegovina ostvaruje i najveću trgovinsku razmjenu. Kada je riječ o spoljnotrgovinskom prometu na entitetskom nivou, samo za proteklih pola godine on je iznosio gotovo 460 miliona evra.
“Ministarstva Srbije i Republike Srpske imaju odličnu saradnju u oblasti agrara. Savjetujemo se i pomažemo jedni drugima. To je dokaz da samo tako sjedinjeni i zajedno možemo da ostanemo i da budemo još jači, da se okupljamo, budemo još brojniji”, poručila je prisutnima državni sekretar u Vladi Srbije Lidija Pavičević.
“Mnogo toga radimo zajedničkim snagama”, potvrdio je i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, prilikom obraćanja prisutnima.
“Bijeljina, kao najveća žitnica BiH ponosi se vrijednim rukama svojih domaćina. Ovdje je važno da duga tradicija ovog sajma govori mnogo, a semberski domaćini su zaslužni što imamo zdravu hranu i zdravu životnu sedinu. važno je da nastavimo posvećeno i odgovorno raditi. Proizvođači su pokretač svih razvojnih šansi, kako naše Bijeljine, tako i regiona”, rekao je Petrović.
Ovogodišnji “Interagro” održava se na više od 15.000 metara kvadratnih zatvorenog i otvorenog prostora. Tokom tri sajamska dana očekuje se oko 15.000 posjetilaca.
A iza kulisa…
Uz blaga poboljšanja, ali i dalje na lošem organizacijskom nivou, ovogodišnji sajam u jeku izborne kampanje bio je prilika i za pomocije kandidata sa odborničkih listi.
Međusobna prebacivanja nisu izostala. A nije ni podrška.
Tokom otvaranja manifestacije, gosti iz Srbije otvoreno su iskazali podršku aktuelnom SNSD-ovom kandidatu za gradonačelnika dr Mikajlu Laziću.
“Želim da pozdravim i gradonačelnika Bijeljine i gospodina Mićića – organizatora, želim da vam se zahvalim što ste sve ovako divno organizovali i da kažem da sam ponosna što je Srbija ove godine partner sajma i što se ovoliko izlagača odazvalo… Ja znam da je sada kod vas aktuelna predizborna kampanja i hvala i što ste izdvojili vrijeme da budete ovdje imali smo i mi nedavno sličnu situaciju… I neka se ne naljuti gradonačelnik na mene, ali ja bih voljela da me dr Lazić sljedeće godine dočeka ovdje kao gradonačelnik. Nemojte da se ljutite, možda nije politički bogougodno, ali nemojte da se ljutite”, rekla je prilikom obraćanja prisutnima državni sekretar u Vladi Srbije Lidija Pavičević.
Poljoprivreda je, naposletku, bila u drugom planu.