Potenciranje promjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine tokom posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića nije ništa drugo doli učestvovanje hrvatskog premijera u kampanji Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, ocjenjuju sagovornici BUKA magazina.
Emil Karamatić, novinar, i Darko Brkan, aktivista, upozoravaju da bilo kakve promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pa čak i novo nametanje izmjena Izbornog zakona kao postupak Kancelarije visokog predstavnika, neće značiti ništa bez promjene ustavnog uređenja, koje će omogućiti početak zabrane diskriminacije građana po osnovu nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti.
Sve dok traje nacionalistička igranka prepisivanja poželjnog sadržaja iz dokumenata ZAVNOBiH-a, u igri će biti tzv. predstavnici građanske države koji su se posvetili nacionalističkoj igranci, upozorava Karamatić.
„Izbor tročlanog Predsjedništva BiH je po svemu nacionalistička zabava, jer se biraju predstavnici nacija, a ne predstavnici građana. I otkud tu onda Željko Komšić, kao građanin, onaj koga smatraju, eto, liderom građanske države. Toga nema ni u ZAVNOBiH-u u koji se Komšić kune, jer tamo piše da Bosna i Hercegovina nije vlasništvo ni jednih, ni drugih, ni trećih, nego i jednih, i drugih, i trećih. U toj zabavi koja je nacionalistička, jer je modifikovana prilikom prepisivanja iz ZAVNOBiH-a, Komšić kao lider građanske države nema što tražiti. Kao ni drugi lideri građanske države koji se kunu u ZAVNOBiH“ – kaže Karamatić za BUKA magazin.
Aludiranje da su presude i procesi Evropskog suda za ljudska prava „fabricirani“, koje je iznio gospodin Plenković u intervjuu za BHRT, posljedica je ili zlonamjernosti ili neinformisanosti, ocjenjuje Brkan.
„Tvrditi da su presude fabricirane zbog malog broja aplikanata koji u nekim slučajevima imaju veze sa političkim akterima u BiH je istovremeno zanemarivanje činjenice da velika većina diksriminiranih nema sredstava, vremena, znanja ni kapaciteta da podnosi apelacije međunarodnim sudovima“ – kaže Brkan za BUKA magazin.
Ne postoji niti jedan način da se Draganu Čoviću i predstavnicima drugih naroda uopće objasni šta je problem s Izbornim zakonom, kaže Karamatić.
„Da prijedlog bude najidealniji, Čović i koalicija to neće prihvatiti. Čovića drži status Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Komšićeva pozicija koja je takva da ne služi ničemu osim za jačanje Dragana Čovića. Pritom, Komšić se isto ponaša kao najgori nacionalista“ – kaže Karamatić.
Nametanja Izbornog zakona nisu dobra ni u kojem slučaju, jer će takve akcije sigurno doprinijeti još većoj polarizaciji na političkoj sceni u BiH, kao što se desilo nakon nametanja u noći prošlih opštih izbora u BiH, kaže Brkan.
„Ako je pitanje samo može li visoki predstavnik nametnuti izmjene, može, naravno, ima mandat za to, mada izmjene Izbornog zakona bez izmjena Ustava BiH neće riješiti pitanje diskriminacije. U ovom trenutku, poprilično sam siguran da Visoki predstavnik ni ne razmišlja o takvoj odluci, mada sam i prije proslih opštih izbora mislio da se nametanje neće desiti, pa moje prognoze možda nisu najpouzdanije“ – kaže Brkan.
Plenković je prilikom posjete Bosni i Hercegovini apostrofirao tačno ono što je Draganu Čoviću odgovaralo, a to su famozne promjene Izbornog zakona, ocjenjuje Karamatić.
„Dragan Čović se ne bori za ono što mu netko drugi ne da, niti je riječ o tome da Dragan Čović ne može utjecati na promjene Izbornog zakona. Znamo da je slučaj taj da Dragan Čović ne želi promjene Izbornog zakona, jer mu iste ne odgovaraju. Upravo zbog Komšića koji je učinio sve što je mogao da ojača HDZ i da da povod za masovnu histeriju nad takozvanim ‘hrvatskim pitanjem’. To znamo, ne danas, ne jučer, nego godinama“ – kaže Karamatić.
O tome da diskriminiranih ima puno dovoljno govori to da su ti ljudi svojim glasovima izabrali jednog člana Predsjedništva BiH, upravo zato što im trenutni ustav onemogućava da imaju svog predstavnika ili predstavnicu, kaže Brkan.
„To dovoljno govori, kako o stepenu diskriminacije, tako i o validnosti presuda. Mislim da ono što gospodinu Plenkoviću, kao i njegovim političkim istomišljenicima smeta, upravo jeste potencijal diskriminiranih grupacija na političkoj sceni u BiH, te da su zapravo blokade da se presude riješe “fabricirane” i politički motivirane. Da se tu radi samo o manjinama i marginalnim brojevima, mislim da bi se ova pitanja davno riješila“ – kaže Brkan.
O presudi Sejdić Finci nitko više pojma nema, kao ni o prijedlogu izmjena Izbornog zakona iz kojih nije ni jasno što Dragan Čović ili netko drugi želi, napominje Karamatić.
„Imamo Plenkovića koji to još manje zna, ali zna matricu po kojoj se treba ponašati. Kao što malo političara u Hrvatskoj malo zna o Bosni i Hercegovini, tako i Plenković ne razumije odnose, ali sa strane i u nezgodnom vremenu zna da upadne u žižu javnosti i da se ponaša neodgovorno“ – kaže Karamatić.
Bosna i Hercegovina je navikla da političari susjednih zemalja pojačavaju svoje aktivnosti u BiH tokom predizborne kampanje, napominje Brkan.
„Uz prisustvo globalnih lidera poput Putina i Erdogana, uvijek imamo regionalne lidere kao dio predizborne slike u BiH, pa čak i kada su, kao sada, u pitanju lokalni izbori. Pitanja rješavanja izbornog zakona, iako značajno manje bitna za lokalne izbore, očito su tema bitna za to kako će se glasači pozicionirati na izborima, te o tome slušamo i u ovoj predizbornoj kampanji. A Plenkovići, Milanovići, Vučići, Putini, Erdogani i ostali će neminovno ostati dio predizbornog kolorita u BiH i u naredno vrijeme“, zaključuje Brkan.
Priča o poimjenama u Izbornom zakonu do kojih mogu dovesti trenutni politički saveznici sveukupno je tek priča populariziranja Dragana Čovića, ocjenjuje Karamatić.
„Plenkovićeva posjeta točno na početku predizborne kampanje je ponašanje koje bi sebi dozvolio i Milanović da je došao u posjet. I tu treba uzeti u obzir da je Hrvatska zaista iskren i dobar prijatelj Bosni i Hercegovini, osim u toku predizborne kampanje“ – kaže Karamatić.