Srednjoj i istočnoj Evropi nedostajaće čak 10 miliona radnika

Sedam zemalja srednje i istočne Europe suočit će se s padom broja radno sposobnog stanovništva do 2050. godine, za oko 10 milijuna ljudi, prema analizi Erste Grupe. Ovo smanjenje bit će značajan izazov za tržište rada i ekonomiju u cjelini. U spomenutim zemljama (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), radno sposobna populacija dobi od 15 do 64 godine smanjit će se sa 57,8 milijuna, koliko ih je bilo prošle godine, na 47 milijuna, što predstavlja pad od 18 posto u naredna dva i pol desetljeća.

Istovremeno, broj starijih od 65 godina u porastu je i do 2050. godine iznosit će 23,3 milijuna, u usporedbi sa sadašnjih 17,7 milijuna.

U posljednjih 20 godina, gotovo sve promatrane zemlje zabilježile su značajan porast participacije u radnoj snazi i zaposlenosti. Stopa participacije, koja uključuje osobe koje su zaposlene ili aktivno traže posao, porasla je u Češkoj i Slovačkoj s 70 posto u 2003. na blizu 77 posto u 2023. godini. Mađarska je zabilježila najveći rast, s porastom od 17 postotnih bodova, dok je Hrvatska dosegla stopu participacije od 70 posto.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Analitičari Erste Grupe izračunali su da bi promatrane zemlje mogle dodatno zaposliti 7 milijuna ljudi kada bi povećale zaposlenost na nivo Nizozemske, koja ima rekordnu stopu zaposlenosti od 82 posto u EU. Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala za povećanje zaposlenosti, što bi značilo zapošljavanje dodatnih 450 tisuća ljudi.

Fleksibilniji načini rada mogu potaknuti veću participaciju na tržištu rada. Pandemija je donijela promjene u načinu rada, pri čemu je četvrtina zaposlenih 2023. godine radila hibridno, a dodatnih 8 posto potpuno od kuće. Iako su ovi podaci temeljeni na istraživanjima iz SAD-a, slične promjene zabilježene su i u Europi.

Migracija može djelomično ublažiti nedostatak radne snage uzrokovan negativnim demografskim trendovima. Priliv izbjeglica iz Ukrajine pokazao je koliko je potreba za radnom snagom u promatranim zemljama. Unatoč prilivu koji je dosegao 3,2 posto populacije u Češkoj te više od 2 posto u Poljskoj i Slovačkoj, nije zabilježen porast nezaposlenosti, već su Ukrajinci popunili dugotrajno otvorene ili nepoželjne pozicije.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije