Izrael i grupa Hezbollah sa sjedištem u Libanu su u napetom sukobu nakon što je u raketnom napadu na druzski grad Majdal Shams ubijeno najmanje 12 ljudi, među kojima su mnogi djeca koja igraju fudbal, a 30 je ranjeno.
Izraelska vojska optužila je Hezbollah da je izvršio napad u subotu, što je grupa demantovala. Izrael je od tada ispalio seriju projektila na Liban, uprkos sve većim međunarodnim pozivima na suzdržanost usred straha od eskalacije ka potpunom ratu, piše Al Jazeera.
U središtu ove najnovije napetosti je komad zemlje veličine 1.800 kvadratnih kilometara koji je dugo bio žarište na Levantu: Golanska visoravan.
Šta je Golanska visoravan?
Golanska visoravan je stjenovita visoravan u jugozapadnoj Siriji, oko 60 km južno od Damaska. Graniči se sa rijekom Yarmouk na jugu i Galilejskim morem na zapadu.
Prostire se preko neravne bazaltne stijene, brdsko zemljište je plodno, a na vulkanskom tlu rastu voćnjaci jabuka i trešanja, kao i vinogradi.
Region ima vitalne izvore vode koji napajaju rijeku Jordan, uključujući rijeku Hasbani, koja teče iz Libana i kroz Golan.
Kome pripada Golanska visoravan i ko je kontroliše?
Ujedinjene nacije priznaju region kao teritoriju Sirije.
Međutim, tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, Izrael je okupirao Golansku visoravan. Trenutno kontrolira 1.200 kvadratnih kilometara zapadnog dijela regije. Gotovo odmah nakon što ga je izraelska vojska okupirala, počela je gradnja izraelskih naselja. Danas se na tom području nalazi više od 30 izraelskih naselja u kojima živi više od 25.000 Jevreja Izraelaca.
Tampon zona koju nadgledaju UN odvaja teritoriju koju je okupirao Izrael od preostalog dijela koji je još uvijek pod kontrolom Sirije.
Majdal Shams se nalazi u sjeveroistočnom dijelu teritorije koju je okupirao Izrael.
Ko su Druzi?
Dok je izraelsko zauzimanje ovog područja dovelo do egzodusa mnogih Sirijaca koji tamo žive, oko 20.000 članova zajednice Druza još uvijek tamo živi.
Druzi su arapska i arapska etnoreligijska zajednica koja živi u Siriji, Libanu, Izraelu i Jordanu.
Nakon subotnjeg napada, Izrael je brzo objavio da su poginuli Izraelci, ali mnogi napadnuti Druzi nemaju izraelsko državljanstvo i državljani su Sirije.
Izraelske snage su se također sukobile sa Druzima u okupiranoj regiji. Krajem juna 2023. godine, kada su Druzi demonstrirali protiv izgradnje vjetroturbina na Golanu, dočekani su sa suzavcem, gumenim mecima i vodenim topom.
Prema izraelskom zakonu, izraelski muškarci Druzi moraju služiti vojsku.
Da li je Sirija ikada pokušala da povrati Golansku visoravan?
Tokom arapsko-izraelskog rata 1973. godine, Sirija je pokušala vratiti Golansku visoravan, ali nije uspjela.
Godine 1974. UN su se uključile, raspoređujući mirovne snage u to područje nakon što su Izrael i Sirija potpisali primirje.
Vijeće sigurnosti uspostavilo je Snage za posmatranje Ujedinjenih nacija (UNDOF) iste godine kada su pokušale održati primirje i stvoriti tampon zonu za prekid vatre u tom području. Od aprila, 1.274 pripadnika UN-a je raspoređeno na Golanskoj visoravni.
Godine 1981. Izrael je zvanično proglasio aneksiju Golanske visoravni.
Da li je iko priznao izraelski suverenitet nad ovim područjem?
Osim Sjedinjenih Američkih Država, nijedna država formalno ne priznaje izraelsku aneksiju regiona. Sve ostale zemlje smatraju to područje sirijskom teritorijom koju je okupirao Izrael.
Vijeće sigurnosti UN-a je 1981. godine jednoglasno usvojilo rezoluciju koja se protivi izraelskoj okupaciji Golanske visoravni, pozivajući Izrael da poništi svoje nametanje izraelskog zakona na visoravni. Izraelska vladavina nad Golanom je proglašena “ništavom i bez međunarodnog pravnog učinka”.
Godine 2019. su SAD, pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, priznale suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni. Američko priznanje i dalje stoji, čak i pod administracijom predsjednika Joea Bidena.