U Banjaluci se obrazuje prva generacija sinologa: Da bismo razumjeli ulogu Kine u globalnoj ekonomiji i politici, moramo govoriti jezik i poznavati njenu istoriju, kulturu i filozofiju

Foto: Buka

“Postoji potreba za ovim kadrom, jer u Bosni i Hercegovini posluje dosta kineskih kompanija. Kina je nezaobilazna u politici i ekonomiji na globalnom nivou, a malo je ljudi koji razumiju način na koji Kina funkcioniše. Bez znanja o jeziku, istoriji, kulturi, filozofiji, nemoguće je danas tumačite kinesku ulogu u svjetskoj politici. Kina je danas druga ekonomija svijeta koja ima veoma važan položaj u globalnoj ekonomiji, politici i da bismo mogli da tumačimo i razumijemo njenu ulogu moramo govoriti jezik i poznavati njenu istoriju, kulturu filozofiju”,  kaže docent dr Ljiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta i šefica Katedre za kineski jezik na Univerzitetu u Banjaluci.

U budućnosti, ljudi koji poznaju jezik, koji se bave Kinom, nakon što završe sinologiju, imaće mogućnost da budu i savjetnici u diplomatskim predstavništvima ili u ministarstvu vanjskih politika, gdje bi se na osnovu znanja donosile informisane odluke o Kini, kaže profesorica Stević.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Prvi azijski jezik na Univerzitetu u Banjaluci

Konfucijev institut, koji u Banjaluci uspješno djeluje već pet godina, pruža besplatne kurseve kineskog jezika za učenike osnovnih i srednjih škola, te različite radionice za djecu i odrasle, na kojima se mogu bolje upoznati sa kulturom, tradicijom i običajima Kine. Najpopularnije su radionice kineske kaligrafije, te drevne borilačke vještine taiđi, a u sklopu Konfucijevog instituta djeluje i Kamerni hor “Kerubini”.

Zahvaljujući naporima Filološkog fakulteta,  Rektorata i profesora sa Sinologije, prošle godine otvorena je Katedra za kineski jezik, a prvu godinu Studijskog programa sinologija upisalo je 12 studenata.

„Naš cilj od samog početka bio je da se jednog dana otvori katedra za kineski jezik. Smatrali smo da bi bilo dobro da privučemo mlade ljude nečim novim, da ostanu da studiraju u Banjaluci, na našem Univerzitetu, jer pored evropskih jezika, dosad se nije izučavao nijedan azijski jezik”, kaže docent dr Ljiljana Stević.

Studijski program sinologije studentima nudi široko obrazovanje, sa fokusom na upoznavanju Kine i kineskog jezika, što će im dati platformu da se dalje usavršavaju i da budu stručnjaci za određene oblasti koje se tiču kineske ekonomije, politike ili kulture, objašnjava profesorica Stević.

Sa profesoricom Stević i studentima prve godine kineskog jezika razgovarali smo o znanjima koja će steći tokom ovog studijskog programa, te o mogućnostima zapošljavanja koje se nude diplomiranim sinolozima. 

Na prvoj godini, studenti imaju intenzivna predavanja iz predmeta Savremeni kineski jezik, Uvod u sinologiju, Razvoj kineskog pisma, Kineska filozofija i Gramatika kineskog jezika, koje im predaju tri domaća predavača i dva profesora iz Kine. Opšte predmete, kao što su srpski jezik, engleski jezik i informatika, studentima predaju profesori sa Filološkog fakulteta.

Milica Bukara je studentica prve godine na Katedri za kineski jezik, Univerziteta u Banjaluci. Završila je jezički smjer u banjalučkoj Gimnaziji i planirala je upisati studij jezika, ali nije mislila da će to biti baš kineski jezik.

“Veliki dio života sam mislila da ću otići na studije engleskog ili srpskog jezika, vidjela sam se u jezicima. Na četvrtoj godini, kada sam počela da izučavam kineski jezik u sklopu Konfucijevog instituta, odnosno Konfučionice u Gimnaziji, došla sam na ideju da bi to moglo biti interesantno da se studira. Tad još nije bilo govora o otvaranju katedre ovdje i pošto sam već bila u kontaktu sa profesoricom Ljiljanom Stević i sa profesoricom Anjom Mudrenović, koje su mi predavale ranije, saznala sam da će biti prva generacija. Djelovalo mi je interesantno, zavoljela sam kineski jezik i zato sam se odlučila. Jako me zainteresovala kultura i umjetnost.”

Foto: Milica Bukara

Milica kaže da jako cijeni umjetnost i književnost, te da u tom pravcu namjerava nastaviti svoje akademsko obrazovanje.

“Planiram nekad kasnije više da se bavim istorijom umjetnosti, u oblasti slikarstva, vajarstva i slično. Što se tiče očekivanja od studija, očekujem da govorim kineski gotovo savršeno. Očekujem da odem da završim jedan ili dva semestra u Kini. Kasnje planiram na master studije sa fokusom na književnosti ili istoriji umjetnosti, možda komparativni studij zapadne i kineske umjetnosti.“

Želja joj je da jednog dana doktorira i da se vrati da predaje na banjalučkom Univerzitetu. Obzirom da pripada prvoj generacija sinologa u Banjaluci, vjeruje da će imati veliku prednost kod zapošljavanja, ali kako bi sebi povećala šanse, učestvuje u svim radionicama i događajima koje organizuje Konfucijev institut i banjalučki Univerzitet.

“Nastojim da pomognem gdje god mogu. Ako se dokažem i ako budem dovoljno dobra, smatram da ću imati priliku da se zaposlim.”

Na pitanje šta ju je privuklo kineskom jeziku, kaže da joj je ovaj azijski jezik fascinantan, jer ne liči ni na jedan drugi koji je ranije učila.

“Učila sam engleski, njemački, malo ruski, tako da kineski nije bio nalik ničemu s čim sam se dotad susrela i zato me zainteresovao. Kultura mi je takođe jako interesantna i voljela bih da je izučavam dalje“, kaže Milica.

Njen kolega, Boris Erceg, nije imao prethodnog iskustva sa kineskim jezikom, ali jeste sa drugim azijskim jezicima.

„Samostalno sam učio japanski u toku srednje škole i to mi je bilo jako zanimljivo. Mama je filolog, profesor engl. jezika, tako da sam negdje i znao da ću da studiram jezike. Razmišljao sam da upišem japanski jezik u Beogradu, ali su me iskusniji od mene posavjetovali da je kineski jezik bolja opcija, jer je traženiji. Kineski je svakako i kompleksniji jezik, a sinologija je dosta zanimljiva. Drugi jezici sa kojima smo se mi susretali većinom su slični, a i više smo upoznati sa tim kulturama. Kada je Kina u pitanju, većina ljudi kod nas ne zna kako Kinezi razmišljaju, ne razumijemo njihov pogled na život i struktura jezika je potpuno drugačija”, kaže Boris.

Foto: Boris Erceg

Borisa zanimaju i ekonomija i politika, ali za sada je fokusiran na jezik.

„Sa završenim studijem kineskog jezika mogu da budem prevodilac, ali mogu da se bavim i drugim oblastima. U svakom slučaju, mislim da ću imati puno veću prednost na tržištu rada zbog poznavanja kineskog jezika, zbog čega sam se, između ostalog, i odlučio za ovaj studij.“

Podrška Ambasade i kineskih kompanija

Kao stipendista kineske kompanije Shandong, Boris će vjerovatno imati prednost ukoliko izrazi želju da radi za ovu kompaniju.

U pitanju je kompanija koja gradi autoput Banjaluka-Prijedor, a koja trenutno stipendira dva studenta iznosom od 200KM na mjesečnom nivou.

Stipendisti nemaju obavezu prema kompaniji, ali ako žele, u slobodno vrijeme mogu doći da se upoznaju sa radom kompanije.

Jedan student banjalučkog Univerziteta već se zaposlio u kineskoj kompaniji koja je posrednik između kineskih državnih kompanija i Vlade Republike Srpske u oblasti infrastrukturnih projekata.

„Generalno, te kompanije su jako zainteresovane da pomažu, tako da, kada oganizujemo neki događaj, npr. turnir u stonom tenisu, dobijemo sredstva za poklone, nagrade, majice… Kada smo organizovali Dan kineske kulture u Banjaluci, dali su nam svog kuhara. Spremni su da nam pomognu”, kaže profesorica Stević.

Ambasada Narodne Republike Kine takođe pruža podršku Katedri za kineski jezik.

”Ambasada se pokazala kao prilično zainteresovana, odmah na početku smo dobili šest laptopova i jednu veliku pametnu tablu. Obezbjeđuju nam knjige i materijale koji su nam potrebni. Izlaze nam u susret kada im se obratimo sa nekim konkretnim zahtjevom. Nastoje pomoći, a ako ne mogu oni, povezaće nas s nekim u Kini, tako da imamo dobru podršku i saradnju”, kaže docent dr Stević.

Svi kineski fakulteti sa kojima banjalučki Univerzitet sarađuje nude razne vrste stipendija studentima, za osnovne i postdipomske studije, a već od prve godine, studenti mogu da se prijave za usavršavanje jezika u Kini, na godinu dana, jedan semestar ili četiri sedmice, u zavisnosti od nivoa znanja. .

Tijana Mijatović po drugi put je brucoškinja. Kada je upisala studije kineskog jezika, već je imala diplomu Elektrotehničkog fakulteta i pet godina radnog iskustva u struci.

Tijana je počela učiti kineski prije pet godina, kada je otvoren Konfucijev institut, bez nekog prethodnog znanja o Kini i kineskom jeziku.

“Kineski mi je zvučao lijepo i mislila sam da bi bilo super poznavati ga. Kada sam vidjela da će se kod nas održavati kurs, bilo mi je toliko nevjerovatno da se kineski može učiti u Banjaluci, da sam morala otići da to vidim. Tokom četiri sedmice, koliko je trajao ljetni kurs, upoznali smo jednu divnu profesoricu, sa kojom sam i danas ostala u kontaktu i baš smo se sprijateljile. Nastavila sam ići na kurs, a poslije smo išli na ljetni kamp u Kinu, pa su bila neka takmičenja, predstave, priredbe, tako da je to postalo dio mog svakodnevnog života”, kaže Tijana.

Kada je pokrenut studijski program, odlučila je da formalizuje svoje dosadašnje znanje kineskog.

“Nakon jednog semestra na studijama, mimo ovog početnog interesovanja za književnost i sam jezik, počelo se javljati interesovanje za kompleksnije stvari, za kulturu, politiku…”, priča nam Tijana.

Foto: Tijana Mijatović

„Mislim da su profesorica Stević i ostali dobro zamislili ovaj studijski program, jer daje dosta uvida u širu sliku. Mislim da je to kod učenja kineskog naročito bitno, jer čak i prevod u najužem lingvističkom smislu u kineskom jeziku nije moguć bez šireg konteksta. Ne znam ni za jedan narod koji toliko integriše svoju kulturu i istoriju u najosnovnije svakodnevne stvari, tako da je i za prevod potrebno znanje o kulturi, filozofiji, dinastijama…“, kaže ova inženjerka elektrotehnike.

Što se tiče zaposlenja, Tijana vjeruje da će joj znanja i kontakti koje stekne tokom studija otvoriti nove poslovne mogućnosti u kojima će povezati elektrotehniku i sinologiju.

Na pitanje kako se uklapa u raspored predavanja, obzirom da radi i studira, Tijana kaže da joj posao omogućava fleksibilnije radno vrijeme i rad od kuće, a da su na fakultetu svi predusretljivi, tako da je prvi semestar završila uspješno, sa svim desetkama u indeksu.

Sve veći interes za azijske jezike među mladima

Profesorica Stević kaže da postoji ideja da se, pored Katedre za kineski jezik, na banjalučkom Univerzitetu uvedu lektorati za japanski i korejski, jer su mladi sve više zainteresovani za azijske jezike.

“Postoji veliki interes mladih ljudi za korejski jezik preko korejske pop kulture, koja je prisutna u regionu, ali sve više i kod nas, tako da smo imali dosta upita od djece koja uče kineski ili su došli da uče kineski, jer ih interesuje korejski. Upravo iz tog razloga, sklopili smo sporazum o saradnji sa jednim korejskim univerzitetom.”

Šefica Katedre za kineski jezik smatra da učenje kineskog jezika mladima pruža otvoreniji pogled na život, na svijet, i bolje razumijevanje drugačijih kultura.

„Baš sam danas sa studentima pričala o predrasudama prema ljudima koji su različite boje kože, vjere, nacije ili seksualne orijentacije. Bilo je i situacija gdje se na profesore i studente iz Kine gledalo sa nipodaštavanjem. Mi se trudimo u našem radu i odnosu sa javnosti da se borimo protiv takvih predrasuda. Svaki student je naš mali ambasador i nastoji svojim kolegama da objasni šta uči, ko su ljudi sa kojima sarađuju, profesori sa kojima rade… Nadam se da će veći broj mladih ljudi imati priliku da odu u Kinu i vide taj stepen razvijenosti, na koji način funkcioniše Kina danas, na koji način razmišljaju, mislim da za nas to može biti samo dobro”, kaže profesorica Stević.

O kineskoj politici i ekonomiji, ističe profesorica, ne može se razgovarati bez prethodnog znanja o tome kako je došlo do perioda koji Kina zove 100 godina srama, te kako je to dovelo do razvoja kineskog mentaliteta i nacionalnog identiteta.

“Kada slušate izjave kineskih predstavnika, morate znati koliko u njima ima kineske tradicionalne filozofije, ne samo konfucionizma, već i predstavnika mocističke škole, legalističke škole, kao što je Han Fei, zatim Mengzi itd. Kineska filozofija je važan aspekt opšteg obrazovanja o Kini i studenti je imaju i u okviru predmeta Uvod u sinologiju, Kineska kultura i Kineska filozofija. Isto tako, kad god nam se čini da su te poruke kineskih zvaničnika usmjerene prema vani i vanjskim javnostima, one su prvenstveno upućene kineskoj javnost. Kina je još uvijek i te kako zatvorena i okrenuta prvo samoj sebi.”

Upis novih studenata u junu

U junu je upis druge generacije sinologa na Univerzitetu u Banjaluci. Katedra za kineski jezik planira otvoriti svoja vrata maturantima koji su zainteresovani za Studijski program sinologije.

“U sklopu promocije, zainteresovani kandidati imaće priliku da budu studenti sinologije na jedan dan da vide kako izgleda naš jedan dan. Moći će razgovarati sa studentima sinologije koji već studiraju, vidjeti kampus i uslove koje pružamo. Zaista mislim da se možemo porediti sa mnogim drugim univerzitetima i po uslovima. Studenti imaju pristup računarima, mogu da posude laptop, obezbijeđene su im knjige i trudimo se na sve moguće načine da im znanje bude dostupno. Imamo veliku podršku i razumijevanje Univerziteta i Rektorata. Zahvaljujući njima, možemo reći da su i profesori i studenti dobili najbolje uslove moguće”, kaže na kraju razgovora profesorica Ljiljana Stević.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije