Zabrinjavajuća je činjenica da se “slučaj Morača” događa u isto vrijeme kad se spominje usvajanje novih zakona u Republici Srpskoj, a pogotovo onog koji se tiče povratka klevete u krivični zakon. Iako se o zakonu te o ostalim zakonima ( protiv lažnih vijesti ) ne zna gotovo ništa, sama pomisao da se o tome razmišlja, izaziva opravdanu bojazan i zabrinutost u novinarskoj zajednici, a naročito zbog mogućnosti da mediji neće moći da izvještavaju u interesu javnosti.
O slučaju Morača te o tome koliko novi zakoni mogu nanijeti štete medijskoj zajednici i nezavisnim medijima kratko smo razgovarali sa komunikologom i političkim analitičarem Mladenom Bubonjićem.
Gdine Bubonjiću, da li je slučaj Morača probni balon za najavljene zakone u RS, a koji se tiču klevete?
Svakako se može posmatrati iz tog ugla. Iako vladajući ističu da najavljenim zakonima samo prate evropske standarde, teško je povjerovati, uzevši u obzir nivo političke i demokratske zrelosti našeg društva i države, da će tretiranje klevete biti identično kao u EU. Vjerovatnije će se koristiti za obračun kao i disciplinovanje „neposlušnih“ i svih onih koji ne razmišljaju na način koji je prihvatljiv vladajućim. Naravno, „slučaj Morača“ se može posmatrati i iz drugog ugla. Nije isključena mogućnost ni da je Nikola Morača, zbog svog stila pisanja, odnosno iznošenja činjenica koje ne odgovaraju pojedincima, postao „trn u oku“ i da je cijeli slučaj pokušaj disciplinovanja samo njega, ali takođe i kao primjer kako ostali „neposlušni novinari“ mogu proći.
Očekujete li veću represiju prema novinarima u narednom periodu?
Ne očekujem ništa drugačiji tretman vladajućih prema medijima nego što je do sada bio. Vlast je uvijek imala svoje favorite među novinarima i medijima, tako će biti i dalje. Takođe, prema medijima i novinarima koji postavljaju „nezgodna pitanja“ i dalje će imati negativan stav i nastojati da ih izbjegavaju, a ponekad i proskribuju i otvoreno napadaju. Ne vjerujem da će se situacija značajnije promijeniti. Naravno, odnos vladajućih, ali i političkih elita uopšte, prema medijima i novinarima, zavisi od društvenog konteksta. S tim u vezi, ukoliko dođe do promjena, posebno u negativnom kontekstu, uzevši u obzir da su sve izraženije tenzije na političkom planu, i to ne samo u RS i BiH, nego i u regionu, konkretno u CG i Srbiji/Kosovu, postoji mogućnost da se narativ prema medijima i novinarima dodatno zaoštri.
Zašto smetaju nezavisni mediji?
Nezavisni mediji su plod razvoja građanskog društva. Samo je dovoljno politički i demokratski zrelo društvo u stanju da nezavisne medije posmatra kao branu negativnim uticajima, prije svega od strane političkih elita kojima u procesu osvajanja moći i zauzimanja pozicija u društvu smetaju svi stavovi koji su u suprotnosti sa njima poželjnim načinom razmišljanja. Republika Srpska još uvijek nije dostigla dovoljan nivo demokratskog i političkog razvoja da se može percipirati kao građansko društvo. S tim u vezi, uslijed izostanka sistema vrijednosti koji je karakterističan za građansko društvo, svi segmenti koji krase takvo društvo, između ostalog i nezavisni mediji, predstavljaju prepreku i smetnju političkim elitama, ali i dominantnoj narativnoj matrici koja proskribuje različite poglede na svijet. Nezavisni mediji predstavljaju „trn u oku“ takvom sistemu vrijednosti jer stvari predstavljaju onakvim kakve jesu, a ne onakvim kako bi političke elite željele da budu predstavljene.