Inače,
lijek Humira jedan je od najprodavanijih biološki lijekova na svijetu.
Na tržištu je od 2003. godine. Prvo kao lijek za reumatoidni artritis, a
kasnije i za još osam drugih indikacija.
AbbVie
je u periodu od 2004. do 2018. godine, u kojem je imao monopol na
tržištu, u Nizozemskoj prodao velike količine ovog lijeka u ukupnoj
vrijednosti od oko 2,3 milijarde eura.U
Fondaciji tvrde da je AbbVie zloupotrijebio svoj monopolski položaj i
da je potpuno neopravdano držao cijene lijeka na vrlo visokom nivou i na
taj način stekao prekomjernu dobit.
Nizozemska oštećena za 1,2 milijarde eura
Izračunali
su da je zdravstveni sistem Nizozemske oštećen za oko 1,2 milijarde
eura. Tačnije oko 68 eura po jednom stanovniku Nizozemske.
“Do
ove računice su došli tako što su od ukupnog prihoda od prodaje lijeka
Humira oduzeli sve troškove istraživanja i razvoja, troškove proizvodnje
i distribucije, koje je objavila sama kompanija, te “poštenih” 25%
zarade”, pojasnio je za Akta.ba Ervin Mujkić, magistar prava iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.
U
tužbi se iznosi argumentacija da su prekomjernom potrošnjom
zdravstvenog novca na ovaj lijek, nizozemskim građanima uskraćeni neki
drugi vidovi zdravstvene zaštite, koji su se eventualno mogli
finansirati tim sredstvima.
“Tako
će se u postupku pred sudom, dokazivati postojanje građanske
odgovornosti ove farmaceutske kompanije za kršenje obaveze društvene
brige, povredu prava na život i prava na zdravlje nizozemskih građana i
kršenje propisa o konkurenciji. Odnosno zloupotreba dominantnog položaja
na tržištu”, naglasio je Mujkić.
Suština
pravne argumentacije u ovom slučaju svodi se na pitanje do koje mjere
farmaceutske kompanije poput AbbVie imaju slobodu u određivanju i
održavanju cijena svojih lijekova.
“Postavljen
je tzv. deklaratorni tužbeni zahtjev kojim se traži da sud utvrdi da je
AbbVie postupao protivpravno. Ne potražuje se bilo kakva novčana
naknada, ali se očekuje da će pozitivan ishod ovog postupka otvoriti
vrata drugima. Prije svega fondovima zdravstvenog osiguranja, da oni u
kasnijim postupcima potražuju i naknadu”, naglasio je.
Da
li je određivanje tako visokih cijena lijekova česta pojava teško je
odgovoriti. Javnost uglavnom nema dovoljno informacija o svim troškovima
koji prate stavljanje jednog lijeka na tržište. Zbog toga nije uvijek
moguće ni procijeniti nekakvu realnu tržišnu vrijednost lijeka, pojasnio
je Mujkić i dodao:
“Postoje
i brojni tržišni i regulatorni uslovi koji se značajno razlikuju među
državama, a koje se svakako mora imati u vidu pri sačinjavanju jedne
takve procjene”.
Međutim,
određena iskustva govore da sigurno postoje slučajevi određivanja
prekomjerno visokih cijena lijekova na globalnom nivou. Brojne države,
uključujući i one najbogatije, čija zakonodavstva dopuštaju vrlo široku
slobodu određivanja cijena na njihovim tržištima, pokušavaju pronaći
načine da se takvoj praksi ipak stane u kraj.
Lijek se dugo prodavao po cijeni koja je bila neutemeljeno visoka
Pojavom biosličnih lijekova, tzv. biosimilara na tamošnjem tržištu, cijena Humire je drastično snižena.
“Jasno
je kako tržišta funkcionišu i razumljivo je da u situaciji kada postoji
monopol, onaj ko ima proizvod za kojim postoji velika potražnja može
iskoristiti takav položaj i ostvariti veliku zaradu. U situaciji kada na
tržištu postoji konkurencija, svi se konkurenti bore za svoje mjesto,
između ostalog i nižim cijenama”, naglasio je.
Tržište
lijekova ima svoje specifičnosti. Farmaceutske kompanije ulažu ogromna
sredstva u istraživanje i razvoj lijekova. Zato je potpuno opravdano i
dopušteno da od tih lijekova ostvaruju prihode koji će im pokriti sve
troškove i omogućiti određenu razumnu zaradu.
No,
nerazumno visoke cijene određenih lijekova nameću neopravdane troškove
zdravstvenom sistemu. Tako ne ostaje dovoljno sredstava za finansiranje
nekih drugih zdravstvenih potreba stanovništva.
U BiH postoje jasna ograničenja cijena lijekova
U
Bosni i Hercegovini je trenutno na snazi Pravilnik o načinu kontrole
cijena, načinu oblikovanja cijene lijekova i načinu izvještavanja o
cijenama lijekova. Pravilnik je Vijeće ministara BiH donijelo krajem
2016. godine. Njime su utvrđeni parametri za određivanje maksimalne
veleprodajne cijene lijeka u BiH.
“Ovim
je pravilnikom također utvrđeno da veleprodajna marža može iznositi
maksimalno do 8. Određivanje visine minimalne i maksimalne maloprodajne
marže prepušteno entitetskim ministarstvima zdravstva i Odjelu za
zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta BiH”, pojasnio je Mujkić.
Dodaje da bi se kod nas teško mogao desiti slučaj poput ovog u Nizozemskoj.
“Kada
govorimo konkretno o lijeku Humira, maksimalna veleprodajna cijena
jednog pakovanja u kojem se nalaze dvije napunjene šprice po 0,4 ml
rastvora za injekciju, bez PDV-a, je 853,10 KM”, kazao je.
Humira nije na listi lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja
Lijek Humira se ne nalazi na redovnim, tzv. pozitivnim listama lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja u našoj zemlji.
U
nekim kantonima u Federaciji, kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja
su pronašli određene načine za omogućavanje šire primjene ovog lijeka.
Tako
je npr. u Tuzlanskom kantonu usvojen poseban Program lijekova koji se
apliciraju u okviru ili pod nadzorom bolničke zdravstvene ustanove.
“Iznos sredstava obezbjeđenih za ovu namjenu i srazmjerno tome broj pacijenata koji mogu dobiti ovaj lijek, je vrlo ograničen”, pojasnio je Mujkić.
Jedan
broj pacijenata u BiH je imao priliku dobiti ovaj lijek i kroz klinička
ispitivanja. Ona su se prethodnih godina provodila i u nekim većim
zdravstvenim ustanovama u BiH. U njima je ispitivana sigurnost i
efikasnost biosimilara, prije njihovog stavljanja na tržište.
“U
svakom slučaju, broj pacijenata kojima bi ovaj lijek pomogao u
liječenju značajno je veći od broja za koji nadležni zavodi zdravstvenog
osiguranja obezbjeđuju sredstva. Veliki broj pacijenata je prinuđen sam
ga kupovati, a mnogi ga sigurno ne mogu priuštiti”, poručio je Mujkić.