Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija dospio je u parlamentarnu proceduru. U toku je sjednica na kojoj bi Narodna skupština RS trebalo da raspravlja o prijedlogu zakona kojim se neprofitnim organizacijama zabranjuje politička aktivnost i političko djelovanje.
„Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti u svrhu ostvarivanja uticaja na formiranje javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske“ – navedeno je u članu 3. Prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Da li će se zakonske zabrane uticati i na rad onih neprofitnih organizacija koje su produžena ruka vlasti u Republici Srpskoj? Na to pitanje odgovaraju Tanja Topić iz Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Dražen Crnomat iz Banjalučkog socijalnog centra (BASOC).
Tanja Topić tvrdi da će pristup nevladinim organizacijama biti selektivan.
„Već u javnom i političkom diskursu postoji jasna podjela na “naše” koje su patriotske i legitimišu poziciju vlasti, te “neprijateljske” koje su stigmatizovane i unaprijed targetirane kao one koje su finansirane izvana da bi rušile Republiku Srpsku. Već u tom targetiranju vidljiva je diskriminacija, a i podrška provladinih nevladinih organizacija ovakvom stavu vlasti. Odnos vlasti nije isti prema svima kao i odnos nevladinih organizacija prema vlastima. Postoje one koje ih kritikuju, postavljaju pitanja i traže odgovore, za razliku od onih koje vlast drži pod svojim skutima“ – ocjenjuje Topić.
Topić tvrdi da nema potrebe za političkim i partijskim organizovanjem onih nevladinih organizacija koje podržavaju vlast.
„Neke od njih su već proglašene organizacijama od posebnog interesa, i već su u privilegovanom položaju. One djeluju političkj ali ih zakon i vlast štite jer ne zadiru u njihove oblasti rada (socijalne,humanitarne) i ne finansiraju se iz inostranstva, posebno ne iz onih omraženih zapadnjačkih izvora. Nema puno mogućnosti za djelovanje ukoliko se vrši “zakonit udar i disciplinovanje neposlušnih”. Vidjeli smo kako to izgleda u Gruziji, gdje su na ulicama u nekoliko navrata bile desetine hiljada ljudi, čak su se parlamentarci tukli, dok kod nas glas protiv diskriminzcjje ove vrste na ulice izađe šaka ljudi“ – zaključuje Topić.
Dražen Crnomat tvrdi da nije jasna idealno-tipsko zakonsko rješenje vlasti o „neprofitnim organizacijama“.
„Nama posve treba biti jasno da nam je sloboda udruživanja i javne riječi jedno od osnovnih sloboda političkog djelovanja odnosno ostvarivanja onoga što zovemo civilno društvo. Vlast neće oštetiti svoje podanike unutar civilnog društva. Niti to namjerava. Sjetimo se sramnog i potkazivačkog postupka trinaest udruženja građana (NVO) koje su u martu 2023. pozvalo na zabranu događaja kojeg je s partnerima organizirala BH. Povorka ponosa u Banja Luci. Razultati su bili napad i lov na ljude, napad na nezavisne drutvene prostore te prijetnje prema ugostiteljskim objektima. Prethodno je događaj, vanpravno, zabranjen od Ministarstva unutarnjih poslova“ – ocjenjuje Crnomat.
Crnomat tvrdi da sistem koji nameće ovaj zakon djeluje pravno i vanpravno.
„Vlast neće naštetiti svoje podanike iako to sam zakon ne garantira. Onda stvar treba posmatrati otkrivajući čiju volju vlast izvršava. Neće nam se svidjeti kako se otkriva da se taj historijski ogrezli lupež tuđeg interesa nalazi u državi. Najodvratniji agent stranog interesa, historijskog revizionizma, poricanja, novih grobnica i egzodusa. Metodski i primjerice, sveza entitetskog predsjednika i gradonačelnika Banjaluke nameće pretpostavku sve silnijeg odliva javnih dobara i mjesta javnog interesa u profiterske džepove. Ima prostora za još jednu porodicu u dijeljenju kolača“ – zaključuje Crnomat.