Mirno
okruženje bez buke, odmor u prirodi i uživanje u domaćoj, zdravoj hrani prednosti su koje seoski
turizam u BiH nudi turistima koji se sve češće odlučuju za odmor na selu.
Pa, iako bitan faktor u razvoju i očuvanju seoskih područja, lokalnog identiteta,
tradicije i običaja u našoj zemlji, ruralni turizam još uvijek nije dostigao
svoj maksimum. Izdvajanja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini za razvoj
ruralnog turizma još uvijek su skromna.
Potencijali veliki , ali gotovo nedovoljno iskorišteni
Potencijala ima, ideja u većini lokalnih zajednica postoji, ali su neophodna
ulaganja i veći angažman lokalnih zajednica da bi ovaj vid turizma u potpunosti
zaživio, kažu nam turistički radnici.
“U poslednje dvije godine, posebno nakon pandemije korona virusa, seoski turizam je sve zastupljeniji u Semberiji i Majevici. Iako još nije doživio potpunu ekspanziju, turisti se sve više okreću ruralnom turizmu, žele mir, prirodu i domaću
hranu. Sve je više individualnih domaćinstava, gdje su se porodice okrenule ka
ovom vidu turizma. Od uzgoja domaćih proizvoda, magarećeg i kozjeg mlijeka,
zdrave, organske hrane, tradicionalne kuhinje, do otvaranja etno restorana i
izletišta gdje se okupljaju turisti. Često na našim izletištima imamo goste iz
susjednih zemalja, iz Srbije i Slovenije, koji ne žele ništa drugo sem da
provedu dan tamo, uz domaću rakiju i hranu. Čak i restorani svoju ponudu sve
više prilagođavaju gostima gdje iz sopstvaenog proizvodnog programa spremnaju
stara domaća jela po tradicionalnoj recepturi” , kaže za Buku Dragan Tešić
portparol Turističke organizacije Grada Bijeljina.
Međutim, za kreiranje adekvatne strategije
nedostaju sistemski podaci o broju seoskih domaćinstava koja se bave ovom
vrstom turizma, investicijama i doprinosu sektora BDP-u.
Ruralni razvoj – neiskorištena šansa
Negativan uticaj na razvoj seoskog turizma čine demografske prilike, obzirom da su bh sela većinom demografski
stara. Ipak ukoliko bi nadležni, kroz stvaranje mogućnosti za investicije,
unaprijedili ruralni turizam stvorio bi se povoljan ambijent da seoska područja
koja samostalno nemaju kapital za ovakav vid razvoja, obogate svoju ponudu,
ulože u uređenje biciklističkih, kao i staza za šetnju,te u okviru svojih
domaćinstava ponude smještajne kapacitete i na taj način, ujedno, dobiju i
priliku za samozapošljavanje.
Iz ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podjsećaju da su od 1. marta 2024. godine stupili na
snagu Pravilnik o postupku kategorizacije ugostiteljskih objekata vrste hostel
i objekat seoskog turizma i Pravilnik o izgledu i sadržaju standardnih ploča za
označavanje kategorije ugostiteljskih objekata vrste hostel i objekat seoskog
turizma kojima se bliže propisuje postupak kategorizacije ugostiteljskih
objekata za smještaj vrste hostel i objekat seoskog turizma, te izgled i
sadržaj standardnih ploča za označavanje ove kategorije ugostiteljskog objekta.
Nacrt Zakona o boravišnoj taksi
Narodna skupština Republika Srpske usvojila je u sklopu 9. redovne sjednice Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, uz Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu
raspravu koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.
Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi, povećava se zakonski raspon visine boravišne takse, a
odluku o visini boravišne takse i dalje donosi jedinica lokalne samouprave uz
prethodno pribavljeno mišljenje Privredne komore Republike Srpske. Cilj
predloženih izmjena visine boravišne takse jeste da se osigura ekvivalentnost
između pruženih usluga i plaćene boravišne takse , navode iz Ministarstva
trgovine i turizma RS.
Nacrtom se predviđa i da od 1. januara 2025. godine pružaoci
ugostiteljskih usluga u objektima seoskog turizma postanu obveznici plaćanja
boravišne takse po svakom ostvarenom noćenju, dok su dosadašnjim zakonskim
rješenjem ti pružaoci usluga su bili izuzeti iz sistema plaćanja boravišne
takse.
Veza između poljoprivrede i turizma
Bavljenje seoskim turizmom domaćinima omogućava zapošljavanje svih članova
domaćinstva, kao i prodaju poljoprivrednih proizvoda i namirnica koje su sami
proizveli.
Uspostavljanje veze između poljoprivrede i turizma može postati jedna od
bitnih uslužnih djelatnosti, ujedno to je i šansa za opstanak malih
poljoprivrednih gazdinstava. Za ovaj vid saradnje zainteresovani su i domaći
proizvođači hrane.
Četvorogodišnji projekat “EU for AGRI”
– Podrška EU za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u BiH, koji sa 20
miliona eura finansiraju EU, UNDP-i i Češka razvojna agencija ima za cilj modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog
sektora, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta u
poljoprivrednom sektoru.
“Na svom imanju potpuno zdravo i prirodno uzgajam sezonsko povrće. Veoma često nisam u prilici prodati sve ono
što proizvedem, saradnja sa privrednicima iz oblasti ugostiteljstva mnogo bi
nam značila. Vjerujem da su i njihove potrebe za domaćim proizvodima velike, te
bi smo lako mogli naći dogovor. Mislim da lokalne zajednice treba da rade na
tome da nas, proizvođače, nekako uvežu sa privrednicima radi obostrane koristi
i saradnje”, kaže proizvođač Stevo Lazić.
Strategija ruralnog razvoja BiH
Ipak, značajna finansijska sredstva iz pretpristupnih
fondova Evropske unije proteklih su
godina ostala neiskorištena jer bh. poljoprivrednici nisu bili edukovani da
pripreme kvalitetne projekte.
“Mi imamo pristupne fondove EU, ali niko nam nije objasnio kako da dođemo do tih sredstava, a to bi mnogo značilo
poljoprivrednim proizvođačima. To su bespovratna sredstva koja mogu direktno da
idu u razvoj sela, u proizvodnju”, kažu za Buku u Udruženju
poljoprivrednih proizvođača Semberije.
Evropska unija daje ogroman novac za poljoprivredu i uopšte ruralni razvoj, ali BiH nema državno ministarstvo poljoprivrede, zbog čega je put do EU fondova otežan..”BiH je, trenutno, negdje na
30% od EU prosjeka, kada gledamo bruto dohodak po glavi stanovnika, a za
članstvo u EU ne bi trebalo da bude ispod
70% dostignutog evropskog prosjeka u tom pogledu. Međutim, naši
političari nekako uvijek politiku i političke ciljeve stavljaju iznad
ekonomskih, a kada pretpostavite ekonomske političkim ciljevima, nađe se i
prostor za nesporazume, kašnjenja, nepovlačenja sredstava i onda immao
situaciju da investitori preusmjeravaju sredstva ka onima gdje takvih tenzija
nema. I to utiče na privredno stanje u zemlji i sveopšti ekonomski
ambijent”, kaže za Buku ekonomista Milenko Stanić.