Ovo je rezultat najnovije analize Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) koji se bavi tržištima, trendovima i politikama u energetici.
Analiza pokazuje da bi razvoj solarnih i vjetroelektrana u regiji ponudio sigurniji povrat i čistiju energiju, te bi mogao imati koristi od podsticajnih politika.
U javnosti su se krajem prošle godine pojavile informacije u vezi sa iskazanim interesom češke grupacije Vitkovic (Witkowitz) za ulaganje u izgradnju izgradnju nove termoelektrane u Gacku. Međutim, najnovija analiza potvrđuje da se ovaj projekat suočava sa veoma lošom ekonomikom.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu kaže da su se vijesti o izgradnji termoelektrane Gacko 2 pojave ritualno pred izbore.
“Odjednom se pojave neki investitori sa upitnim kredibilitetom i potpisuju se neki čarobni memorandumi. Politika nije jasna, ali zato ekonomija jeste: projekti poput termoelektrane Gacko 2 su osuđeni na propast pri samoj pomisli na izgradnju i nema te finansijske institucije, niti kineske, niti ruske, koja će takvo što podržati”, rekla je Majda.
Dodaje da čak i da projekat dobije finansiranje, pitanje je vremena koliko bi trajao.
“U smislu sadašnje vrijednosti, potrebne su održive cijene električne energije ili neki oblik vrlo velikih subvencija da bi se izbjegli gubici. I pored toga, do trenutka potencijalnog početka rada TE Gacko 2 (nakon 2028. godine), očekuje se da će se sadašnje visoke cijene električne energije u velikoj mjeri spustiti i da termoelektrana neće moći imati koristi od njih. Projekat bi imao visoke troškove tokom izgradnje zbog stalne inflacije sirovina i uskih grla u lancu snabdijevanja nakon pandemije, geopolitičkih pitanja i okončanja ekspanzivne politike centralne banke. Gacko 2 bi se također mogao odmah suočiti sa ogromnim troškovima poreza na emisije ugljen dioksida, zbog promjene politike oporezivanja emisija”, ističu iz Centra za životnu sredinu.
“Čak i kada bi Gacko II dobio finansiranje, dugoročni izgledi za ekonomiju postrojenja na ugalj su generalno nepovoljno, a tajming je loš. Bilo koja elektrana koja se pojavi nakon 2028. godine vjerovatno neće imati koristi od trenutnih visokih cijena električne energije. A istovremeno će imati dodatne troškove tokom izgradnje (2023-28) zbog tekuće inflacije, troškova sirovina i industrijske proizvodnje uzrokovani problemima u lancu snabdijevanja nakon pandemije. Takođe je vjerovatno da će se nova fabrika odmah suočiti sa ogromnim troškovima ugljika. Pa osim toga loša ekonomija, projekat bi bio izuzetno osjetljiv na promjene cijena i politike. Za Gacko II, pogrešna očekivanja da će se cijene električne energije nastaviti na visokim nivoima, jaka je destimulacija za zagađenje, a posebno su štetni niski i sve manji troškovi za obnovljive izvore energije“, stoji u objavljenom izvještaju.
Arjun Flora, direktor IEEFA za Evropu kaže da je projekat obnovljivih izvora energije slične cijene kao što je to planirani projekat termoelektrane Gacko 2, mogao bi isporučiti značajne količine energije regionu uz znatno smanjen rizik.
“Politika energetske tranzicije EU i opredjeljenost zemalja zapadnog Balkana ka dekarbonizaciji odražavaju snažan uspostavljen trend protiv novih projekata uglja širom Evrope”, napominju.
Alternative za obnovljivu energiju, kao što su solarni fotonaponski i vjetar, predstavljaju bolju alternativu za Gacko II, jer bi imali koristi od jednostavnijeg pristupa finansijama i vjerovatnoće podrške budućim politikama.
Paolo Coghe, predsjednik Acousmatics-a i koautor studije istakao je da su sadašnji i budući trendovi protiv novih termoelektrana poput Gacko 2 i sličnih projekata u regiji.
„Ekonomija za ovu elektranu jasno govor”!i – zašto nastaviti izgradnju skupog i visokorizičnog projekta na fosilnim gorivima, kada investitori mogu težiti sigurnijim i boljim povratima tako što će se odlučiti za vjetroelektrane i solarne elektrane?“
U izvještaju stoji “da se nakon 2040. godine očekuje smanjenje troškova i ubrzanje usvajanja novih energetskih tehnologija koje bi duboko uticale na tržište električne energije u BiH. Istraživanje Brattle grupe, između ostalih, ističe tekuće trendove dekarbonizacije, decentralizacija i digitalizacija tržišta električne energije. Očekuje se zamjena proizvodnje električne energije iz “emitujućih” resursa (kao što su elektrane na ugalj) prema obnovljivivim izvorima, koji danas imaju smanjene kapitalne troškove i imaju izuzetno nisku varijablu troškova. Decentralizacija znači odmak od velikih, centraliziranih elektrana”.