foto Anadolija
U tom kontekstu, u Sarajevu je danas održan sastanak na visokom nivou delegacija BiH i Švedske. Sastanku u zgradi Parlamentarne skuštine BiH prisustvovali su ministar sigurnosti Nenad Nešić, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlof i ambasador za migracije i povratak Ministarstva vanjskih poslova Švedske Jorgen Lindstrom.
Delegacije Švedske agencije za migracije i Ministarstva sigurnosti BiH potpisale su sporazum o partnerstvu koji se odnosi na Projekt izgradnje viznog kapaciteta u BiH. Sporazum su potpisali ministar sigurnosti BiH i direktor Odjela za planiranje Švedske agencije za migracije, javlja Anadolija.
Ministri Konaković i Nešić i švedska ambasadorica Lagerlof potpisali su i zajedničku izjavu, a potom su se obratili i novinarima.
– U Ministarstvu vanjskih poslova imamo dva važna izazova. Jedan je da ispunimo svoje obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i usklađujemo stavove BiH u krucijalnim pitanjima za EU, a EU poseban akcenat stavlja na usklađivanje naših viznih politika sa evropskim. Napravili smo značajne iskorake i samo Sjeverna Mekedonija ima bolje rezultate u toj oblasti od nas u regiji, kazao je Konaković.
Dodao je da BiH nije uskladila viznu politiku s EU-om u odnosu na još pet država, a to su Kina, Rusija, Turska, Kuvajt i Katar te istakao da vlasti BiH vode računa da ne povrijede bh. ekonomske interese jer veliki broj turista i poslovnih ljudi dolazi iz tih zemalja.
– Drugo važno pitanje je pitanje ilegalnih migranata, nešto što pogađa sigurnosni sistem i ekonomiju BiH. Ta tema je važna zbog uslova EU, ali i zbog sigurnosti naših građana i naše ekonomije. U oba ova procesa je značajan ovaj dogovor koji nam omogućava da se lakše, tehnički brže i funkcionalnije dolazi do provjera identiteta, kazao je Konaković.
Ministar Nešić također je istakao važnost današnjeg potpisivanja sporazuma o projektu izgradnje viznog kapaciteta za BiH kao zemlju Zapadnog Balkana i tranzitne rute za migrante koji žele ući u EU.
– Tokom posljednjih godina BiH je, kao i ostatak regiona, iskusila pojačan pritisak migracionih tokova iz trećih zemalja. U našoj želji da postanemo punopravna članica EU, BiH se nalazi na prekretnici u pogledu upravljanja ovim izazovima. Ja često naglašavam da smo na ovim poslovima već pokazali i dokazali da pripadamo EU, kazao je Nešić.
Ističući kako projekat o kojem je danas potpisan sporazum ima za cilj povećanje kapaciteta BiH i harmonizaciju viznog procesa u skladu s evropskim standardima, Nešić je dodao da će to pomoći i boljoj kontroli granica i borbi protiv ilegalnih migracija.
– Fokusiraćemo se na usklađivanje naših viznih politika sa evropskim standardima. Međutim, moram naglasiti da postoje unutrašnje specifičnosti kao i legitimni politički razlozi konstitutivnih naroda da vizna politika ne bude u potpunosti podudarna sa zahtjevima iz Brisela. To ne znači da olako shvatamo sigurnosne razloge. Sa EU moramo raditi da osmislimo niz mjera koji će pomoći njihovoj sigurnosti u slučajevima kada je vizna harmonizacija nemoguća, naime, tri su zemlje oko kojih se ne možemo dogovoriti, a to su Kina, Rusija i Turska, poručio je Nešić.
Naglasio je da je aktuelni saziv Vijeća ministara pokazao opredijeljenost za evropske integracije i da očekuje od evropskih partnera da pomognu da BiH postane punopravna članica EU najkasnije do 2030. godine.
– Smatram da do te 2030. godine imamo načina da budemo strpljivi, ali poslije toga se bojim da ću i sam postati euroskeptik, poručio je Nešić.
Švedska ambasadorica u BiH Lagerlof naglasila je da ovo jeste još jedan važan iskorak u postojećoj saradnji Švedske i BiH i da je to prirodan slijed s obzirom na izuzetno snažne bilateralne veze.
– Švedska vlada podržava evropski put BiH, a s ovim projektom produbljujemo našu saradnju na pitanjima upravljanja migracijama, kazala je Lagerlof.
Zahvalivši resornim vlastima BiH na ovoj saradnji, Lagerlof je kazala da slijedi još važnija implementacija danas potpisanih dogovora.
– Mislim da možemo sa sigurnošću reći da je ovo situacija u kojoj su svi na dobitku, odnosno i Švedska i EU i BiH jer su nam migracije prioritet i vjerujem da ćemo svi imati koristi od ovog projekta koji će također doprinijeti napretku u jednoj oblasti politike. Vjerujem da možemo nastaviti korak po korak i pomoći BiH na njenom evropskom putu sve do te 2030. godine, a i nakon toga. Vi ćete voditi, a mi ćemo nastaviti da pružamo podršku, poručila je Lagerlof.