U periodu od 8. maja do 4. jula 2024. godine, građani i građanke Banjaluke imali su priliku da iznesu svoje mišljenje o nekoliko ključnih izmjena regulacionih planova za prostore „Paskolina ciglana“, park „Kupusište“, „Centar-Aleja“ i naselje „Borik“.
Danas je posljednji dan za slanje primjedbi u vezi s izmjenama dijela regulacionog plana „Centar-Aleja“, nakon čega slijedi javna rasprava.
Svi se nadaju pozitivnom ishodu, sličnom onome koji je postignut 1. jula za lokaciju Kupusište, gdje je umjesto ranije planiranog nebodera odlučeno da se izgradi predškolska ustanova.
Aleja-Centar
Podsjetimo, nacrtom izmjena plana u naselju „Aleja-Centar“ predviđeno je da se na prostoru na kojem je ranijim planom planirana izgradnja škole i igrališta, grade zgrade. Ostao je (plavom) bojom ucrtan jedan objekat javne namjene – vrtić.
Uz podršku pravnika, advokata i stručnjaka iz oblasti urbanizma, građani su proteklih dana napisali i predali brojne primjedbe na ove izmjene.
„Optimisti smo po pitanju povlačenja nacrta, jer se čini da je nacrt izrađen nezakonito. Jedan od razloga je što se pri izradi nacrta nije uvažio javni interes, što je obaveza prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, a drugi je što se nije poštovao planski dokument višeg nivoa – Prostorni plan Grada BL iz 2014. godine“, kažu za Buku građani koji su nakon izmjena regulacionog plana „Centar-Aleja“ pokrenuli Facebook grupu „Banja Luka – Građenje za gađenje“, kako bi koordinisali aktivnosti i informisali javnost o svim problemima.
„Ovo naselje je postalo strašno, nemamo nikakve zelene površine, sve je beton. Investitor ne misli o ljudima koji ovdje žive, on želi da građevina bude od početka do kraja parcele – nema zelene površine, drveća, parkinga, a Grad sada želi da nema ni škole ni igrališta“, kaže Daliborka Stević iz ovog naselja.
Njeno mišljenje dijeli i Zoran Pavić, čija djeca idu u OŠ Branko Ćopić. Kaže da je škola prepuna, da cijelo naselje Aleja-Centar i novoizgrađeno kod Delte gravitira toj školi: „Djeca i nastavnici se pate sa međusmjenama i manjkom prostora. Nedavno su prikupljali novac za paravane. I onda se pitamo zašto mlade porodice odlaze.“
Borik
Aktivni su proteklih mjesec dana bili i mještani susjednog naselja Borik. Oni su takođe poslali brojne primjedbe na izmjene regulacionog plana te održali protest zbog planirane izgradnje nebodera od 14 i 15 spratova na lokaciji Male pijace i sedam lamela (10 spratova) u blizini i na mjestu fabrike „Fruktona“.
U svojim primjedbama su naveli da planirana spratnost objekata nije prihvatljiva s aspekta urbanizma i sigurnosti, posebno zbog blizine osnovne škole. Takođe, izrazili su zabrinutost da će buduća izgradnja smanjiti postojeće zelene površine i školsko dvorište te dodatno pogoršati problem nedostatka parking-mjesta.
„Volio bih da znam jednog čovjeka koji bi rekao da je normalno da se na ovom malom prostoru, iza nas, naprave dva nebodera. To je jednostavno nemoguće, neboder od 14, 15 spratova. To bi nam uzelo osnovni životni prostor. Hoće i kod parkinga u Beogradskoj ulici da naprave dvosmjernu ulicu, znači da dvije stambene jedinice gube parking“, izjavio je Miroslav Janjanin, mještanin Borika, na protestu koji je održan u ovom banjalučkom naselju.
Paskolina ciglana
I nacrt regulacionog plana Paskolina ciglana naljutio je Banjalučane, te su peticiju protiv njega potpisale hiljade građana.
U brojnim primjedbama i prijedlozima na nacrt regulacionog plana za Paskolinu ciglanu navedeno je da se građani protive podizanju trajnih objekata na prostoru Stare autobuske stanice između ulica Nikole Tesle i Vidovdanske, kao i izgradnji u zoni nacionalnog spomenika Vile Paskolo. Tvrde da nacrt sadrži skandalozna rješenja koja ozbiljno narušavaju cjelovitost gradskog jezgra te da bi se njegovom realizacijom dezintegrisala veza između istočnog i zapadnog dijela centra, ali i ignorisali kulturno-historijski spomenici. Posebno su zabrinuti zbog isključivanja Muzeja savremene umjetnosti iz plana, što bi moglo značajno umanjiti njegovu vidljivost i kulturni značaj. Takođe, planirani objekti na lokaciji „Stara autobuska stanica“ kritikovani su zbog potencijalnog negativnog uticaja na životnu sredinu i kvalitet života stanovnika tog područja, uključujući i povećanje temperature u ljetnim mjesecima.
Gdje je urbanistički plan?
U sva četiri naselja građani su tražili hitno usvajanje urbanističkog plana za Banjaluku, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, sa kojim moraju biti usklađeni svi regulacioni planovi.
Kritike se posebno usmjeravaju na nedostatak usklađenosti postojećeg plana s potrebama očuvanja infrastrukture i zaštite okoliša, što je vidljivo u primjerima izgradnje visokih zgrada bez adekvatne infrastrukture.
Inače, posljednji doneseni Urbanistički plan grada Banjaluka je iz 1975. godine i važio je do 1990. godine, a poslije su predlagani određeni nacrti.
„Grad je po zakonu dužan da usvoji Urbanistički plan, a prema dostupnim informacijama izrađen je nacrt Urbanističkog plana, te je isti prošao javnu raspravu na koju su dostavljene primjedbe građana i ostalih zainteresovanih lica, ali već duži vremenski period se ništa ne preduzima na usvajanju plana. Nedopustivo je sjeckanje našeg grada na način na koji se to čini od strane gradskih vlasti, propuštanjem zakonom propisane dužnosti da se usvoji urbanistički plan. Gradski organi selektivno vrše svoja javna ovlaštenja i dužnosti, na što po zakonu nemaju pravo: sa jedne strane, izbjegava se zakonom propisana dužnost da se usvoji urbanistički plan, a sa druge strane, gradski organi se obilato koriste javnim ovlaštenjem da donose regulacione planove – čime se doslovno sjecka grad“, navodi se u nekim od primjedbi koje su u proteklih mjesec dana dostavljene u Gradsku upravu.
ANKETA: KAKO DA BANJALUKA BUDE BOLJI GRAD?
I anketa Buka magazina pred lokalne izbore u oktobru- “Kako da Banjaluka bude bolji grad?” pokazala je da građani betonizaciju grada vide kao jedan od ključnih problema. Ova zabrinutost jasno ukazuje na potrebu za većom transparentnošću i uključivanjem javnosti u procese urbanog planiranja.
Predstojeći izbori pružaju priliku da se političari pozovu na odgovornost i da se njihovi programi usmjere prema stvarnim potrebama zajednice.