Korištenjem čiste energije i tehnologije mogu se izbjeći klimatske katastrofe, navodi se u izvještaju.
Naučnici koji proučavaju klimatske promjene bili su saglasni na
sastanku u Švajcarskoj i upozorili su da je ključno da se ne poveća
globalna temperatura.
U izvještaju UN-a prikazano je kako brzo odustajanje od fosilnih goriva može uticati na klimatske promjene.
U odgovoru na nalaze, generalni sekretar UN-a kaže da bi sve zemlje
trebalo da iznesu neto nulte planove za 10 godina. Ti ciljevi trebalo bi
da brzo smanje uticaj staklene bašte koja zagreva atmosferu planete.
“Brzo se zatvaraju mogućnosti kojima se obezbjeđuje mogući život i održiva budućnost za sve”, navodi se u izvještaju.
Vlade svih država su prethodno dogovorile kako da spriječe povećanje
svjetske temperature za 1,5 stepen Celzijusa. Međutim, planeta je već
toplija za 1,1 stepen i stručnjaci navode da je moguće da se granica od
1,5 dostigne već za 10 godina.
Izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, naučno tijelo
koje savjetuje UN, prihvatile su sve vlade koje učestvuju. U njemu se
navode značajni uticaji klimatskih promjena koje se već sada osjećaju i
objašnjava da će se oni znatno pogoršati.
Očekuje se da će se do 2100. godine ekstremne poplave koje su se
dešavale jednom u 100 godina postanu češće i da izbijaju jednom godišnje
na polovini svjetskih lokacija za mjerenje plime i osjeke – na mjestima
gdje se mjere nivoi mora.
Bogate zemlje obećale su da će plaćati siromašnijim zemljama 100
milijardi dolara godišnje kako bi im pomogle da se lakše nose sa
posljedicama klimatskih promjena.
Koncentracija ugljen-dioksida, gasa koji izaziva zagrevanje, u atmosferi je na najvišem nivou u posljednja dva miliona godina.
Svijet je sada topliji nego u posljednjih 125.000 godina, a sigurno će se biti gore u narednoj deceniji.
“U narednom periodu, globalno zagrijevanje sigurno neće dostići 1,5
stepeni Celzijusa i u scenario kada bi efekat staklene bašte bio
najniži”, navodi se u izvještaju.
“Ako ciljamo na 1,5 stepeni Celzijusa i postignemo 1,6 stepeni, to je
i dalje mnogo bolje nego da kažemo da je prekasno, da smo osuđeni na
propast, a ništa ni ne pokušavamo”, rekla je doktorka Frederike Oto, sa
Imperijal koledža, članica glavni tim za pisanje ovog izvještaja, za
BBC.
I dok izričito ne pominju nove projekte kao što su Vilou Ojl u SAD
ili rudnik uglja Kumbrija u Velikoj Britaniji, naučnici koji su
učestvovali u pisanju izvještaja zabrinuti su zbog njihovog uticaja.
“Ne postoji određeni rok (za fosilna goriva), ali je jasno da će
infrastruktura fosilnih goriva koju već imamo proći kroz taj ugljenični
budžet”, rekao je dr Oliver Geden iz Njemačkog instituta za međunarodne i
bezbjednosne poslove i član glavni tim za pisanje izvještaja.
“Preostali ugljenični budžet koji nastaje otvaranjem nove
infrastrukture fosilnih goriva zasigurno nije kompatibilan sa ciljem od
1,5 stepeni Celzijusa”, navodi on.
U izvještaju je jasno pokazano da zagrijavanje iznad 1,5 stepeni neće
izazvati kraj svijeta, mada će donijeti “privremeno prekoračenje”.
Autori istraživanja kažu se dramatične promjene mogu brzo osjetiti,
ukazujući na ogroman pad cijene energije proizvedene od sunca i vjetra.
Oni, takođe, tvrde da promjene koje pokreću potrošači u pogledu ishrane,
bacanja hrane i prelaska na transport sa niskim sadržajem ugljenika
mogu postići značajno smanjenje emisija iz mnogih sektora.
Međutim, u izvještaju se takođe navodi da će osim dostizanja neto
nulte emisije što je prije moguće biti potrebna velika upotreba
tehnologije uklanjanja ugljen-dioksida.
Naučnici kažu da je ovo realan plan da se temperatura Zemlje vrati pod kontrolu i zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa.
Neki od njih sumnjaju, govoreći da ovakve tehnologije nisu dovoljno istražene.
“Znamo šta treba da se desi, ali dio za uklanjanja ugljenika i ideje
za hvatanje i skladištenje ugljenika su ogromna distrakcija. Mislim da
će zagovornici ovih tehnologija to okrenuti i reći da je ovo ogroman
poziv za ulaganje u uklanjanje ugljenika”, rekla je Lili Fur, iz Centra
za međunarodno pravo životne sredine, koja je prisustvovala sednici na
kojoj je prihvaćeno ovo istraživanje.
Odgovarajući na poziv izvještaja na hitnije mjere, generalni sekretar UN poziva zemlje da iznesu planove za narednu deceniju.
“Lideri razvijenih zemalja moraju da se obavežu da će dostići neto
nulu što je prije moguće do 2040, kada bi trebalo da bude usvojena
svuda”, rekao je on u saopštenju.
On, takođe, poziva zemlje poput Indije i Kine koje su najavile
planove sa nultom neto za period poslije 2050. da pokušaju da je
sprovedu 10 godina ranije.
(BBC News na srpskom)