Desetine hiljada osoba u Bosni i Hercegovini iz svog doma, kafića ili bilo kog drugog mjesta zarađuje za život.
Žive Bosni i Hercegovini, ali zarađuju u inostranstvu radeći najčešće online. Dio njihove zarade uzimaju domaće vlasti, ali zauzvrat im ne daju ništa. I to je ono što muči mnoge freelancere u BiH. Zato su njihovi predstavnici odlučili prava tražiti pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
„Trenutno freelanceri u FBiH moraju plaćati 10% poreza na dohodak 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje kojem nemaju pristupa kroz tu uplatu“, pojašnjava za Buku Elena Babić Đaković, predsjednica Udruženja „Freelance u BiH“.
Ocjenjuje da su freelanceri u BiH u nezavidnom su položaju, a iako su kontaktirali sve donosioce odluka i zakonodavce, ništa se nije promijenilo, niko neće da riješi nepravdu prema ovoj grupi radnika.
„Naprotiv kreiraju nova zakonska rješenja kojima samo još više produbljuju problem“, upozorava Babić-Đaković.
Plaćaju PIO i zdravstveno osiguranje na koje nemaju pravo
Freelanceri, ali i građani koji rade na ugovoru o djelu moraju da plaćaju mnoge namete države, i taj novac propada jer se ni na koji način ne vraća onima od kojih je oduzet.
Radi pravilnog razumijevanja ove problematike, jako je bitno pojasniti razliku između doprinosa i poreza, njihove svrhu i namjenu, što se često u praksi miješa, kaže to advokatica Emina Zahirović Pintarić i pravna zastupnica freelancera.
Pojašava da doprinosi predstavljaju instrument javnih prihoda kojima se osiguravanju sredstva za finansiranje naknada iz obaveznog socijalnog osiguranja za lica koja su osiguranici. U suštini kada plaćate doprinose imate pravo na naknadu usljed bolesti, invalidnosti i slično jer ste u nemogućnosti da ostvarite prihod od rada.
„Osnovni cilj jeste finansiranje socijalnog osiguranja po principi uzajamnosti i solidarnosti, a sve radi ostvarivanja prava na uslugu ili naknadu. Dakle, visina uplaćenih doprinosa mora biti proporcionalna pruženoj usluzi (korelativnost prava i obaveza), što znači da doprinosi imaju karakter kompenzacije sa direktnom koristi za obaveznika doprinosa“, kaže Pintarić.
Dodaje da su doprinosi za socijalno osiguranje vrsta direktnih prihoda kojima se finansira sistem socijalnog osiguranja građana i sakupljaju se u vanbudžetskim fondovima čija je namjena unaprijed utvrđena.
„Za razliku od doprinosa, namjena trošenja kod poreza nije unaprijed određena, predstavlja oblik prisilnog davanja koji nameće država, nije namjenski usmjeren i nema direktnu protučinidbu. Suština problema se ogleda baš u ovome. Freelanceri i svi „nezavisni izvođači radova“ po osnovu Ugovora o djelu su obaveznici plaćanja poreza na dohodak, te doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje (samo ako rade za rezidentne poslodavce)“, pojašnjava advokatica Zahirović Pintarić.
Međutim, za razliku od ostalih obaveznika kojima se nameće ova obaveza, ali koji mogu ostvarivati prava po osnovu ovih plaćanja, freelancerima nije omogućen pristup pravima za koje vrše plaćanja.
„Ne postoji proporcionalnost između davanja i primanja, odnosno prava i obaveza. Različitost u postupanju i diskriminacija se vrši između obaveznika po osnovu ugovora o djelu (neovisno da li rade sa rezidentnim ili nerezidentnim poslodavcima) i obaveznika po osnovu ugovora o radu, kojima je osiguran pristup ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i penziono osiguranje, dok se obaveznicima po osnovu ugovora o djelu nameću samo nameti i doprinosi koji služe kao direktna kompenzacija za usluge koje su im uskraćene i isti služe za punjenje vanbudžetskih fondova kojima mogu pristupiti svi ostali obaveznici po raznim osnovama po osnovu uzajamnosti i solidarnosti, osim onih koji vrše uplate za ove usluge“, kaže Zahirović Pintarić.
Dakle, ukoliko ste freelancer morate plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, ali nemate pravo da ga koristite, ali primjera radi, to pravo ima nezaposlena osoba. Vi plaćate, drugi troše.
Predsjednica „Freelance u BiH“ za Buku kaže da su prema svim činjenicama i pravima koja su analizirali freelanceri u BiH diskriminirani po pitanju naplate doprinosa.
„Čak je i Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH potvrdila da se tu radi o diskriminaciji i kršenju naših ustavnih i ljudskih prava. Trenutno iščekujemo da Institucija Ombudsmana izda svoje mišljenje o sistemskoj diskriminaciji na koju smo se kao udruženje žalili. Na kraju krajeva neka Ustavni sud prosudi“, poručuje Babić Đaković.
Da li su freelanceri u RS-u u povlaštenijem položaju?
U FBiH, svi obaveznici po osnovu ugovora o djelu plaćaju porez na dohodak u iznosu od 10%, s tim da se različito obračunavaju doprinosi zavisno od toga da li rade sa rezidentnim ili nerezidentnim poslodavcima (domaćim ili strancima poslodavcima).
„Ako rade direktno za strane poslodavce, freelanceri su dužni izvršiti uplatu od 4% za osnovno zdravstveno osiguranje, a ako rade za domaće poslodavce, pored 4% za zdravstveno osiguranje dužni su izvršiti od 6% za penzijsko i invalidsko osiguranje, te naknade za zaštitu od prirodnih nepogoda u iznosu od 0,5 % i opštu vodnu naknadu u iznosu od 0,5%“, pojašnjava pravna zastupnica freelancera.
Dodaje da je priznati lični odbitak u FBIH 3.600 KM godišnje, s tim da varira u praksi od poreske do poreske uprave i predmet je različitog tumačenja.
„Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak je izričito propisano da se lični odbitak ne primjenjuje na freelancere, tj. na ostvarivanje dohotka po osnovu ugovora o djelu, što je u suprotnosti sa Zakonom o porezu na dohodak“, dodaje Zahirović Pintarić.
Buka je ranije pisala o tome kako freelanceri u Republici Srpskoj imaju pravo na šest mjeseci staža ukoliko su tokom godine na osnovu ugovora o djelu zaradili više od 5.587 KM. U Republici Srpskoj je drugačija i naplata poreza, a freelancer u Republici Srpskoj poreske obaveze plaća u zavisnosti od vrste poslova koje obavlja.
„Prihodi se u ovom slučaju mogu klasifikovati u 4 kategorije i to kao:
· Dohodak od autorskih prava – doprinosi 18.50%, poreska stopa 13%, osnovica za porez umanjena za normirane troškove
· Dohodak od ugovora o djelu – doprinosi 18.50%, poreska stopa 13%
· Ostali dohodak – poreska stopa 13%“, pojašnjava Zahirović.
Ko su sve freelanceri u BiH i koliko ih ima?
Freelanceri su svi građani koji sami sebe zapošljavaju i povremenim honorarnim radom ostvaruju prihode, bilo kroz saradnju sa globalnim tržištem, bilo lokalno radom na ugovor o djelu.
„Većinom se radi o mladim visokoobrazovanim ljudima između 20 i 45 godina, koji su u nedostatku mogućnosti za zapošljavanje u svojoj zemlji, pronašli priliku na globalnom tržištu rada. Globalno tržište ih je davno prepoznalo kao visokovrijednu radnu snagu i vrhunske stručnjake. Ostali je još “samo” da ih domaći zakonodavci prepoznaju i daju im podršku kakvu zaslužuju“, pojašnjava predsjednica Udruženja „Freelance u BiH“.
Radi se o desetinama hiljada ljudi koji sarađuju sa inostranstvom. Ako dodamo i ugovore o djelu taj broj je mnogo veći, blizu 100.000 građana.
„Vrlo je teško reći precizan broj. Ono što je sigurno je da taj broj svakim danom raste. Do 2030. na globalnom tržištu će potražnja za freelancingom svake godine rasti za 16%. Što će potaknuti još više naših građana da rade na ovaj način. Freelancing nije nikakav prolazni trend, već bitan dio suvremenih tokova globalne ekonomije i tržišta rada. Sutra će skoro sva naša djeca raditi na ovaj način“, kaže Babić Đaković.
No, iako broj freelancera raste, vlasti ne rade ništa da njihov rad stave u okvir zakonske ravnopravnosti i da im omogući da ostvare prava koja plaćaju. Naprotiv u novim fiskalnim zakonima, prema zadnjim tekstovima koji su poznati predstavnicima freelancera, poreska stopa ostaje ista kao i do sada.
„Doprinosi se povećavaju, 13,5% za zdravstveno, 17,5% za penziono i 1% za slučaj nezaposlenosti. I dalje bez pristupa pravima na zdravstveno i penziono i bez prava na lični odbitak“, pojašnjava Babić Đaković.
Suluda praksa vlasti i institucija u kojima naplaćuju „uslugu“, ali je ne nude. Pojednostavljeno, to je kao da plaćate Internet i mobilnu telefoniju, ali nemate pravo da ih koristite. Zakoni su povučeni iz procedure pa se freelanceri nadaju boljem rješenju.
„Očekujemo da zakonodavac napravi pozitivne izmjene u sladu sa zahtjevima udruženja. Da li će se to desiti ovisi o političkoj volji. Do sada se pokazalo da je svaka vlast ista i da nema nimalo volje da radi u interesu građana. Ali ostaje da vidimo. Možda nas pozitivno iznenade i naprave izmjene zakona koje tražimo“, kaže Babić Đaković.
Kad neće vlast, odlučiće Ustavni sud
Udruženje „Freelance u BiH“ se obratilo potpredsjedniku Federacije BiH Refiku Lendi koji ima mogućnost da pred Ustavnim sudom Federacije BiH podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o doprinosima.
„I podzakonskog akta koji se odnosi na naplatu doprinosa za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje sa Ustavom FBiH. Predmetnim zahtjevom argumentiramo da član 10a. Zakona o doprinosima i Pravilnika o načinu obračunavanja i naplate doprinosa nisu usklađeni sa Ustavom Federacije BiH, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Protokolom 12 uz Evropsku konvenciju, te Evropskom socijalnom poveljom“, kaže advokatica Udruženja „Freelance u BiH“.
Ističe da osporenim odredbama Zakona postoji očigledno nejednak tretman obaveznika koji su zaposleni po osnovu ugovora o djelu i po osnovu ugovora o radu, gdje su svi obaveznici plaćanja doprinosa, ali nisu svi korisnici prava iz penzionog i zdravstvenog osiguranja, proporcionalno sa uplaćenim doprinosima.
„Dakle, radi se o obaveznicima koji su u analogno sličnoj situaciji, ali bez opravdanog razloga za različito zakonsko regulisanje u pogledu ostvarivanja ovih prava. Na ovaj način je povrijeđeno pravo na jednakost pred zakonom i zdravstvenu zaštitu, te smatramo da je potrebno otkloniti ovu nejednakost“, pojašnjava Zahirović Pintarić.
Babić Đaković nakon sastanka sa potpredsjednikom Federacije Refikom Lendom i direktorom Poreske uprave FBiH Šerifom Isovićem očekuje da će potpredsjednik FBiH pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom.
„I da na taj način konačno zaustavimo diskriminaciju koja se vrši nad 100.000 građana naplatom doprinose za fondove kojima oni uopšte nemaju pristupa. I gospodin Isović je sam izjavio više puta da nam se taj novac uzima ni za šta“, zaključuje Babić Đaković.
Potpredsjednik Federacije i Ustavni sud FBiH sada su jedina nada freelancerima za uvođenje kvalitetnih sistemskih promjena kojima bi u skorijoj budućnosti dobili status samozaposlenika i podsticajne uslove za rad i razvoj u svojoj zemlji.