Foto: Ilustracija
Iako se mnogima čini apstraktnim,
klimatske promjene ostavljaju nesagledive posljedice po ekonomije širom
svijeta. Samo u Evropi od 1980 do 2020. klimatske promjene prouzrokovale su
ekonomske gubitke od 450-520 milijardi evra,
dok su vremenski i klimatski događaji u istom razdoblju
doveli do između 85.000 i 145.000
ljudskih smrtnih slučajeva, podaci su iz objavljene analize Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima
i smrtnim slučajevima zbog vremenskih i klimatskih događaja.
Suše, poplave i druge posljedice
klimatskih promjena ostavljaju traga i na bh. ekonomiju.
Ekonomski analitičar Igor Gavran za
BUKU kaže da je na pitanje koliko klimatske promjene utiču na bh ekonomiju, nemoguće pouzdano odgovoriti.
“U svakom
slučaju štete su najvidljivije u
oblastima gdje vremenske prilike najdirektnije utiču na ekonomske performanse,
kao npr. u poljoprivredi i agroindustriji (suše ili poplave direktno uništavaju
usjeve i utiču na kvalitet i količine uroda) i turizmu (višegodišnji rast
prosječne temperature i smanjenje snježnih padalina i pokrivača na odredenim
nadmorskim visinama određuje hoće li zimska sezona biti uspješna ili
katastrofalna). Posljedica ima i u mnogim drugim oblastima (recimo potrošnja
vode i osvježavajućih pića će biti veća u slučaju rasta temperatura, potrošnja
energenata veća u slučaju pada temperatura, vremenske prilike će uticati i na
tražnju za odjevnim predmetima i obućom određenih karakteristika, Itd), kao i u
privatnim planovima i životima ljudi, uticaj na zdravlje i navike”, objašnjava Gavran.
Ne postoje
podaci o ekonomskim štetama u BiH uzrokovanim klimatskim promjenama, a Gavran
smatra da je upitna i pouzdanost i preciznost i za procjene ozbiljnih
međunarodnih i nacionalnih institucija koje se objavljuju izvan Bosne i
Hercegovine.
“Poput
recimo spomenutih 500 miliona eura iz procjene Evropske agencije za okoliš jer
jednostavno šteta koja pripada klimatskim promjenama je takva da je nemoguće
potpuno precizno kvantificirati udio posljedica ljudskog štetnog djelovanja na
prirodu u određenim vremenskim neprilikama ili štetama koje je neka nepogoda
izazvala. Ipak, s odgovarajućim vremenskim odmakom i uz analizu dovoljno
obimnih izvora podataka moguće je doći do nekih procjena i one koje se
objavljuju širom svijeta govore o enormnim iznosima ili direktne štete (koja se
mora nadoknaditi) ili propuštene dobiti (koja je umanjila potencijalne koristi
za društvo)”, objašnjava Gavran.
Dodaje da u Bosni
i Hercegovini nema kontinuiranog i obuhvatnog praćenja, analiziranja i
procjenjivanja ovih šteta.
“Povremeno i
parcijalno se određene procjene objavljuju (npr. kada dođe do proglašenja
stanja nesreće zbog nepogoda poput poplava ili požara na određenom području
tada se utvrđuju i eventualno nadoknađuju štete). Tako da je nemoguće govoriti
o konkretnim i pouzdanim pokazateljima usporedivim sa svijetom”, dodaje Gavran.
Bićo: klimatske promjene smanjuju
proizvodnju hrane
Ni Bićo nema
konkretne podatke o štetama u poljoprivredi, ali kaže da su ogromne. Dodaje da
se promjene dešavaju iz godine u godinu, a poljoprivrednici ne mogu ići u korak
sa klimatskim promjenama. Zato je plodova njihovog rada, sve manje.
“Imamo problem
u proizvodnji upravo zbog klimatskih promjena, druga tema, da ne spominjem
državu I ostalo. Klimatske promjene negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju.
Svake godine se ponavlja isto: imamo i sušne periode imamo i poplavne, kad
imamo viška kiša. Sad je malo manje snijega, nije malo nego dobro manje
snijega, imamo viška kiše. I imamo one sušne periode koji ne odgovaraju nikako
poljoprivredi. Vidite koje je doba, još uvijek je hladno, još uvijek je zemlja
vlažna, još uvijek kiša pada što nije normalno za ovo doba godine”, kaže Bićo
objašnjavajući da kod kišnih perioda zbog viška vlage rodovi trunu u zemlji.
Obim
klimatskih promjena i njihov uticaj na poljoprivrednu proizvodnju je toliki da
se posljedice osjete tokom cijele godine.
“Dosta je
slabiji rod, dosta se kasni sa sjetvom, sa žetvom, sa svim. Upravo se te klimatske
promjene dotiču poljoprivrede odnosno proizvodnje hrane. Dosta, dosta je manji
urod bez obzira što sijete istu površinu, urod je manji”, kaže Bićo.
Klimatske
promjene podjednako ugrožavaju i male i velike poljoprivredne proizvođače.
“Ugroženi su
svi. I onaj totalno veliki proizvođač. Bez obzira koliko je veliki ne može on
stići jer to su ogromne investicije recimo da uloži prvo u sjeme koje je
otporno na sušu, pa mora uložiti u sistem za navodnjavanje”, pojašnjava
sagovornik BUKE.
Zbog svega
se proizvodnja povrća sve više seli u zatvorene prostore odnosno plastenike i
staklenike, ipak taj proces je spor i tek u povoju.
Vlasti ne rade ništa da ublaže
posljedice
Ključnu ulogu u ublažavanju
posljedica klimatskih promjena trebalo bi da ima država, ali u BiH to nije
tako.
“Ništa,
ništa”, odgovara Bićo na pitanje šta radi država da pomogne poljoprivrednicima
u saniranju šteta uzrokovanim klimatskim promjenama.
Kao jedan od
primjera navodi činjenicu da Federacija, za razliku od Republike Srpske, nema
ni protivgradnu zaštitu.
“Država
praktično ne čini ništa, osim što izdvaja malo više sredstava za kapitalne
investicije”, objašnjava Bićo.
No to je
nedovoljno i sporadično. Sistemskog odgovora države na globalni problem nema, a
ekonomija trpi gubitke.
“Iako
određenih mjera sigurno ima (npr. podizanja i održavanja nasipa protiv poplava
u nekim područjima ili opremanje pojedinih vatrogasnih ili jedinica civilne
zaštite), nema sistemskog pristupa niti obuhvata i približnog potrebama (pa će
tako najopremljenije vatrogasne jedinice biti u Sarajevu zbog najvećeg budžeta
umjesto u Hercegovini gdje su najveći i najteži požari, a u nekim mjestima su
čak zabilježeni i apsurdi da se spriječava izgradnja nasipa protiv poplava jer
nekome “zaklanjaju pogled”). Ponovljeni slučajevi istih nepogoda s velikim
štetama na istim područjima i kašnjenje ili potpuni izostanak naknade štete postradalima najbolje potvrđuje
koliko se toga nije učinilo i ne čini u ovom pogledu. Uglavnom se sve ove mjere
smatraju primarno troškovima i budžetskim opterećenjem, a ne neophodnim i
korisnim za zajednicu”, ocjenjuje Gavran.
I dok se širom
svijeta prave programi za ublažavanje posljedica klimatskih promjena Bh. vlasti
se bave blokadama i pitanjima čija je imovina. To, kad na njoj ne bude ništa
raslo, neće ni biti bitno.