Podsjetimo, u radnoj verziji izjave navedeno je da će Republika Srpska ponuditi Federaciji BiH potpisivanje sporazuma o mirnom razdruživanju ukoliko se nastavi antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH i političkih predstavnika iz Federacije BiH prema Republici Srpskoj.
Usaglašeno je da političke stranke neće učestvovati u raspravi o ovoj temi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Osim izjave, trebao bi biti usaglašen i termin održavanja sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se donijela odluka o povlačenju sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji su iz Republike Srpske.
“Da legitimišemo Ustavni sud koji ionako nema nikakvog rezona da više postoji i radi. U ponedjeljak ćemo se dogovoriti oko toga kada će biti zakazana sjednica NSRS. Želimo da iskažemo opredijeljenost Dejtonskom sporazumu, jer to je jedini način da ostane kakva takva BiH” naglasio je nakon sastanka Milorad Dodik.
Dodik je rekao da će nacrt izjave biti dostavljen predstavnicima političkih partija koje nisu bile prisutne na sastanku “kako bi i oni ocijenili da li to valja, i da priđu zajedno cijeloj koaliciji”, te da će izjava o imovini služiti “kao odgovor na sve veći pritisak na Republiku Srpsku”.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da je pitanje imovine “trajno riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH” i da to pitanje “neće biti razmatrano u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH”.
Tačka izjave koja izaziva najviše zabrinutosti u javnosti, je ona u kojoj se “obavezuje MUP RS da formira posebnu organizacionu jedinicu unutar MUP-a koje će vršiti nadgledanje granice između entiteta”.
Također, naveli su da će RS, posebnom odlukom NSRS-a, ukinuti nadležnosti Suda BiH i Tužilaštva BiH, ali da ostaju privrženi misiji EUFOR-a “Althea” ali uz uslov da ne dođe do povećanja broja vojnika.
Sve ovo uslijedilo je nakon izjave koju su potpisali političari iz Federacije BiH a koja se tiče imovine.
Podsjetimo – dvojica članova Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić te lideri političkih partija SDA, SDP-a, NiP-a, NS-a, NES-a i SBiH-a Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković, Edin Forto, Nermin Ogrešević i Semir Efendić usalgasili i potpisali zajedničku izjavu o državnoj imovini BiH u kojoj su podsjetili da su odlukama Ustavnog suda BiH zauzeti konačni i obvezujući pravni stavovi da je država BiH nasljednik državne imovine (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine, te imovine koja je pripadala bivšoj Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji.
“Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi BiH, a ne entitetima. Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast. Zbog toga je i reguliranje državne imovine njena isključiva nadležnost Država BiH i državna imovina ne mogu i ne smiju biti predmet bilo kakve političke trgovine jer samo država BiH ima isključivu nadležnost da općim i/ili pojedinačnim pravnim aktima, donesenim od strane nadležnih organa vlasti po točno utvrđenom postupku, uređuje sva pitanja koja su vezana za državnu imovinu. Te odluke entiteti, kao i sve druge niže vlasti, moraju poštovati. Državnim zakonom o imovini treba osigurati efikasno i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom BiH, koje će biti u službi postizanja kvalitetnijeg životnog standarda stanovništva i zaštite interesa države te osigurati odgovorno raspolaganje, brigu i unapređenje prirodnih bogatstava, kulturne i historijske baštine, te drugih strateških državnih interesa” stoji u izjavi potpisanoj prošle sedmice u Sarajevu.
Nakon potpisivanja, Klub poslanika Srba u Predstavničkom domu PS BiH napustio je sjednicu.
Na sastanku sa Dodikom, osim vladajuće koalicije, bio je prisutan lider SDS-a Milan Miličević, dok se pozivu nisu odazvali PDP i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića. U PDP-u su kazali da Palata predsjendika nije lokacija za ovakvu vrstu razgovora već da to treba biti Narodna skupština Republike Srpske, dok je Vukanović mišljenja da sa Dodikom “ne treba sjediti na bilo koji način”.
Imovina kao crvena linija
Ranije tokom marta Milorad Dodik izjavio je kako je imovina crvena linija preko koje se neće preći i onog trena kada neko donese bilo kakvu odluku po pitanju imovine – istog trenutka donio je odluku o odvajanju Republike Srpske iz BiH.
On je dodao i to da će se u narednom periodu u smislu knjiženja svoje imovine ponašati u skladu sa zakonom koji će biti primjenjivan. Međutim, odlukom Ustavnog suda BiH donesena je privremena mjera o zabrani primjene Zakona o nepokretnoj imovini u RS do konačne odluke po meritumu.
Gotovo pa je izvjesno da će tema imovine obilježiti funkcionisanje nove vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, te je neupitno da slijede mjeseci političke krize. Ovoga puta, sa drugačijim akterima u Federaciji BiH. Jednostavno nismo morali dugo čekati, pa da ponovo uđemo u kolo međupolitičkih prepucavanja. Dinar smo dali da u to kolo uđemo, ali je pitanje koliko ćemo morati dati da iz tog kola izađemo?
Još jedna u nizu političkih kriza, šta će uslijediti nakon nje?
Analitičar Velizar Antić kaže za BUKU da je najavljena izjava srpskih političkih partija jedan logičan i potpuno očekivan potez na izjavu koju su pre nekoliko dana potpisali predsjednici najznačajnijih bošnjačkih političkih partija.
“Jednostavno, ušli smo u vrtlog koji bih definisao kao „izjava na izjavu“ koji nas sa svakom novom izjavom sve više vuče na dno, gde niko ne zna kako sve ovo može završiti” mišljenja je Antić
Nakon što su završeni izbori u oktobru i nakon što je CIK proglasio takve rezultate kakve je proglasio, ušli smo u period brzog formiranja vlasti na nivou Republike Srpske i na zajedničkom nivou formiranja Saveta ministara. U tom periodu su dolazili pomirljiviji tonovi političara i svi su očekivali da će zaista u sljedeće četiri godine krenuti da rade na rešavanju problema u državi za razliku od prethodne četiri godine koje su, barem na centralnom nivou države, potpuno promašene i bačene.
“Međutim, Milorad Dodik je u poslednja dva meseca krenuo sa radikalizovanjem prilika najavljujući kriminalizaciju klevete, čime je pokušao da potpuno kontroliše novinarsku profesiju, ali i sve ostale tonove u društvu koji se kritički odnose prema vlasti u Srpskoj. Takođe, krenulo se i sa najavom obračuna sa nevladinim sektorom u vidu donošenja zakona o stranim agentima, kojim se crta meta na čelo civilnom društvu i nevladinim organizacijama i vrši se obračun i sa ovim delom društva odakle dolaze kritike na račun vlasti. Nakon toga radikalizovala se priča o imovini” ističe naš sagovornik.
Antić je mišljenja da državna imovina pripada entitetima i da je ona kao takva i tretirana svih ovih godina od rata pa sve do danas.
“U Ustavu BiH ne postoji odrednica da je državna imovina imovina države BiH, već je definisano da je unutrašnja struktura države takva da je sastavljena od dva entiteta. Samim tim je jasno da je i imovina na entitetima. Međutim, ovde dolazimo do problema kod bošnjačkih političkih elita koje nisu spremne ni posle skoro 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ujedno i Ustava BiH na kome počiva ova država, da prihvate postojanje Republike Srpske. U ovom slučaju bošnjačke političke elite se ponašaju na takav način da prihvataju stav da ukoliko nešto pripada Republici Srpskoj to istovremeno nije i deo Bosne i Hercegovine. I tu prave suštinsku grešku jer u samoj osnovi oni ne vide Republiku Srpsku kao deo Bosne i Hercegovine. A suština je u tome da Republika Srpska i postoji samo kao deo Bosne i Hercegovine. Tako da je samim tim i imovina Republike Srpske istovremeno i imovina Bosne i Hercegovine” naglašava Velizar Antić.
On ističe da su posljednjom izjavom koju su potpisali predsjednici svih relevatnih bošnjačkih političkih partija pokazali elementarno nepoznavanje unutrašnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine.
“Pokazali su da Republiku Srpsku ne priznaju kao deo takve Bosne i Hercegovine. I naravno, potpisali su izjavu kojom se od Republike Srpske oduzima nešto što njoj po Ustavu Bosne i Hercegovine pripada. Da ne priznaju Ustav BiH i samu Republiku Srpsku pokazali su i na simboličan način jer ni jednom u izjavi koju su potpisali nisu naveli puno ime „Republika Srpska“ već su konstantno upotrebljavali termin „RS“, koji kao takav nigde ne postoji. Samim tim je jasno da su prihvatili jedan narativ koji postoji u bošnjačkoj verziji i viziji Bosne i Hercegovine u kome Republika Srpska kao da ne postoji i kao da i nije deo Bosne i Hercegovine” dodaje on.
Prema njegovom mišljenju ovakvim djelovanjem su samo dali vjetar u leđa Miloradu Dodiku da nastavi sa radikalizacijom sa kojom je i krenuo.
“Takođe, dali su vetar u leđa stranci SDA, koja je na centralnom nivou vlasti završila u opoziciji a to je trebalo da postane i na nivou Federacije BiH. Međutim, ovakvim razvojem situacije upravo se SDA vraća na političku scenu i oživljava se, mada je trebala da ode u političku penziju, barem u sledeće četiri godine” naglašava.
Antić ističe da je sasvim sigurno da smo ušli u novu političku krizu.
“Mislim da niko u ovom trenutku ne zna kuda će nas ova kriza odvesti i kako će se odraziti na funkcionisanje države. Moguće je da ode i u smeru kakav smo do sada nebrojeno puta viđali, a to je da imamo žestoke poruke i izjave kako od strane bošnjačkih, tako i sa strane srpskih političara, ali da osim te žestoke retorike nemamo nekih žestokih i konkretnih akcija koje bi narušile kakvu takvu stabilnost koju imamo u državi. Sa druge strane, ukoliko se nastavi sa ovakvim izjavama i retorikom i to se prelije i na neke značajne akcije i konkretne radnje, možemo očekivati i produbljivanje krize za koju verujem da ni sami akteri ne znaju gde nas sve može odvesti” naglašava Velizar Antić.
Sasvim je sigurno i to da teška finansijska situacija u Republici Srpskoj, gdje ove godine na naplatu dolaze velika sredstva ima uticaja na ovu krizu, međutim ne treba zanemariti još jedan aspekt ove krize – a to je da i u Federaciji postoji ogroman problem konstituisanja vlasti, što sigurno utiče i na ovu krizu. Bosni i Hercegovini trenutno ne ide u prilog ni jako loša politička situacija na svjetskom nivou, gdje imamo krizu između najvećih svjetskih država kakvu nismo imali u prethodnih tridesetak godina. Sve ove okolnosti izuzetno nepovoljno djeluju i na sam razvoj krize u koju smo trenutno upali u Bosni i Hercegovini i pitanje je ko to sve može zaustaviti. Ako to neko uopšte i želi da zaustavi.