foto BUKA
Dok se vlasti u Bosni i
Hercegovini bave pisanjem i potpisivanjem izjava i kontraizjava, država se
suočava sa brojnim problemima. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena,
odlazak stanovništva je nezaustavljiv, zdravstveni sistem se raspada, a stojima
i na euroatlanskom putu.
Usvajanje dobrih zakona je samo
obećanje, razvojnih projekata nema, a vlasti se ne bave dovoljno ni tekućim
pitanjima poput migrantske krize.
U ovoj godini povećan je broj
migranata u BiH u odnosu na prošlu godinu, a vlasti najavljuju da će
Unsko-sanski kanton i ovo ljeto biti privremeno boravište mnogih migranata.
“Zvanični podaci Ministarstva
sigurnosti BiH u prva tri mjeseca
ukazuju na značajno povećanje broja imigranata pristiglih na teritoriju Bosne i
Hercegovine. U odnosu na 2022. godinu, možemo govoriti o skoro trostrukom
povećanju broja imigranata, a zabrinjavajući podaci su svakako da se taj broj
višestruko povećava u ljetnim i jesenskim mjesecima. Na pogoršanje situacije
ukazuju i zvanične vlasti Italije koje su zahtjevale od EU hitno zasjedanje
kako bi pomogla ovoj zemlji koja je iscrpila sve dostupne resurse u borbi
protiv ilegalnih migracija i sa pravom očekuje veću solidarnost i konkretnije
mjere ostalih članica EU”, kaže za BUKU predsjednik Centra za sigurnosne
studije Denis Hadžović.
BiH je migrantima samo posljednja
stanica prije gejma (ulaska u EU), ali s dolaskom toplijih dana rašće broj onih
koje hrvatske vlasti vraćaju u BiH readmisijom, a koje prema istom mehanizmu bh
vlasti mnogo rjeđe vraćaju u Srbiju i Crnu Goru.
“Bosna i Hercegovina se dodatno
suočava i sa prihvatom nelegalnih migranata iz Republike Hrvatske putem
readmisije. Hrvatska je ulaskom u Schengen zonu dodatno u saradniji sa
Slovenijom i Italijom obezbjedila granični i pogranični pojas te koristi
međunarodne sporazume za povrat imigranata u zemlje sa kojih su isti ušli na
njeno područje. Bosna i Hercegovina ne koristi iste mehanizme jer institucije
Republike Srbije ne iskazuju pretjerani entuzijazam za ispunjavanje ovih
obaveza. Služba za poslove sa strancima nije u mogućnosti sama iznaći efikasne
mehanizme na ispunjavanju ovih obaveza od strane Srbije i treba podršku ostalih
institucija, prvenstveno Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva vanjskih
poslova BiH. Srbija koristi mehanizme i resurse dobijene od strane EU na
povratu ilegalnih migranata u treće zemlje u okviru Regionalnog mehanizma povratka
potpisanog između EU i Zapadnog Balkana, ali u praksi vidimo da iste odredbe ne
primjenjuje za saradnju sa BiH”, kaže Hadžović.
Činjenica da su pripadnici
Granične policije BiH u prvom kvartalu 2023. od ilegalnog ulaska u BiH odvratili
100% više osoba nego lani, Hadžović vidi kao institucionalni uspjeh.
“Što se tiče osposobljenosti GP
BiH i uz podršku ostalih policijskih struktura, primjetno je da je došlo do
određenih poboljšanja na zaštiti granice, ali se i na tom planu mora
uraditi puno više zajedno sa međunarodnim akterima, posebno majući u vidu da će
se pritisak na naše istočne granice i dalje nastaviti te da je pokrenut jedan
nepovratan proces migracija na kojem se putu nalazi i BiH. Kvalitetnije i
svaobuvatnije stretegije i akcioni planovi su svakako nešto što će nadležne
institucije BiH morati usvojiti na dugoročnom planu borbe i postupanja sa
migracijskim tokovima”, zaključuje Hadžović.