U Banjaluci održan protest roditelja djece s poteškoćama u razvoju: Institucije traže “dlaku u jajetu” i na taj način odmažu našoj djeci

Na protestu je osim roditelja i građana iz Banjaluke prisustvoalo i oko
dvadesetak roditelja iz Bijeljine među kojima i Aleksandra Stankić, majka
maloljetnog djeteta ometenog u razvoju, kojoj je prijeko potrebno da se
poboljša gore spomenuti zakon.

“Mi smo došli da podržimo roditelje iz Banjaluke, jer svi imamo goruće
probleme a među njima tri koja su najbitnija. Mi iz Bijeljine već smo slali dva
puta dopise i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i ministru
Šeraniću. Od njih nismo dobili odgovor. Jedan dopis bio je poslat 21. decembra
2022. godine, a drugi 21. februara. 2023. godine. Ovo je treći put da se javno
oglašavamo za pravo naše djece i to ne samo djece iz Bijeljine i Banjaluke,
već iz svih gradova Republike Srpske. Imam tri goruća problema, prvi je vezan
za njegovatelje i hraniteljski dodatak. Po njima mi bi trebali djecu zatvoriti
u četiri zida dvadeset i četiri sata. Od roditelja čija su djeca oštećena
stotinu posto u razvoju traže da se ispišu iz specijalne škole i dnevnog
centra, ili drugih centara koje djete pohađa. Taj centar je potreban i djeci i
njihovim roditeljima. Pogotovo je potrebno djeci jer u tim centrima postoje i
logopedi i defektolozi koji brinu o toj djeci. Nama roditeljima ti centri dobro
dođu da u tom periodu dok su naša djeca u tim ustanovama možemo obaviti neke
svoje osnovne obaveze. Imamo problem i da djeca koja su oštećena sedamdeset ili
osamdeset posto ne primaju svoj dodatak. Ti dodaci bi trebalo da se primaju
prema određenoj kategorizaciji, zavisno koliko su djeca oštećena. Želim da
kažem da su dali ograničenje na hraniteljski dodak do tridesete godine, ali je
problem šta će ta djeca poslije navršene tridesete godine života. U Federaciji
BiH je izmjenjeno to pravo na dječiji i hraniteljski dodatak za kategorizovanu
djecu”, pojasnila je problem ogorčena majka.

Ona je dodala da roditelji djece ometene u razvoju imaju ogroman problem, jer
institucije koje vrše kategorizaciju traže, kako ona tvrdi, dlaku u jajetu kako
bi umanjila prava njihove djece. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“U uređenim državama za njegovatelje ide čak i radni staž a kod nas to
nije slučaj. Ova prava treba da budu ista za sve gradove u Republici Srpskoj.
Naprimjer, u Bijeljini se prima hraniteljski dodatak ali samo za djecu koja
imaju sto odsto invaliditet. Ona ispod stotinu odsto ne primaju. Ali i taj
dodatak je nekih stotinu trideset maraka. Mislim da su naša djeca gurnuta pod
tepih i da ih institucije zatvaraju u četiri zida. U Bijeljini se često dešavaju
priredbe, gdje svi dođu davati aplazu našoj djeci i govore da moraju da imaju
zadovoljavajući socijalni život, da treba da se druže za djecom koja nisu
ometena u razvoju, ali ta podrška traje samo dok traje taj određeni program. Veliki je grijeh da se kategorizovana djeca
zatvaraju u četiri zida. Ako treba mi ćemo zbog prava naše djece izlaziti i
na put i blokirati ceste sve dok se njihova prava ne ostvare”, bila je
jasna Aleksandra Stankić.

Na protestu je prisustvovala i majka djeteta s
poteškoćama u razvoju, Nataša Krivošija Filipović iz Banjaluke, i
iznijela zahtjeve roditelja.

“Prvi zahtjev je da status roditelja njegovatelja ima svaki roditelj čije
je dijete ometeno u razvoju i koji ne može da se zaposli. Drugi zahtjev je da
se ukine starosna granica statusa hranitelja koja sada važi, a ona je do
navršene tridesete godine djeteta, i da se ono bude bez ograničenja. Zahtjev je
i da djeca imaju pravo na dnevne centre, jer to nije zbrinjavanje djece već
njihova potreba da se socijalizuju, te da imaju odgovarajuće tretmane s
logopedima, defektolozima i sličnim stručnim licima. Zahtjev je i da se
njegovatelju roditelju uvedu doprinosi, te da se djeca sa autizmom i sličnim
sindromima stave pod trajnim invaliditetom i na taj način odnosi prema takvim osobama,
jer njima je potrebna pomoć koja traje čitav život. Zahtjev je i da se
samohranim roditeljim koji imaju djete s posebnim potrebama da status
hranitelja bez obzira da li je taj roditelj u radnom odnosu ili nije.
Napominjem da je jedan od problema i refundacija lijekova i da nadležni
obećavaju štošta ali ništa ne ispunjavaju. Naglašavam da se odgovorni više ne
igraju sa ljudima kojima su ovi lijekovi prijeka potreba i da se zakon o
zdravstvenom osiguranju napokon riješi”, iznijela je zahtjeve Nataša.

Radmila Glušica, majka djevojčice s Daunovim sindromom, uputila je poruku
nadležnima.

“Meni je obećano da će se vršiti neke revizije vezano za probleme koje
iznosimo, a to mi je obećanje dao ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen
Šeranić. Mi treba da dobijemo pravo roditelja njegovatelja, kao što pravo imaju
i u drugim gradovima Republike Srpske. Roditelji iz Banjaluke i Bijeljine još
uvijek to nisu ostvarili. Gospoda iz institucija imaju hiljade maraka i opet im
je malo. Postali su previše oholi, drčni, gordi, a mi ovdje živimo od par
stotina maraka. Ono što primamo novac je naše djece. Ja sam majka koja ima
dijete ometeno u razvoju, imam pedeset i sedam godina i nezaposlena sam. Tražim
posao, ali imam probleme za naći posao jer imam djete sa kojim treba neko da
boravi dok sam ja na poslu. Mi roditelji njegovatelji u velikom smo problemu, a
nemamo nikakva prava. Poručujem ministru Šeraniću ako ne zna kako da obavlja
svoj posao, onda je njegova moralna obaveza da da ostavku”, bila je jasna
Radmila.

Na protestu je bio i Stefan Blagić, predsjednik udruženja Restart.

“Mi iz Restarta smo već mjesecima uz majke djece kojima je potrebna pomoć.
Slali smo dopise ministarstvima, slali smo zahtjeve z izmjenu pravinika.
Trenutno je u pripremi izmjena zakona, međutim želim da naglasim da do ovoga
trenutka apsolutno nikakvog sluha nije bilo od strane ministra Šeranića što je
jedna velika sramota. Sto pedeseti dio novca, koji se potrošio na izgradnju
teniskih terena i dvorane u parku Mladen Stojanović, potrebno je da bi se
riješio problem ovih majki i roditelja. Lažu ako kažu da novca nema”,
tvrdi Blagić.

Roditeljima djece ometene u razvoju podršku je dao i Igor Mandić, ispred
Pokreta za pravdu i red.

“Ovdje sam došao prije svega kao čovjek da podržim ove ljude u pokušaju
rješavanja njihovih velikih problema i žao mi je i razočaran sam jer šira
javnost očigledno nema sluha da podrži ove ljude. Ovdje se okupilo tridesetak
ljudi, isključivo roditelja djece sa posebnim potrebama i svega nekoliko
medijskih kuća. Želio bih da naglasim da sam u razgovoru sa svojim kolegama iz
Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji su u toku sa problematikom
ovih porodica,  dobio informaciju da
poslanički klub naše liste u Narodnoj skupštini RS priprema izmjene i dopune
zakona o dječijoj zaštiti. Dakle, mi kao pokret bićemo u komunikaciji sa ovim
ljudima i pokušati institucionalno, kroz zakonska rješenja pomoći ovim
roditeljima i djeci”, kazao je Mandić. 

    
 

 

  

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije