Šta građani misle o medijskim slobodama i bezbjednosti
novinara, kome najviše vjeruju – domaćim političarima, vjerskim zajednicama,
međunarodnim institucijama ili medijima, da li opravdavaju nasilje nad novinarima, neka su od pitanja na koja je odgovor dalo
istraživanje o Medijskim slobodama 2023.
Ovogodišnje istraživanje je bilo dosta zahtjevnije uraditi u u
odnosu na ranije godine, teže
se dolazilo do sagovornika u anonimnoj telefonskoj anketi, a ako su anketirani
i pristajali da daju odgovor uglavnom su posezali za neutralnim odgovorima ili govorili
da nisu upoznati sa temom. To je posebno bilo izraženo u Republici Srpskoj.
Izajvila je ovo, predstavljaujući rezultate istraživanja, generalna
sekretarka “BH novinara” Borka Rudić.
Bilježi se i rapidan porast broja slučajeva, a tiču se političkih pritisaka na medije- za čak 164 % poraslo
je verbalno nasilje u odnosu na godinu ranije, a sa druge strane nijedan
političar dosad nije sankcionisan, na bilo koji način.
U 2023. godini građani BiH najviše vjeruju medijima (67%) i
vjerskim grupama (53%), a zatim nevladinom sektoru (43%), te međunarodnoj
zajednici (45%) i uopšteno institucijama vlasti (40%) Političke stranke i
političari pridobili su najmanje povjerenja od strane građana. U odnosu na
2022. godinu povjerenje građana je generalno opalo, ali je redoslijed
organizacija i institucija ostao isti.
Građani BiH, kao i zasebno entiteta, su manje zadovoljniji
radom medija i novinara u 2023. godini u FBiH, ali je taj pad posebno vidljiv
kod ispitanika iz RS. Procenat nezadovoljnih radom medija u FBiH je porastao u
odnosu na 2022. godinu, a procenat nezadovoljnih je skoro isti na nivou države i
entiteta.
Najveći dio ispitanika smatra da je sloboda medija u BiH
djelomično prisutna ili uopšte nije. Kao najveće prepreke anketirani građani
vide političku, a potom fininsijaku ovisnost novinara, te neadekvatan zakonski
okvir. Stanovnici RS, u odnosu na stanovnike FBiH, više ističu neadekvatan
zakonski okvir, dok se u RS bilježi dramatičan pad političke zavisnosti kao
prepreke u radu medija.
Dvije trećine stanovnika BiH smatra da su političari i
političke partije glavni kršitelji novinarskih prava i sloboda, ali to
mišljenje je znatno manje prisutno kod stanovnika RS (37%) nego kod ispitanika
iz FBiH (83.7%).
Ono što je takođe poražavajuće je da svaki četvrti ispitanik
opravdava nasilje. Naime, jedna trećina ispitanika na nivou BiH opravdava nasilje nad
novinarima, dok u RS čak 74 % ispitanika smatra opravdanim ponekad napasti,
udariti novinara.
Novinarka Milkica Milojević kaže da pamti i
vrijeme Tita i postratno vrijeme devedesetih, ali nikada nije bilo gore: “Situacija
je mnogo radikalnija i nepovoljnija nego što smo mislili. Borimo se za nultu
stopu tolerancije. Tražimo da se kriminalizuju napadi na novinare, a ne kleveta
i uvreda. Nikada nije bilo ni blizu ovako loše, niti su stavovi bili toliko
podijeljeni naši podaci pokazuju da je u posljednjih godinu dana registrovano
99 različitih slučajeva na liniji za pomoć novinarima, a to je za 160 % više
nego godinu prije. Za 40 % je poraslo nasilje prema novinarima“.
“Stvoren je ambijent u kojem novinari bukvalno strahuju za svoj život. Ovo je crveni alarm i znak za uzbunu”, izjavio je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
Konferenciju, u povodu 3. maja, Svjetskog dana slobode
medija organizovali su “BH novinari”, Klub novinara Banjaluka i Fondacija
“Friedrich Ebert”. Ovo istraživanje radi se od 2009. godine i tradicionalno se
predstavlja na Svjetski dan slobode medija.