Ovom događaju prethodio je okrugli sto “Izazovi novinarstva u BiH – Mogu li nas ušutkati?” na kojem se govorilo o stanju medijskih sloboda, položaju novinara i najavljenoj kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj.
Nagrade su, kako kažu iz Društva novinara, za sve koji se bave novinarskim poslom, posebno značajne jer ih dodjeljuje struka a s druge strane, dodjeljuju se u vremenu kada su novinarski posao i novinari izloženi brojnim napadima, prijetnjama, ucjenama i pokušajima ušutkivanja kojima svjedočimo svakog dana.
„Usprkos svemu, u BiH je i prošle godine bilo mnogo onih koji su se znali oduprijeti svim tim izazovima i koji su novinarski posao radili prije svega, profesionalno. To potvrđuje i veliki broj nominacija za ovogodišnje nagrade“, navode organizatori.
U obraćanju predsjednice Društva novinara BiH Nađe Ridžić koje je pročitano jer nije bila prisutna iz zdravstvenih razloga upozoreno je nazadovanje BiH za čak devet mjesta na Indexu medijskih sloboda u svijetu koji su objavili Reporteri bez granica.
„Ako govorimo o bivšoj nam državi i to dijelu koji još nije u EU, ispred nas su Sjeverna Makedonija, Kosovo i Crna Gora. Iza nas je samo Srbija na 79-om mjestu. U zemlji u kojoj građani najčeće tvrde da su novinari i mediji politički kontrolirani, jasno je o kakvim slobodama govorimo. Jer najveći broj medija ovisi od novca vladajućih u čijim je on rukama, što za posljedicu ima ne samo direktnu cenzuru, nego i često, svjesno pribjegavanje autocenzuri, kako bi se sačuvao posao od kojeg se najblaže kazano preživljava, ali ne odustaje“, poručila je Ridžić.
U kategoriji – printani i online mediji nagrađena je urednica portala Hercegovina Info Kristina Perić. Njoj je uručena plaketa i knjiga Sarajevska Hagada. U obrazloženju žirija je navedeno da je Perić jedna od najneumornijih i društveno najkorisnijih novinarki u BiH.
„Koja svakodnevno, ne strahujući ni za vlastitu sigurnost piše o korupciji, i to ondje gdje je najgore, u Hercegovini bi rekli – ispred vlastitih vrata. Najnovija afera, koju je razotkrila je Peti kat, tajni projekt koji je novcem Zavoda zdravstvenog osiguranja gradio ravnatelj Rade Bošnjak, inače jedan od utemeljitelja najjače hrvatske stranke u BiH. Pričama razotkriva učesnike u projektu, kako se privatne tvrtke financiraju novcem pacijenata, te izvlače sredstva iz državnih institucija. U ovim pričama, objavljuje i audio zapise, dokazne materijale, dovoljno da se procesuiraju akteri. Njezini članci u potpunosti su zaustavili bespravnu gradnju u Mostaru, sve koruptivne radnje, pogodovanje investitorima. Ovaj put je riječ o – Aferi urbicid, gdje je meta bila građevinska mafija, a ovih dana očekujemo podizanje optužnice. Hrabrost ili smjelost te pošten pristup novinarskom poslu njene su vodilje“, navodi se u obrazloženju žirija.
Dobitnik nagrade u kategoriji – radio novinarstvo je urednik i producent BH radija 1 Amir Sužanj. U obrazloženju žirija se navodi kako je kolega Sužanj poznat kao novinar koji sve radi sam, od pisanja do montaže, što mu omogućava da u političkim i informativnim emisijama vrlo efektno koristi inserte i fraze iz književnih djela, filmova, serija, pjesama i drugih umjetničkih sadržaja.
„Za njega je vrhunac novinarskog umijeća reporterski posao, dok je urednički posao – nužda. Urednik je političkog magazina “Sedmica” Radija Bosne i Hercegovine u kojem na prilično nekonvencionalan način približava slušaocima političke, ekonomske, društvene i druge teme, unoseći u te sadržaje sarkazam, satirične komentare i neobične jezičke forme. Njegova prepoznatljivost je u jednostavnosti kojom slušaocima predstavlja društvene probleme iz jednog drugačijeg ugla. Njegova vizija emisije “Sedmica” je od jednog u osnovi krutog političkog magazina napravila lepršavu formu emisije u kojoj se vrlo direktno govori o najvažnijim i najosjetljviimim društvenim temama, ne štedeći nikoga, ali potpuno poštujući novinarske kodekse“, navodi se u obrazloženju.
U kategoriji TV novinarstvo nagrada je otišla u ruke urednice Federalne televizije Elme Kazagić koja je u redakciji Dokumentarnog programa uradila dva serijala: „ Drugačija Srbija“ i „Moskva Balkan“. Oba serijala su rađena temeljito, predano i prije svega objektivno, navode organizatori dodjele nagrade.
„Dok murali osuđenim ratnim zločincima niču Srbijom, aktuelizirala se ideja o snimanju serijala koji bi ukazao da ti ili slični murali godinama Srbijom i padaju, protivnici i pristalice vlasti se decenijama sukobljavaju, javno, pa i kroz manje ili veće srbijanske proteste.Drugi serijal nas kroz četiri epizode od 1948. godine do sadašnjosti, vodi svjedočenjima o stalnim stremljenjima Rusije da ostvari što jači utjecaj na Balkan. Autorica filmova je urednica i producentica FTV. Svoj radni put je započela u Goraždu i to na Kantonalnoj TV, a sada već nakon skoro 30 godina rada u mnogim medijima u BiH kaže da najviše voli rad sa – mladima. Njeno izvještavanje govori o životnim problemima običnog građanina, ali i o aktuelnim situacijama – jer reporter ne može biti na jednom mjestu“, navode članovi žirija.
Upravni odbor Društva novinara BiH ove godine dodjeljuje dva posebna priznanja. Jedno je dobio snimatelj Ahmed Begičević – Sinija a koje se dodjeljuje posthumno. Drugo priznanje dobila je vlasnica portala Balans – Nataša Tadić.
„Ahmed Begičević Sini cijeli svoj radni vijek proveo je iza kamere s kojom je pričao priče o ljudima i događajima, jer svaki njegov kadar bio je – priča. Od početka na nekadašnjoj RTV Sarajevo, pa RTVBiH i RTVFBiH, radio je za brojne svjetske agencije a najduže za AP (Associated Press), „pokrivajući“ prostor cijele tadašnje države. Uz informativni program, koji mu je bio primarni posao i u kojem je nerijetko bio i novinar sa terena, radio je dokumentarne emisije i filmove. Rat u Sloveniji, zatekao ga je na Evropskom prvenstvu u košarci u Rimu, odakle se vratio i nastavio kroz objektiv bilježiti od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, do Kosova i Crne Gore, kako za tadašnji RTVFBiH, tako i za AP. Najzaslužniji je što je 2007. godine uređen i opremljen prostor ITC RTVFBiH u Travniku. Sini koji je slikao ljude i rijetko bio ispred kamere i fotoaparata , napustio nas je prvog februara ove godine“, poruka je organizatora dodjele nagrada.
U obrazloženju priznanja koleginici Tadić navedeno je kako je nezavisni medijski portal Balans.co.ba osnovan 2022. godine.
„Projekat je vođen željom da se napravi nešto drugačije u haotičnom i neselektivnom broju portala na medijskom tržištu u BiH. Ono što je zanimljivo za Balans.co.ba je da se on bazira na autorskim i autentičnim pričama, a posebno o običnim ljudima. Razlikuje ga činjenica da je sadržaj ovog portala zabranjeno neovlašteno preuzimati sadržaj odnosno „copy paste“ – novinarstvo. Počinitelji budu prijavljeni Facebooku i Googleu koji ih dalje sankcionišu na svojim platformama, s obzirom da ne postoji drugo regulatorno tijelo u BiH za portale. Cilj je da se počne cijeniti autorski rad“, navode članovi žirija.
Dobitnik ovogodišnje Nagrade za životno djelo je novinar Slavko Klisura. Karijeru započeo davne 1975. s prvim tekstovima objavljenim u fakultetskom časopisu „Politolog“. Radio je kao urednik lokalnog radija, urednik Drinskih novosti, urednik dopisništva Radio Sarajeva, dopisnik Oslobođenja, radio Ferna i mnogih drugih medija.
„Više od četiri decenije traje novinarsko ime koje nije vezano samo za mali prostor njegovog zavičaja, nego je to ime koji je svoj zavičaj svojom osobnošću, humanošću, velikim brojem potpisanih tekstova, radijskih i televizijski reportaža, emisija poslao na uvid svekolikoj bosanskohercegovačkoj javnosti. U svakom svom novinarskom uratku dodavao je svoju osobnost, nešto što je vraćalo osmijeh na lice ili ono što bi nas ponukalo na razmišljanje. Svi tuđi problemi i sve ljudske nevolje u njegovom novinarskom radu svojim tekstovima nosio bi u sebi kao poticaj da neće i ne može odustati“, navedeno je u obrazloženju žirija.
Nagradu Novinar godine žiri je dodijelio novinarki Al Jazeere Balkans Nadini Maličbegović. U 2022. godini bila je više na ratištima u Evropi i svijetu nego u Bosni i Hercegovini. Izvještavala je od prvog dana invazije Rusije na Ukrajinu. Boravila je u Kijevu kad su mnogobrojni Ukrajinci grad napustili. Izvještavala je iz obruča ruskih vojnih snaga. Nakon toga vraćala se u više navrata u Ukrajinu izvještavajući sa ratnih područja, ali i o počinjenim ratnim zločinima, masovnim grobnicama i nestalima u Buči, Irpinju, Borodjanki, kao i o novim napadima iz zraka. U nastavku godine izvještavala je o višedecenijskom bliskoistočnom konfliktu. Boravila je u Gazi, u jednom od najnapetijih trenutaka posljednjih godina između Hamasa i izraelske vojske.
„Izvještavala je kad je Izrael granatirao Gazu. Priče koje donosi sa tog područja su istinski dokumenti koji se pamte i prepričavaju. Pratila je i događaje u BiH poput izbora, izvještavala o svakodnevnim političkim prepirkama i sve upisala u svoj novinarski staž iz kojeg se rado sjetimo njenih javljanja s područja zahvaćenih izbjegličkom krizom od Grčke do Austrije, ali i predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. U njenim živim javljanjima nije bilo niti jedne riječi viška i bez obzira na osjećaj od kojeg niko imun nije, pa ni ratni reporter kada vidi masovnu grobnicu poput one u Buči, izvještavala je realno, s puno činjenica, precizno poredanih. Novinarski rad život joj je držao na kocki. No ljubav prema novinarskoj profesije ju je vodila“, navodi se u obrazloženju žirija.
Društvo novinara BiH ovogodišnju manifestaciju organiziralo je zahvaljujući podršci Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Grada Sarajevo te firme Kristal iz Viteza, koji godinama podržavaju rad Društva novinara. Pomoć manifestaciji stigla je i od EUSR-a, Britanske ambasade te Vijeća Evrope i UNESCO-a u BiH koji je u okviru projekta Društveni Mediji za Mir/Social Media for Peace- osigurao Sarajevske Hagade.
Redakcija portala BUKA čestita svim dobitnicima.