Njemačka već dugo ima reputaciju sigurnog utočišta za aktere organiziranog kriminala, piše Deutsche Welle.
Nedavna koordinirana policijska akcija usmjerena protiv talijanske mafijaške organizacije ‘Ndranghete širom Europe privukla je pažnju svjetskih medija. U Italiji je 3. svibnja uhićeno više od stotinu, a u Njemačkoj više od 30 osoba. Bio je to rezultat četverogodišnje istrage i operacije kodnog naziva Eureka, kojom se pokušava stati na kraj trgovini drogom i oružjem.
Unatoč tom uspjehu, Petra Reski, njemačka novinarka koja godinama iz Italije izvještava o aktivnostima mafije, kaže: “To neće ništa promijeniti u pogledu mafijaških operacija u Njemačkoj. Možete uhititi nekoliko ljudi, ali to neće promijeniti uhodane strukture.”
Napisala je nekoliko knjiga o talijanskoj mafiji
Petra Reski je napisala nekoliko knjiga o talijanskoj mafiji. Njoj su ova uhićenja pružila određenu satisfakciju, jer su joj neki od uhapšenih prijetili i podnosili tužbe zbog onoga što je objavljivala. U pojedinim slučajevima njemački sudovi su ju čak prisilili na izmjene u nekim njezinim knjigama o aktivnostima mafije i organiziranog kriminala. “Ovo su ljudi iz srca ‘Ndranghete, pisala sam o njima još 2008. godine – bila sam prva koja je tužena i izgubila sam na sudu”, rekla je ona za DW. “Za mene osobno ovaj val uhićenja je satisfakcija jer je ono, o čemu sam pisala, dovelo do rezultata – zahvaljujući Talijanima.”
Reputacija Njemačke kao sigurnog utočišta za mafiju
Iako je njemačka policija surađivala u istrazi, u Njemačkoj su osumnjičenici uhićeni na temelju međunarodne tjeralice koju su raspisale talijanske vlasti, ukazuje Petra Reski. “Ova uhićenja se ne bi mogla dogoditi na temelju njemačkog zakona”, rekla je za DW. “U Njemačkoj sama pripadnost mafijaškoj organizaciji nije kazneno djelo. Morate biti u stanju dokazati aktualno kazneno djelo ili zločin.”
Njemačka već dugo ima reputaciju sigurnog utočišta za aktere organiziranog kriminala. Mnoge od racija bile su fokusirane na Tiringiju u istočnoj Njemačkoj, pokrajinu koja je postala mafijaško uporište nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Tada je talijanska mafija ondje kupila niz nekretnina.
Već 2012. godine je tadašnji glavni tužitelj za borbu protiv mafije Roberto Scarpinato iz Palerma obavijestio njemački parlament o “nevjerojatnim tokovima novca iz Italije u Njemačku” i ukazao na brojne rupe u njemačkom Zakonu za sprječavanje pranja novca.
Ali Njemačka je gospodarstvo koje voli gotovinu. Do danas, za razliku od drugih članica EU, ne postoji ograničenje za gotovinsko plaćanje: u Španjolskoj je limit 2500 eura, u Italiji 1000 eura, a u Grčkoj 500 eura.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser planira uvesti limit od 10.000 eura, čime bi se zemlja uskladila s direktivom EU, ali pravni stručnjaci već brinu je li to u skladu s njemačkim Ustavom.
Kako stvari stoje, u Njemačkoj možete potrošiti i do 10.000 € u gotovini bez identifikacije (izuzetak: od 2020. morate pokazati osobnu iskaznicu kada potrošite više od 2000 € na plemenite metale). Sve ovo izuzetno olakšava pranje novca mafijaškim grupama.
Do travnja 2023. čak su se i nekretnine mogle kupiti gotovinom, što je bilo posebno unosno u gradovima poput Berlina, gdje tržišta nekretnina obećavaju astronomski profit.
Nema transparentnosti, nema provedbe
Činjenica da su organizirane kriminalne grupe to iskorištavale kroz neprozirnu mrežu fiktivnih tvrtki poznata je još od 2016. godine, kada su procurili Panamski dokumenti.
“Ne možemo ovo nazvati probojem, ali možda je to djelomičan uspjeh u borbi protiv dijelova mafije”, rekao je Andreas Frank, koji već tri desetljeća istražuje pranje novca u Njemačkoj. “Ndrangheta je nešto s čime se suočavamo već dugo vremena”, konstatirao je.
On u svojoj knjizi Dirty Money (Prljavi novac) iz 2022. godine tvrdi da oprani novac podriva demokraciju u zapadnoj Europi. Kaže i da je umoran od opisivanja onoga što vidi kao nedostatak političke volje odgovornih da se s tim pozabave i dodaje: “Je li se nešto poboljšalo u borbi protiv pranja novca? Ne! Baš ništa.”
Andreas Frank, koji je svjedočio pred Istražnim odborom Bundestaga 2012. zajedno s bivšim talijanskim državnim tužiteljem Robertom Scarpinatom, smatra da se šteta od organiziranog kriminala stalno podcjenjuje. “Mafija je vrlo opasna, ona podriva naše gospodarstvo”, kaže ovaj publicist. “U legitimnom biznisu vrlo je teško konkurirati tvrtkama koje vodi mafija. A ‘Ndrangheta je samo jedna od mnogih mafijaških organizacija.”
Tu je i nedostatak resursa, na koji se žali Središnji ured za istraživanje financijskih transakcija, kojem se pak predbacuje sporost u prijavljivanju sumnjivih slučajeva. A nadležni državni odvjetnici, koji u pravilu djeluju u granicama svojih saveznih pokrajina, žale se da ne mogu istraživati kaznena djela izvan svog područja nadležnosti, što otežava koordinaciju informacija.
Andreas Frank smatra da se strukturalni problemi svode na nedostatak osoblja u kombinaciji s kočenjem i ometanjem razmjene podataka između nadležnih organa. “Trebale su proći godine da 2021. i 2022. Središnji ured za istraživanje financijskih transakcija dobije pristup podacima koji su mu bili potrebni”, rekao je on za DW. “Čak ni danas oni nemaju potpuni pristup.”
Za Petru Reski se cijelo pitanje svodi na političku volju: “U Njemačkoj nema političke volje za borbu protiv mafije, to je poanta”, zaključila je. “Zato što je za njemačke političare ulaganje mafije u privredu nešto poput gospodarskog pokretača. Novac dolazi, a oni ne žele znati odakle dolazi.”
To ima posljedice i na drugim područjima. Andreas Frank zaključuje: “Ako ne mogu provesti zakone protiv pranja novca, ne treba me čuditi to što sankcije protiv Rusije ne funkcioniraju. Ne znam čak ni gdje je sve pohranjeno rusko bogatstvo.”