Područje
grada, odnosno nekadašnje općine Konjic jedno je od onih u Bosni i
Hercegovini koje obiluje na hiljadama stećaka, kamenih nadgrobnih
spomenika iz srednjeg vijeka, koji su 2016. godine upisani na Listu
svjetske baštine UNESCO-a.
Stećci i njihove nekropole su jedna od
misterija bosanskohercegovačke historije. Najveće dileme se svode na
pitanja njihovog porijekla, pripadnosti pokojnika koji su sahranjivani
ispod stećaka, kao i simboličkih poruka koje nose pojedine predstave
uklesane na njima. Najviše podataka za historičare daju natpisi koji
karakterišu manji broj stećaka. Natpisi govore o različitim društvenim
slojevima koji su sahranjivani ispod stećaka, a i različitim vjerskim
pripadnostima. Time je opravdana postavka o stećcima kao nadgrobnim
spomenicima stanovnika srednjovjekovne Bosne.
I danas postoje
dvije dominantne teorije o njihovoj pripadnosti. Jedna kaže da je riječ o
bogumilskim spomenicima, odnosno nadgrobnim spomenicima pripadnika
Crkve bosanske, a druga da su ih radili Vlasi, originalna nomadska grupa
s ovih prostora. Ono što je sigurno jest da su se ispod stećaka
pokopavali pripadnici tri tadašnje konfesije u Bosni i Hercegovini:
Crkve bosanske, Rimokatoličke i Pravoslavne.
– Stećci od Bjelimića do Konjica –
A,
na širem području Konjica stećaka ima svuda. Od nekropole na Poljicama
podno planine Visočice na prostoru Bjelimića, nekropole stećaka u selu
Zabrđani, nekropole stećaka u Glavatičevu, kao i one nešto poznatije
nekropole sa stećcima u selu Biskup ili poznatije kao Grčka glavica koja
sadrži čak 172 stećka, koje je obišla ekipa Anadolije.
Upravo ovi
stećci na nekropoli Grčka glavica, koji se nalaze u neposrednoj blizini
Glavatičeva, jedni su od posjećenijih jer iz Osnovne škole Glavatičevo
tu dovode djecu koja im dolaze u posjete na čas u prirodi.
Ono što
je također, interesantno vezano za tu nekropolu jeste da se tu nalazi
jedan od najznačajnijih stećaka, žene vlastelina tog kraja u to vrijeme
na kojem se nalazi naziv ispisan bosančicom, odnosno bosanskom ćirilicom
koja je autentično i posebno pismo nastalo u srednjovjekovnoj Bosni i
okolnim krajevima.
“Po informacijama na teritoriji Bosne i
Hercegovine imamo oko 60.000 stećaka. Po našim informacijama na
teritoriji grada, odnosno nekadašnje općine Konjic i okoline imamo 4.160
stećaka i 150 nekropola. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Bosne i Hercegovine proglasila je 54 spomenika u gradu Konjicu i oko 30
su upravo nekropole stećaka, odnosno stećci koji su pod zaštitom države.
U nekim mjestima koji nisu dostupni građanstvu i Komisija za očuvanje
nacionalnih spomenika BiH u saradnji sa općinom, odnosno gradom svake
godine jedan dio se pokušava uraditi. Planira se i sama infrastruktura,
jer do dolaska tih mjesta nije adekvatna. Dio se radi svake godine,
zaštiti se. Ali, naravno obzirom da je grad Konjic i okolina najveća
teritorija u Bosni i Hercegovini kao sredina tu treba dosta sredstva i
resursa da se to svake godine održava i da to bude na jednom nivou kada
posjetioci dođu iz čitavog svijeta. Znamo da grad Konjic predstavlja
jednu turističku kariku kada su u pitanju turisti iz čitavog svijeta. I
naravno da treba da se tome posveti pažnja. Vlada Federacije BiH je i
sama nadležna za zaštitu nacionalnih spomenika BiH uz svoja resorna
ministarstva i naravno uz koordinaciju naše lokalne zajednice kako bi to
u budućnosti bilo na još jednom zavidnom nivou. Prije svega da se uradi
mapiranje stećaka, infrastruktura. Ali, prije svega treba tu još dosta
vremena i resursa da to dostigne do tog nivoa”, rekao je u razgovoru za
Anadoliju Muhamed Krnjić, kustos “Zavičajnog muzeja” u Konjicu.
Grad Konjic predstavlja jedan kulturno-historijsku destinaciju kada je u pitanju turizam.
“U
samom gradu Konjicu imamo šest muzeja. Tako kada su ti kapaciteti u
pitanju možemo reći da su u potpunosti iskorišteni, dok su stećci malo,
da tako kažem, u nekom zaostatku. To prvenstveno da se većina njih
nalazi u okolini Konjica na nekim nepristupačnim mjestima. Jedino ovdje u
gradu Konjicu posjetioci, gdje mi preporučimo, onim koji su naravno
zainteresovani da vide stećke imaju mogućnost da vide njih pet iz
srednjeg vijeka. Oni su preneseni iz Lisičića i Ostrožca prilikom
potapanja. Jedan od tih stećaka našao se i na Svjetskoj izložbi u
Montrealu 1967. godine. Naravno, da se radi na tome, kroz projekte, da
se u budućnosti treba osposobiti bolja infrastruktura i mapiranje
stećaka kako bi se posjećenost nekropolama bolje iskoristila. Nije u
biti moguće sve odjednom. Ali, nužno je raditi korak po korak kako bi
turisti imali jednu bližu sliku i da vide da mi cijenimo stećke, jer je
to naš identitet, identitet svakog Bosanca i Hercegovca”, naveo je
Krnjić.
– Stranci više zainteresirani za stećke od domaćeg stanovništva –
Ističe da turiste fascinira sam izgled stećaka.
“I
naravno da je srednjovjekovna Bosna bila specifična. To prvenstveno
Crkva bosanska. Zanima ih taj historijat stećaka i naravno, kako su oni
nastali i lokalitet. Obzirom da su bili prognani od crkve i da su se
smatrali hereticima, oni su kao što se ima prilika vidjeti bili u tim
zabačenim mjestima. I crkve su te njihove bile gdje su pronađeni njihovi
temelji. Tako da je ta priča o historiji, o stećcima zainteresira i
kroz historijat. Ali, nekada imamo stvarno neki dojam da nekako oni više
cijene to nego mi sami generalno u Bosni i Hercegovini. Nekako su nam
tu na vidiku i ne obraćamo pažnju na sve to. Ali, to je identitet,
odnosno lična karta svakog Bosanca i Hercegovca. I ono što nas nekada
razočara jeste izostanak veće spoznaje o kulturno-historijskim
potencijalima pa i stećcima, jer djeca treba se kroz obrazovni sistem,
odnosno ekskurzije upoznavaju prije svega sa svojim okolinama, jer svako
mjesto u Bosni i Hercegovini ima svoju priču, svoju tradiciju,
historiju. Naravno da se onda mi prvo moramo upoznati s tim. A, naravno
niko ne brani nekome da se upozna i sa svjetskim destinacijama. Ali,
neka se bar kroz osnovno obrazovanje upozna taj dio za naš historijat
Bosne i Hercegovine, a za to imamo kapaciteta”, istakao je Krnjić
Smatra da bi se stećci mogli puno bolje iskoristiti u turističke svrhe i obilaske.
“Sama
činjenica da su stećci zaštićeni, odnosno da se nalaze na listi
svjetske baštine UNESCO-a daje nam jedan dodatni motiv i da kažem
poveznicu da se ljudi ne samo iz Bosne i Hercegovine nego cijelog
svijeta usmjeravaju i upoznavaju da je to nešto značajno i da vrijedi.
Ipak, kada ljudi dođu izvana nekako stičem utisak da nekako više poštuju
tu našu historiju. A, kroz naše obrazovanje, kroz sistemski dio mi
moramo putem edukativnih ekskurzija upoznavati djecu sa stećcima, i ne
samo sa njima nego sa svim kulturnim, ali i historijskim naslijeđem koje
je bogato i specifično na ovim područjima. Moramo sa više respekta to
provoditi i davati djeci jednu sliku prije svega kroz upoznavanje svega
toga. jer, i oni će biti jednoga dana koji će se brinuti o stećcima. A,
čisto za početak treba da se upoznaju koliko je to značilo za našu Bosnu
i Hercegovinu i koliko danas znači u samom svijetu”, kazao je Krnjić.
Navodi
da “Zavičajni muzej” Konjic djeluje od 2011. godine i kroz saradnju sa
osnovnim školama u Bosni i Hercegovini realizuju obilaske učenika iz
svih krajeva zemlje.
“Sa tom činjenicom smo ponosni. Mi od aprila
do kraja školske godine imamo dosta školskih posjeta, iz čitave Bosne i
Hercegovine tako da svi posjetioci, učenici iz osnovnih škola, srednjih
škola ovdje mogu vidjeti našu stalnu etnografsku postavku, dio
galerijskog prostora kao i rodnu našeg najpoznatijeg Konjičanina
Zulfikara Zuke Džumhura. Osim toga tu se nalaze i kutak čuvenog
akademskog slikara Lazara Drljače. Uputimo ljude koji su vezani za
čitavu našu okolinu. Imali smo informacija da su ljudi željni otići na
teren istraživati. Pomognemo koliko smo u stanju, u skladu sa našim
mogućnostima i uputiti ih. Od 2011. godine, u “Zavičajnom muzeju” možemo
biti ponosni i reći da smo imali posjetioce sa svakog kontinenta, iz
čitavog svijeta iako mi nismo prostorom veliki muzej, ali trudimo se
prikazati turistima sve što nudimo, bez obzira da li došla jedna osoba
ili grupa, da steknu potpuni dojam o našem kulturno-historijskom
naslijeđu. To nam je nekako do sada najbolja karta i preporuka da ljudi
dolaze u naše muzeje”, istakao je Krnjić.
Planiraju skoro uvođenje Turist card koja će omogućiti posjetiocima puno više.
“To
je već imali smo razgovora. S obzirom da imamo šest muzeja, tako bi
Turist card kao što su je svjetske destinacije prepoznale doprinijela
dodatnom posjećivanju naših objekata. Nadamo se da ako ne ove, da će u
narednoj godini biti to realizovano. Tehničke stvari su u pitanju, tako
da će i ta ideja i projekat biti nadamo se biti realizovana, i da će
ljudi doći do informacija bez obzira u koji muzej došli, šta mogu
vidjeti u drugim muzejima i naravno šta mogu posjetiti u našem gradu”,
rekao je Krnjić.
