“Put ka korekciji granica između Srbije i
Kosova je popločan opasnošću i daje samopouzdanje i podršku onima koji
žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu”, smatra Paddy Ashdown, jedan od bivših visokih predstavnika u BiH.
On je sa dvojicom drugih bivših evropskih izaslanika, Carlom Bildtom i Christianom Schwarz-Schillingom, potpisnik otvorenog pisma upućenog visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federici Mogherini, povodom prijedloga o promjeni granice između Srbije i Kosova.
Ashdown je uvjeren da se rješenje za odnose Srbije i Kosova ne može
tražiti na rušenju temeljnih principa EU o multietničkim zajednicama, a
ne, kako ih naziva, “monoetničkim džepovima” koji bi se stvorili na
Balkanu.
“Mogherini je ta koja unutar EU podržava ovu ideju”, kaže Ashdown, “a
od njene realizacije najzadovoljnije bi trljao ruke ruski predsjednik Vladimir Putin, i potom primijenio na ukrajinsku krizu”.
Možemo li Vaše pismo upućeno evropskim zvaničnicima nazvati dramatičnim apelom?
Možete upotrijebiti riječ koju želite. To je važna izjava –
upozorenje određenim ljudima na Balkanu i u Evropskoj uniji koji su
skupa izabrali ovaj put da znaju da je on popločan opasnošću.
Možete li mi reći šta Vas najviše brine kada je riječ o Bosni i Hercegovini?
Mislim da je sve u pismu. Ovdje se navodno ne radi o uspostavljanju
presedana, već teritorijalnoj razmjeni, ali ko god zna Balkan, kao što
mislim da ga mi znamo, zna savršeno dobro da će ovo dati samopouzdanje i
podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu.
Bili ste visoki predstavnik u BiH od 2002. do 2006. Uspjeli
ste da ujedinite Oružane snage i da neke od državnih institucija učinite
mnogo snažnijim. Još od tada nema napretka u jačanju državnih
institucija – već prije regresije. Zašto?
Mislim iz više razloga. Prije svega “evropski bazen” je u haosu.
Drugo, Evropska unija i Brisel vode politike tako da ne koriste prednost
uticaja koji imaju. Niko ne sugeriše da treba da se vratimo na vrijeme
iz prošlosti, ali Evropska unija ima na raspolaganju prednost i više
instrumenata u BiH nego u bilo kojoj drugoj državi na svijetu. Ali
odlučili su da ih ne koriste, iz meni nepoznatih razloga.
Tako da je Evropska unija odabrala manje aktivan pristup tamo, što je
ostavilo prazan prostor za druge. Gospodin Putin, na jednoj, i gospodinErdogan (Recep Tayyip, turski predsjednik), na drugoj
strani, koriste priliku da demonstriraju ono što mislim da će imati
štetan ishod po Bosnu i Hercegovinu. Takođe će poslužiti procesu onih
koji žele da vide destabilizaciju BiH.
Ali na kraju, iako je Evropska unija spremna da upre prstom u
političare u BiH i rado ih naziva nemoćnima, te nema dileme da su neki
od bosanskohercegovačkih političara čak i mnogo manje nego od pomoći u
ovim pitanjima, Evropska unija je ipak ta koja nije uspjela da slijedi
konzistentnu i efikasnu politiku i da osigura primjenu reformi
neophodnih na putu punopravnog članstva ka EU.
Pomenuli ste bh. političare. Možete li napraviti poređenje
između gospodina Dodika (Milorad, predsjednik Republike Srpske) prije i
sada?
Nikada sebe ne uvlačim u komentarisanje pojedinih ličnosti u
politici. Oprostite mi. Ljudi u Bosni i Hercegovini znaju odlično čija
je krivica i to ne želim da koristim ovdje.
Šta mislite, odakle je stigla ideja o takozvanoj korekciji granice Srbije i Kosova?
Mislim da su ovo opasne okolnosti. Mislim da će pokrenuti seriju
sličnih zahtjeva za korekcijom granica, te da će pokrenuti migraciju
manjina i destabilizovati pojedine države, uključujući BiH.
Takođe, može dovesti u pitanje pojedine sporazume. Na primjer,
Makedoniji uskoro predstoji veoma važan referendum o njenoj budućnosti i
mogućnosti priključenja Evropskoj uniji. Međutim, nemam dilemu da, ako
se Preševo priključi Kosovu, onda Albanci u Tetovu i Gostivaru mogu da
kažu da i oni žele da se priključe Kosovu. Sve bi to podrilo dosadašnje
napore u integraciji Zapadnog Balkana.
U pismu ste naveli da izgleda da je Evropska unija spremna da
podrži sporazum Srbije i Kosova koji bi uključivao i razmjenu
teritorija. Ko se zalaže za tu ideju u evropskim krugovima? Njemačka
kancelarka Angela Merkel je svakako zauzela čvrst stav da ne može biti
promjene granica na Balkanu, mada je u utorak djelimično ublažila taj
stav. Vaša zemlja, Velika Britanija, takođe je protiv promjene granica.
Mogu da Vam kažem samo ono što sam čuo. Shvatio sam da je visoka
evropska predstavnica Mogherini spremna da podrži tu ideju. Mislim da je
evropski komesar za proširenje (Johannes Hahn) manje entuzijastičan prema toj opciji, ali je ona svakako spremna da to učini.
Međutim, kao što ste ispravno ukazali, postavlja se pitanje da li
Mogherini ima mandat za to, ako su najvažnije evropske zemlje, naročito
njemačka kancelarka Merkel, protiv takvog rešenja.
Uprkos tome, Moghereni je nagovijestila da je EU spremna da prihvati
pomenutu opciju. Veoma se nadam da to nije tačno.
Šta je sa pozicijom SAD? Nagovještaj gospodina Boltona (John,
savjetnik američkog predsjednika Donalda Trump za nacionalnu
bezbjednost) od prošle sedmice, da su oni spremni da prihvate svako
rješenje između Srbije i Kosova, je bilo pomalo iznenađenje ili ne?
Ne previše iznenađujuće iz dva razloga. Oni ne misle da je teško
precrtavati granice sa daljine. Oni ne razumiju koje su posljedice toga
na terenu i ne razumiju kompleksnost. Da su Sjedinjene Države sa ovom
novom administracijom više sklone da to učine a manje sklone da znaju
šta se dešava na terenu, me ne iznenađuje.
Drugo, pretpostavljam da gospodin Trump, kao veliki zagovornik
postizanja sporazuma po svaku cijenu, vidi to kao šansu da kaže “ovo je
sporazum”. I ako na to gledate samo kao na sporazum, umjesto da
razmislite o veoma opasnim posljedicama, vjerovatno mislite da je to
zavodljiva ideja, ali biće velika greška ako se saglase.
Vi takođe vjerujete, kako ste rekli u pismu sa druga dva
bivša visoka predstavnika, da promjena granica na ovaj način neće
razriješiti podjele, već da će ih produbiti. Međutim, takođe je
činjenica da je već veoma dugo postojeći dijalog između Beograda i
Prištine u ćorsokaku i nikako da se pomjeri naprijed, a neophodno je da
se nešto učini. Pitanje je kako?
Da, pitanje je kako. Jedna stvar koju Evropska unija ne može da uradi
je da ide dalje na bazi podrivanja cijelog principa Evropske unije.
Princip Unije je, mi ne mijenjamo granice, mi stvaramo bazu u kojoj su
ljudi spremni da žive u multietničkim zajednicama, umjesto da formiraju
monoetničke. Sam život unutar Evropske unije čini granice nevažnim.
Ja sam nekada govorio mojim prijateljima u Skupštini Republike Srpske
da, ukoliko zaista žele da budu sa Srbima u Beogradu, najbolji način da
to učine je da se priključe EU, a onda granica između njih neće biti
važnija nego granica između Francuske i Njemačke. To je evropski
princip. Naravno da je potrebno pokrenuti stvari naprijed, ali ne možemo
pokrenuti stvari naprijed na bazi onoga što negira i dovodi u
kontradikciju temelje EU.
Da li je tačna procjena da ste zabrinuti za posljedice, ne samo po BiH već isto tako za druge i ne samo na Balkanu?
Apsolutno. Jedna od osoba koja bi zadovoljno trljala dlanove ako se
ovo dogodi je predsjednik Vladimir Putin u Moskvi, jer je ovo tačno ono
što bi on želio da vidi u Ukrajini – hajde da riješimo ukrajinski
problem tako što ćemo predati dio Ukrajine Rusiji. To je tačno ono što
on želi da vidi – presedan koji će se uspostaviti i koji će mu pomoći da
to učini. Vi ste u pravu kada kažete da se ovo ne odnosi samo na BiH.
Ako krenemo da mijenjamo granice ovo će voditi dalje.
Hoćemo li onda da mijenjamo granice Makedonije, da razmijenimo
albansku populaciju na zapadu Makedonije, sa Kosovom takođe? Hoćete li
da precrtavate mađarsko-srpske granice u oblasti Vojvodine, hoćete li da
govorite o Sandžaku? Ako želite da idete i formirate monoetničke
džepove na Balkanu, onda ćete morati da precrtavate mnogo granica i na
kraju ćete završiti sa etnički čistim državama, koje ne mogu ništa
drugo, nego biti u konfliktu sa svojim susjedima
Kao što ste pomenuli, Rusija je jedan od ključnih igrača na
Balkanu posljednjih godina. Međutim, prilično je tiha u ovim raspravama o
promjeni granica. Da li je njena ćutnja indikativna?
Naravno da jeste. Ako bi se uključila i rekla da je za to rješenje,
onda ne bi bilo ništa od njega. Ali, svakako bi bili oduševljeni da se
to realizuje.