Umjeren potres magnitude 3,2 stepena po Rihteru s epicentrom kod Trebinja osjetio se juče na širem području Hercegovine i dijela Dalmacije.
Upravo to područje u Odjeljenju za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkoga zavoda smatraju za jedno od potencijalnih koje u 100 godina može, prema matematičkom izračunu, pogoditi katastrofalno razoran potres, prenose Večernji.
Objašnjava se kako bi se mogli očekivati potresi maksimalnog intenziteta do 7 stepeni Merkalijeve skale.
– Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima. U razdoblju većem od 100 godina, prema tim prognozama, može doći do razornih potresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banje Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti mnogo ljudskih života – upozorava se u pregledu koji je izradio Federalni hidrometeorološki zavod.
Prilikom potresa osmog stepena većina ljudi pada, bude oštećeno 25% kuća, neke slabije se ruše. U vlažnom tlu i na padinama javljaju se pukotine.
U posljednjih deset godina najsnažniji potres zabilježen je na području Livna, na samoj granici s Hrvatskom, od 4,8 stepena po Rihteru.
BiH je pri tome podijeljena na seizmički aktivne zone i seizmotektonske rasjede u kojima se generiraju potresi. Ponajprije se to odnosi na centralne dijelove dinarskog planinskog sistema koji je smješten sjeveroistočno od spoja jadranske mase i Dinarida.
Inače, jadranska masa je dio afričke ploče i pritisnuta je između Apenina i Dinarida.
Zabilježeni potresi na području BiH vezani su upravo uz podvlačenje afričke pod evropsku ploču. Na teritoriji BiH se zbog toga gotovo svakodnevno javljaju potresi manje snage od 3 stepena Merkalijeve skale, koje bilježe samo uređaji Seizmološkoga zavoda.
Snažniji potresi su, međutim, prema standardima, razmjerno rijetki. Dubina potresa kreće se od 4 do 35 km.