Makroekonomista
Faruk Hadžić na svojoj je FB stranici objavio ekonomsku analizu koju je nazvao GDJE
SU PARE OD AKCIZA, a u kojoj je naveo gdje su gdje su prikupljena sredstva od
akciza od 2009. godine, te gdje su usmjerena. Kako je napisao trebalo mu je sat
vremena da ovo sve pripremi i objavi.
Prem anjegovoj analizi ukupno u periodu 2009.-2017.
prikupljena su sredstva u visini od 7,087,998,945.30 KM od akciza I putarina a
od toga je samo 1,1 milijarda otišla namjenski. Sve ostalo završilo je u
budžetima…
Sa Hadžićem razgovaramo na temu akciza, putarina, o cijenama kod nas te o
protestima protiv visokih cijena goriva.
Gdine Hadžiću, gdje su
otišle pare od akciza i putarina?
Ja
sam napravio ovu analizu potaknut izjavama političara koji su rekli kako se ne
može utvrditi gdje su otišle pare od akciza, odnosno koliko je tih sredstava
prikupljeno od 2009.godine. To mi je bila polazna tačka, pročitao sam Zakon o
akcizama BiH i tu tačno piše : Sredstva prikupljena od akciza i putarina na
ceste se usmjeravaju u budžet. To tačno piše u budžetu. Samo namjenska putarina
na autoceste se usmjerava na namjenski podračun. Govorimo o dijelu prije
uvođenja ovih novih akciza. Onda sam otišao na sajt Uprave za indirektno
oporezivanje, oni imaju te ažurne podatke za sve godine i tačno tamo piše
koliko je akciza prikupljeno, koliko je namjenskih putarina, 15 feninga ide za
ceste, 10 za autoceste, to je zakonski. Na osnovu svih tih podataka izvršio sam
kalkulaciju u ekselu i doša do tih podataka. Koliko je tačno prikupljeno akciza
po godinama, koliko je putarina za ceste, koliko za autoceste i u stvari kad se
to sabere vidi se d aje blizu 6 milijardi maraka otišlo u budžete, odnosno na
jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje i onda se to rapsoređuje po
entitetima. Samo je namjenski ostala1,1 milijarda i to je ovaj dio što je dosad
izgrađeno autocestim, to je nekih 70 km kroz Republiku Srpsku, to je ova
dionica od Doboja do Banjaluke, koja se sad završava, i kroz federaciju to je
bilo 17 km od Kaknja do Zenice, sa onim tunelom Vijencem, 20 km Tarčina,
sarajevska zaobilaznica, gore Odžak-Svilaj i dio Hercegovine kod Međugorja.
Drugim riječima 6 milijardi
je otišlo ne zna se gdje….
Da,
ukupno je prikupljeno 7,08 mililardi maraka a od toga 6 milijardi je otišlo u
budžete. To kako su oni trošili treba
pitati entitete, trošilo s ena sve i svašta kao prihod budžeta. I na plate, na
administraciju najviše, na službena putovanja, na sve što predstavlja trošak
budžeta.
Od početka primjene novog
zakona o akcizama se prikupilo nekih 100 miliona KM, ponovo se postavlja
pitanje šta sa tim novcem pare su zamrznute jer nema dogovora oko raspodjele
Ekonomski gledano to je jedan veliki apsurd. Rekli su nam da će akcize donijeti
nove ceste, evo sve i da to ide na ceste, da su sredstva odblokirana, mi još
nemamo raspisan niti jedan tender, juni je mjesec, građevinska sezona je već
upolovila a mi nemamo raspisan niti jedan tender. Sad je pitanje – da li
postoji projektna dokumentacija ili će taj novac služiti za neke druge svrhe?
Sad smo u situaciji da nam govore kako s ene mogu dogovoriti da izvrše
raspodjelu finansijskih sredstava a sa druge strane vam ta sredstva stoje
zaleđena. To je prikupljen novac koji stoji. A sad su entitetska javna
preduzeća završili emitovanje obveznica kako bi se sad nešto finansiralo a
imamo nova sredstva. To je sa ekonomske strane gledišta to je genocid šta se
radi od naroda. Uzimaju pare, stoje zaleđene, ne investiraju ih, poskupljuju
troškove života a narod svaki dan sve teže i teže živi.
Istovremeno se dešavaju
blokade puteva u BiH zbog prevelike cijene goriva, postoji li realno prostor za
smanjenje cijena goriva?
Apsolutno postoje. U ovom trenutku su moguće dvije mjere koje s emogu uvesti u
relativno kratkom roku. Kada je u pitanju nadležnost BiH, Parlamentarna
skupština BiH i Vijeće ministara mogu zakonskim rješenjam smanjiti akcizu na gorivo.
To s emože odmah uraditi i na taj način oboriti cijenu goriva za 15 feninga
plus pdv, dakle 18 feninga. To se može uraditi odmah. Šta entiteti mogu
uraditi? Vlade entiteta i nadležna ministarstva mogu izvršiti provjeru marži
distributera i dio tereta poskupljenja prebaciti na njih. Ne može teret poskupljenja
ići samo građanima. Svi trebaju biti
solidarni. Dakle od Vlada i naftnih
distributera samo građani trpe. Dakle to su te dvije mjere koje mogu biti donesene do kraja ovog mjeseca. Mogla je za danas biti zakazana vanredna
sjednica Parlamentarne skupštine BiH i da se smanje akcize. Ako su ih tako
ekspresno mogli povećati, mogu ih i smanjiti.
Na drugu stranu ako se sad
pominje poskupljenje goriva na svjetskom nivou, moramo reći i da ta cijena nije
ni približna onoj od prije nekoliko godina kad aje bila 120 dolara za barel.
Sada je ona nekih sedamdesetak dolara, a cijene su kao kada je bila rekordna
cijena nafte..Kako komentarišete da se cijene ekspresno dižu ali da
pojeftinjenje ide veoma lagano?
To je
generalno problem tržišta u BiH. Tržište
naftom i naftnim derivatima u BiH je potpuno liberalizovano a regulatori
postoje samo na papiru. Oni bi trebali da rade svoj posao. U ovakvoj situaciji
je regulator morao da reaguje i da utvrdi kolike su marže. Ovaj rast je
djelimično uzrokovan zbog novih akciza, a sa druge strane su distributeri
iskoristili situaciji i digli dodatno cijene bez ikakvih razloga, odnosno digli
svoje marže. To su te ekonomske zakonitosti, kada dolazi do rasta, dižu se
cijene, kada dolazi do pada cijena onda tržište na taj način ne reaguje i tu
nastaje problem. Zbog tržišta, gdje država kao regulator treba d ainterveniše i
d azakonski ograniči marže. Da jednostavno kaže- ne možete ostvarivati ekstra
profit na teret građana. To se sad dešava, distributeri ćute, baš ih briga šta
se dešava, ostvaruju ekstra zaradu. Ja moram još ovo reći – državi nije u
interesu imati nisku cijenu nafte. Zato oni ne reaguju u ovom slučaju. Znamo da
svi moraju koristiti gorivo, ljudi će uštediti na nekim drugim stvarima ali
neće na gorivu. Gorivo je pokretač ekonomije. Država će, pri ovolikoj cijeni
kakvu imamo, i potrošnji kakvu imamo u BiH će na godišnjem nivou ostvariti 40-50
miliona prikupljenog pdv-a više. Jer što
je veća cijena, više se prikupi pdv-a
Državi dakle nije u interesu da smanjuje cijene…
Tako
je, kad govorim o državi mislim na entitete jer će taj prihod završiti na
njihovim računima prvenstveno. To je njihov ekstra prihod koji će ostvariti u
izbornoj godini. A oko toga oni nemaju problem da rasporede. To će se samo
sliti u njihove budžete.
Ali evo kako komentarišete ove najave represivnih mjera protiv ljudi koji
protestuju protiv visokih cijena goriva? Kao da nema sluha za njihove probleme. Ovdje
se radi o tome da se visoka cijena goriva ne može ukalkulisati u usluge koje
pružaju Udruženja prevoznika, dakle primarno je ugroženo poslovanje i biznis.
Zar to nije razlog da se pokaže malo solidarnosti? Pa i je Putin nedavno rekao da se
mora vidjeti zašto gorivo poskupljuje….
Upravo to. Država ne želi da reaguje
i najavljuje represivne mjere i najavljuje da će te ljude kazniti umjesto da
pokaže taj neki nivo solidarnosti da će se preuzeti taj dio tereta, neka distributeri
podnesu svoj dio tereta. Neka to bude
ravnomjerno. Tad građani ne bi rekli ništa i rekli bi-OK svi jednako podnosimo
teret, i to je u redu. Ovo sad što
imamo, ja se bojim da će doći do dodatnog rasta cijena i d aće to biti čak
pokretač nekog socijalnog bunta sa nesagledivim posljedicama . Vidite koliko su
ljudi nezadovoljni, imamo iseljavanje stanovništva, nema posla, siva ekonomija cvjeta. Ljudi su
siti poskupljenja, uvođenja nameta i svakodnevnog teško života koji vode u ovoj
zemlji
Razgovarao Elvir Padalović