Srednje škole u Banjaluci smještene su u starim, nerijetko dotrajalim objektima na granici uslovnosti za izvođenje nastave, nebriga i nedostatak ulaganja u školsku infrastrukturu vidljivi su na svakom koraku. Godine zapuštenosti dovele su do toga da se često javljaju apeli prosvjetnih radnika o neophodnosti sanacije ili izgradnje novih objekata, dok se vlasti zbog nedostatka budžetskog novca namijenjenog za te potrebe trude da riješe hitne probleme, obezbjeđujući na taj način odvijanje nastave. U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske izbjegavaju konkretne odgovore na pitanja o srednjoškolskoj infrastrukturi u Banjaluci.
Objekat Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjaluci montažnog tipa izgrađen je davne 1971, poslije katastrofalnog zemljotresa, i nikada nije kompletno renoviran. Zamišljen kao privremeno rješenje, sa maksimalnim rokom upotrebe od dvadeset godina, pretvorio se u trajni smještaj ove opterećene gradske škole, koji će uskoro napuniti pedeset godina od izgradnje. Škola je dva puta nadograđivana; 1996. dograđena su dva kabineta praktične nastave – za usluživanje i za kuvarstvo, a 2010. škola je postala vlasnik još jedne učionice i tri kabineta: dva kabineta informatike, jednog demokratije, i jedne učionice u kojoj učenici zimi imaju nastavu fizičkog vaspitanja. Škola nikada nije imala fiskulturnu salu, do prije godinu i po posjedovala je školsko igralište na kome se za lijepog vremena izvodila nastava. Sada nema ni njega jer je na njegovom mjestu izgrađen parking stambene zgrade. Zbog toga škola vodi spor sa Gradskom upravom Banjaluke i Geodetskom upravom. Danas je škola vidno oronula, estetski neugledna i obilježena tragovima vremena, koji dovode do funkcionalnih problema.
„Problemi su najviše kad je snijeg i kiša, jer prokišnjava. Limeni je krov koji se popravlja, i onda jedno vrijeme bude u redu. Pa onda opet na nekoj drugoj strani počne prokišnjavati. U zadnjih godinu i po našli smo sredstava pa smo obnovili krov, ove godine nije prokišnjavalo. I sa grijanjem je problem. Stolarija je trula pa se dešava da prozor sam od sebe spadne. Pa ga onda zakucate jer nema drugog izbora. Gdje god udarite ekser – to je trulo, više ne može držati. A da mijenjate stolariju u truloj baraci – to je veliki novac, to je neisplativo“, kaže pomoćnica direktora škole Maja Vuleta.
Nada da će biti izgrađen novi objekat pojavila se 2014, kada su vođeni ozbiljni razgovori u Ministarstvu prosvjete i kulture, tvrde u školi, izrađen je projekat, ali nije realizovan zbog promjene prioriteta Vlade RS radi katastrofalne poplave te godine. Pomoćnica direktora donekle vjeruje da Ministarstvo prosvjete i kulture trenutno nema dovoljno novca za izgradnju novog objekta, ali ipak ne razumije odnos prema problemu škole.
„Ignorisanje je oduvijek, otkad sam ja tu. Ja ne znam šta neko iz škole – nebitno iz koje pozicije, da li je to direktor, pomoćnik, ili profesor – šta treba da radi? Šaljemo svake godine dopise da je potreban novi objekat, da imamo problem sa prokišnjavanjem, da to krpimo. Zapitam se da li treba da se ova baraka jednoga dana doslovno sruši, da bi nas smjestili negdje privremeno. Opet je sve nešto privremeno. Na kraju će se ispostaviti da sva djeca trebaju sa roditeljima i profesorima izaći na ulici da kažu: ‘Ljudi, mi tamo više ne možemo biti!’ Ne znam zašto im je to toliko nebitno. Na to nemam odgovor, ne znam šta da kažem“, izričita je Maja Vuleta.
I Medicinska škola u Banjaluci nalazi se u privremenim objektima od 1969. Baraka u kojoj je bila smještena do 2009. postala je neuslovna i tijesna, i odmah nakon iseljenja škole je srušena. Posljednjih devet godina škola je smještena u adaptiranom objektu nekadašnjeg Vazduhoplovnog zavoda Kosmos, za čije iznajmljivanje Gradska uprava plaća rentu. Ministarstvo prosvjete i kulture tvdi da je uložilo oko 2,5 miliona maraka za adaptaciju i opremanje tog prostora. Ugovor škole i preduzeća je važeći do kraja 2019, ali je Kosmos a.d, nasljednik nekadašnjeg giganta, zatražio jednostrani raskid ugovora i vraćanje svojih prostorija. Sudski spor je u toku, direktor Medicinske škole se nada da neće biti nepovoljnog ishoda.
„Kosmos je donio program restrukturiranja. Po tom programu, oni imaju namjeru drugačije koristiti svoje objekte. I ovaj objekat Tehničke pripreme, u kome je škola. Plan restrukturiranja je donijela Vlada RS. Otuda opasnost po školu. Ali, ja se nadam da neće doći ni do čega lošega jer radi se o školi koja ima preko hiljadu učenika, dobrih učenika, da ne kažem najboljih. Mi ćemo ostati najvjerovatnije u ovoj zgradi do isteka desetogodišnjeg ugovora, a to je 31.12. 2019“, kazao je direktor Vladimir Jagodić.
Sadašnji objekat je uslovan i adekvatan za školu, tvrdi direktor.
„Ovaj objekat prije početka korišćenja je adaptiran – kao što se može vidjeti – vrlo kvalitetno. I sam objekat je kvalitetan, pošto je ovo vojni objekat, znamo da su oni bili kvalitetno građeni. Ovdje su bile kancelarije, a sada su prostorije za potrebe škole: učionice, kabineti, kancelarije. I on može da nama služi za naše potrebe. Škola radi u dvije smjene; prva smjena ima dovoljno prostora, učionica i kabineta, druga smjena takođe.Objekat je optimalan za Medicinsku školu“, kaže Jagodić.
Rješenje za trajni smještaj škole je izgradnja novog objekta u sklopu Medicinskog kampusa na Paprikovcu, u kome bi trebali biti smješteni Medicinska škola, Medicinski fakultet, Fakultet za sestrinstvo i Centar za medicinska istraživanja, a do tada korištenje sadašnjeg objekta pod zakupom, smatra direktor. U Ministarstvu prosvjete i kulture vode se razgovori o problemu škole, ide se na to da rad škole ne bude ugrožen ni u jednom momentu, a Mnistarstvo čini šta može, stav je Vladimira Jagodića.
Direktorka Tehničke škole Kristina Mrđa odbila je razgovarati o stanju objekta ustanove kojom upravlja.
Prema zakonima Republike Srpske, nadležnosti nad srednjim školama podijeljene su između Ministarstva prosvjete i kulture i lokalnih zajednica u kojima se škole nalaze. Sredstva za rad srednjih škola obezbjeđuju se iz budžeta RS, budžeta jedinice lokalne samouprave u kojoj se škola nalazi, i iz drugih izvora, dok jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje investiciono održavanje škole, tvrde u Ministarstvu prosvjete i kulture i dodaju da su školski objekti u vlasništvu lokalnih zajednica.
U proteklih deset godina Ministarstvo prosvjete i kulture uložilo je oko 10 miliona maraka u izgradnju, obnovu i opremanje srednjih škola u RS, dok je za osnovne škole izdvojeno 84,6 miliona, saopštili su iz Ministarstva. U Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi u Banjaluci kažu da je procijenjena vrijednost izgradnje novog objekta škole između 5 i 10 miliona maraka.
Na sjednici Skupštine grada Banjaluka, gradonačenik Radojičić je rekao da je prioritet među srednjim školama Medicinska, jer nema svoj objekat a Kosmos traži da se iseli. Iz Gradske uprave Banjaluka objašnjavaju da je Vlada RS na 125. sjednici razmatrala ovaj problem i donijela zaključke da se ispoštuje ugovor sa Kosmosom i da se nađe trajno rješenje problema. „Shodno tome, Gradska uprava je zainteresovana za kvalitetno rješavanje smještaja Medicinske škole, i da se u skladu sa zaključcima Vlade RS uključi u rješavanje ovog problema“, naveo je Milenko Šajić, koordinator sa saradnju sa medijima.
Rješenjem od 19.6.2017. gradonačelnik Banjaluke je imenovao Komisiju za pregled stanja u osnovnim i srednjim školama, koja je obišla sve škole i kao prioritet označila objekte dvije srednje škole: Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke i Tehničke škole, saopštava Šajić.
„Ugostiteljsko-trgovinsko-turistička škola koristi montažni objekat kome je istekao rok upotrebe. Oba objekta – restoran i škola, su u veoma lošem stanju. Naročito je dotrajao objekat škole koji godinama unazad nije saniran i nije prilagođen kvalitetnom nastavnom procesu. Prijedlog Komisije je hitna izgradnja novog objekta škole sa fiskulturnom salom i kabinetima za praktičnu nastavu“, zaključila je Komisija a kazao Milenko Šajić.
U 2018, prema svojim zakonskim obavezama, Gradska uprava Banjaluke je za 13 srednjih škola obezbijedila 2.561.000 maraka, a rebalansom budžeta planirana su sredstva za sanaciju dijelova Elektrotehničke, Tehničke škole i Gimnazije, naveli su iz Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport Gradske uprave Banjaluka.
Na većinu postavljenih pitanja o objektima srednjih škola u Banjaluci Ministarstvo prosvjete i kulture nije odgovorilo.