Maksim Borodin podlegao je u nedjelju ozljedama u bolnici u
Ekaterinburgu u koju je hitno prevezen, pišu ruske novinske agencije.
Radio je za list Novi dan i nedavno je otkrio slučaj ruskih plaćenika u
Siriji, zaposlenika privatne vojne udruge koja djeluje pod nazivom
“Grupa Wagner”. Redovito je pisao i o korupciji te o organiziranom
kriminalu.
“Nema razloga otvarati kriminalističku istragu. Razmatramo nekoliko
verzija slučaja, među kojima je i nesreća. Zasad nema nikakvih znakova
koji bi upućivali na to da je riječ o zločinu”, kazalo je u ponedjeljak
lokalno Povjerenstvo za istragu agenciji TASS, odbivši komentirati
slučaj za francusku novinsku agenciju AFP.
Glasnogovornik lokalne policije rekao je da su vrata Borodinovog stana
bila zaključana iznutra i da nije bilo znakova provale. Dodao je da su
ključevi stana pronađeni unutra te da nije pronađeno oproštajno pismo,
prenosi Radio Slobodna Evropa (RFE).
Polina Rumyantseva, glavna urednica lista Novi Dan, za koji pisao
Borodin, izjavila je kako ne vjeruje da je Borodin počinio samoubojstvo.
Tražio pomoć prijatelja, pa se predomislio
Vyacheslav Bashkov, Borodinov prijatelj, napisao je na svojem profilu
na Facebooku da ga je Borodin kontaktirao u 5 sati ujutro u srijedu, 11.
travnja, i rekao da je njegova zgrada okružena „snagama sigurnosti“ u
kamuflažnoj odjeći i s maskama na licu.
Rekao je da je Borodin bio uznemiren, ali ne i histeričan ili pijan.
Borodin je navodno rekao, kako prenosi RFE, da vjeruje da će njegov stan
biti pretražen i da pripadnici sigurnosnih snaga čekaju sudski nalog.
Zamolio je Bashkova da mu nađe odvjetnika.
Sat vremena kasnije, međutim, Borodin je nazvao i rekao da je
pogriješio i da su pripadnici sigurnosti provodili neku vrstu vježbe.
„Nisam ga nazvao nakon toga“, napisao je dalje Bashkov, „iako sam čekao
da napiše nešto na Facebooku, ali ništa nije napisao, a 13. travnja
mediji su javili da je nađen pod njegovim balkonom i da je na hitnom
odjelu“.
Predstavnik OESS-a za slobodu medija Harlem Desir smatra da je smrt Maksima Borodina “iznimno zabrinjavajuća”.
“Pozivam vlasti da provedu temeljitu i brzu istragu”, tvitao je u ponedjeljak Desir.
Od pada SSSR-a brojni su ruski novinari ubijeni ili su pretučeni, no naručitelji takvih zločina rijetko su privedeni.
Po podacima Povjerenstva za zaštitu novinara, nevladine organizacije sa
sjedištem u New Yorku, od 1992. godine u Rusiji je ubijeno 58
novinara.