Inače, Georgieva je sudjelovala na međunarodnoj konferenciji koja se održavala u Dubrovniku. Istaknula je kako se problemi svjetskog gospodarstva ne mogu svesti isključivo na visoku inflaciju i usporeni gospodarski rast.
“Za svjetsko gospodarstvo ove se godine predviđa rast od 2.8 posto. Prošle godine riječ je bila o 3.4 posto, prije dvije godine 6.1 posto. Veći je problem stalna inflacija. Ograničavanje monetarne politike utjecalo je na određeni pad ukupne inflacije, ali temeljna je inflacija ustrajnija, a to znači da će kamatne stope morati biti visoke dulje vremena. Najveća je briga dugoročna vjerojatnost za rast. U idućih pet godina predviđa se rast od samo 3 posto”, kazala je.
“Inflacija će i dalje biti previsoka”
Tvrdi kako procjene govore da će inflacija ove godine biti 7 posto.
“Iako će biti napretka, u 2024. inflacija će i dalje biti previsoka za razinu koja zadovoljava. Kada govorimo o kamatnim stopama, to znači da ćemo bar tijekom ove i sljedeće godine morati biti spremni na veće kamatne stope. Dobra je vijest da više ne razgovaramo o tome koliko će visoke biti, već o tome koliko će dugo biti visoke. Za svjetsko gospodarstvo to znači dvije posljedice – utječe na ulaganja i potrošnju”, uvjerena je.
Osvrnula se i na stopu gospodarskog rasta Hrvatske, istaknuvši da je Hrvatska odradila jako dobar posao u teškim vremenima. “Prosječan rast u zadnje dvije godine iznosio je 9 posto, što je više od svjetskog prosjeka. Godine 2021. bio je veći od 13 posto, a ove se godine predviđa rast od 2.2 posto za Hrvatsku, a za eurozonu 0.8 posto. Ukupna inflacija u Hrvatskoj pada, a temeljna inflacija i dalje je ustrajna”, rekla je.
“Europa će prednjačiti u ubrzavanju energetske tranzicije”
Na pitanje postoji li opasnost od rasta svjetskog siromaštva, poručila je da se to već ostvaruje i da se očekuju teška vremena sljedećih nekoliko godina. Temeljni uzrok takve situacije vidi u ruskoj agresiji na Ukrajinu, koja se prelijeva na cijeli svijet. Smatra da je invazija na Ukrajinu izbrisala nešto u čemu smo uživali 30 godina, dividendu mira od kraja hladnog rata.
“Troškovi za obranu rastu, ostaje manje novca za razvoj unutar država i pomoć siromašnim državama”, nastavila je. Ipak, navodi i pozitivne strane ruske agresije, poput činjenice da se Europa brzo oslobodila ovisnosti o ruskoj nafti i plinu.
“Kratkoročno to nije bilo dobro za energetsku tranziciju jer su zemlje bile prisiljene rabiti više ugljena i nafte, no dugoročno gledajući, uvjerena sam da će Europa prednjačiti u ubrzavanju energetske tranzicije. U Hrvatskoj vidim sjajne inicijative i ulaganja koji će pomoći Hrvatskoj da pomogne Europi”, zaključila je.