Prošlo je nešto više od mjesec od imenovanja nove Vlade Federacije. Tako su građani Federacije nakon osam godina dobili novu izvršnu vlast. Brojni projekti koji su bili na čekanju sada imaju priliku da budu revidirani i ponovo pokrenuti. Od članova nove vlade mnogo se očekuje, da usvoji nove, bolje i/ili nepostojeće zakone, da rade odgovornije, da se bave ključnim problemima. Sa ministricom okoliša i turizma u Vladi FBiH Nasihom Pozder razgovaramo o zaštiti okoliša, ulozi Ministarstva u zaštiti rijeka, infrastrukturnim projektima, ali i povećanjem standarda građana, prije svega penzionera.
BUKA: Građani od Vas očekuju da uradite puno više na zaštiti okoliša. Možete li to i jeste li već napravili plan, šta i kako ćete raditi na zaštiti okoliša?
Velika očekivanja su velika odgovornost, ali i velika čast, neću reći da ih doživljavam kao teret, ali svakako ih shvatam jako ozbiljno i smatrala bih ličnim i profesionalnim porazom budem li na njih odgovorila nedovoljno dobro. Cijeli život radim puno i nalazim zadovoljstvo u radu, tako da se nadam da će rad i u ovom slučaju i na ovim zadacima donijeti rezultate. Uvijek polazim od plana i vjerujem da je to dobar pristup. Plan podrazumijeva analizu, pa zatim rješenja, njihovu dinamiku i hodogram za njihovo sprovođenje. Prvih mjesec dana sam se posvetila analizi onoga što je trenutno u resoru koji sada predvodim, zakoni, pravilnici, budžeti, otvoreni predmeti, ali i razgovoru s građanima, strukom, potencijalnim donatorima i partnerima. Ova faza sada je pri kraju iako očekujem da ću se ovim razgovorima redovno vraćati i koristiti ih i kao korektiv za svaki naredni korak.
BUKA: Kakvo ste stanje zatekli u Ministarstvu nakon preuzimanja ministarskog mjesta?
Dosta toga je onako kako sam i očekivala. Budući da sam se ovim ministarstvom bavila i u prethodne četiri godine kao parlamentarka, znala sam da ću naići na strategije, zakone, propise koji čekaju usvajanje ili izmjene, ali nisam znala da ću zateći predmete koji čekaju dvije ili više godina, poput mHE Volujak ili da ću već u početku imati više saradnika kojima potpisujem rješenja za penziju, a da nije pripremljen njihov zamjenik koji bi mogao preuzeti posao i zadatke. Dakle, puno posla na čekanju i manjak kadra u Ministarstvu neće biti jednostavno riješiti dok istovremeno trebam naći načina da povećamo budžet i pokrenemo projekte, ali, kako rekoh, nalazim zadovoljstvo u radu.
BUKA: Iz Udruženja građana za zaštitu Doljanke su kazali kako će tražiti sastanak s Vama. Jesu li Vam se već obratili i hoćete li ih primiti?
Ne čekam da se građani jave sa zahtjevima, mnoge od njih, kako udruženja, tako i neformalne predstavnike građana, već sam pozvala na razgovor ili se s njima susrela i tu ću praksu nastaviti. S Udruženjem građana Doljanka imam sastanak već u ovoj sedmici, prošle sedmice sam bila u Mostaru i tamo se susrela s predstavnicima udruženja Jer nas se tiče i Eko Kuti, zakazala sam sastanak i s predstavnicom građana iz mjesta Mehurići koji su mi uputili primjedbe na odlagalište neopasnog materijala Crvene stijene, itd. Također, pozvala sam Aarhus centre iz FBiH, ali i RS, i s njima ću obaviti konsultacije naredne sedmice i nadam se da će prihvatiti moj poziv da naši sastanci budu na redovnom nivou kako bismo na vrijeme znali gdje imamo potencijalni problem i kako ga prevazići.
BUKA: Tokom mandata prethodne federalne ministrice okoliša i turizma, veliki broj dozvola je poništen sudskim presudama. Da li ste imali vremena da pročitate neke odluke, rješenja i da stvorite uvid da li je u proteklim godinama od strane odgovornih u Ministarstvu došlo do kršenja zakona?
Ako je sud poništio odluke, sasvim sigurno nešto s njima nije bilo u redu, međutim, ja sudske presude poštujem i ne komentarišem ih. Neću se baviti završenim slučajevima, osim kada mi dođu kao ponovljeni zahtjevi ili postupci, tada će mi to biti obaveza. Trenutno imam i neke takve na stolu i sama uočavam propuste koji su se dešavali. Moj zadatak će biti da nenamjernih propusta bude što manje, a onih namjernih nikako ili, ako se dese, da odgovorni za te propuste budu sankcionisani.
BUKA: Da se malo odmaknemo od ekoloških dozvola za MHE, da li planirate strožu kontrolu izdavanja okolinskih dozvola za upravljanje otpadom, za rad industrijskih postrojenja i slično?
Sasvim sigurno ću preispitati propise koji su na snazi i ojačati sektor koji se bavi okolišnim dozvolama, međutim, mislim da monitoring izdatih dozvola također mora biti konkretniji. Smatram da inspekcija mora biti jači i kapacitiraniji mehanizam na terenu i to sam već istakla u prvom razgovoru s glavnom federalnom inspektoricom za urbanističko-ekološki inspektorat.
BUKA: Prema Izvještaju o stanju okoliša u BiH objavljenom 2012. godine, otpad se navodi kao jedan od najvećih problema okoliša u BiH, a evidentno je da se opasni, medicinski, životinjski otpadi često odlažu na deponijama komunalnog otpada. Imate li plan za rješavanje ovog problema?
Činjenica je da se sav opasni otpad uključujući i medicinski otpad ne bi smio naći na deponijama, jer te kategorije otpada i njihov način zbrinjavanja su regulisane zakonskim i podzakonskim aktima. Međutim, isto tako su pojedini pravilnici iz ove oblasti doneseni i prije 20 godina, stoga je sigurno potrebno iste dopuniti. Također, pojačan inspekcijski nadzor kao i programi podizanja svijesti su neke od mjera koje bi mogle uticati da se stane u kraj ovim problemima.
Već sam se sastala s predstavnicima Svjetske banke i EBRD koji podržavaju projekte iz ove oblasti, dakle upravljanja otpadom, te rješavanje pitanja regionalnih deponija, termičke obrade otpada ili izgradnje kogenerativnih postrojenja tamo gdje je to adekvatno rješenje, ali i s UNDP koji, s druge strane, podržava projekte cirkularne ekonomije. Kombinacija svega navedenog uz kampanju zagovaranja smanjenja proizvodnje otpada i njegove ponovne upotrebe, sigurno može poboljšati stanje u ovoj oblasti
BUKA: Da li planirate aktivnosti i koje na projektima povećanja energetske efikasnosti poput utopljavanja objekata i slično? Koliko, zapravo, možemo smanjiti rasipanje energije?
Projekti povećanja energetske efikasnosti su u portfoliju Ministarstva prostornog uređenja i Fonda za zaštitu okoliša, ali bih pokušala podržati projekte „utopljavanja“ kako to kolokvijalno zovemo u individualnoj gradnji, jer je to sada manje u fokusu ranije spomenutih institucija, a upravo kod individualnih objekata možemo brže vidjeti uštede i dobit. Smanjenje rasipanja energije je moguće upravo zamjenom stolarije, krovnih pokrivača, ugradnjom termoizolacije, zamjenom peći ili energenta, ugradnjom mjerača potrošnje kako električne, toplotne energije, tako i vode. Ono što je dijelom na građanima je promjena odnosa prema potrošnji energije, a na nama je da kampanjama zagovaramo takvu promjenu.
BUKA: Kako smanjiti zagađenje vazduha u BiH koje godišnje ubije hiljade ljudi?
Utičući na izvore zagađenja i promjenom načina rada i razmišljanja. Jasno je da su, pored velikih zagađivača, prvi naredni problem individualna ložišta i čvrsti energenti, najčešće ugalj loše kvalitete, te saobraćaj u gradovima. Kombinacija industrije i loših, neodgovornih vlasnika – makar to bila i država, koji ne ulažu u sisteme za odsumporavanje ako govorimo o TE ili ugrađuju opremu i tehnologiju koja ne bi bila prihvatljiva nigdje zapadnije od Bihaća sa sječom šuma i gradnjom na svakoj zelenoj površini košta nas stalnog povećanja broja smrtnih slučajeva i plućnih, srčanih i oboljenja od karcinoma. Pojačati standarde i uslove za industriju, vršiti monitoring i insistirati na odgovornom odnosu investitora spram okoliša i građana, ali i pomoći građanima da odustaju od čvrstih goriva i rade na smanjenju utroška energije u domaćinstvima, te investiranjem u javni gradski prevoz, u željeznički saobraćaj i zagovaranjem odustajanja od motornog saobraćaja osim kada to nije nužno. Ministarstvo je upravo na početku projekta Air quality kojeg ćemo provoditi uz podršku, ali i uz kredit Svjetske banke, koji se dotiče svega spomenutog.
BUKA: Kada možemo očekivati usvajanje Zakona o šumama u Federaciji BiH kako bi se riješio problem pravnog vakuuma koji pogoduje bespravnoj sječi, uništavanju šumskih površina, a stručnjaci su upozoravali da zbog svega dolazi i do pojave bolesti koje napadaju stabla?
Ovo je pitanje za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, budući da je ovaj zakon u njihovoj ingerenciji, ali mogu reći da se radi o jako bitnom zakonu oko kojeg je ranije bilo dosta sporova i da se nadam da će moj kolega Hrnjić kojeg smatram velikim profesionalcem naći način da što prije ovaj zakon dođe na dnevni red.
BUKA: Prošle godine ste obećali da će minimalna penzija u Federaciji iznositi 600 KM, sada kada ste dio vlasti i dio Vlade Federacije, kada mislite ovo obećanje i ispuniti?
Vlada čiji sam sada član je na jednoj od prethodnih sjednica usvojila odluku o usklađivanju penzija, to, nažalost, ne znači novo povećanje ali sam na sastanku s ministrom Delićem u čijem je resoru pitanje penzija stekla dojam da se od povećanja neće odustati iako će ono zavisiti od stanja BDP-a. U ovom trenutku imamo budžet kojeg smo naslijedili od prethodne vlade i ne očekujem značajne promjene i poboljšanja u ovoj godini. I dalje ću tražiti da minimalna penzija bude 600 KM.
BUKA: Kritikovali ste, s pravom, i odnos Vlade FBiH prema izgradnji tunela Hranjen. Sada kada ste dijelom Vlade možete li nam reći kada možemo očekivati završetak projekta tunel Hranjen i povezivanje Sarajeva s Goraždem novom rutom?
Kao što ste upoznati, ranija uprava Autocesta FBiH je smijenjena, Ministarstvo je preuzela moja kolegica Katić i sada je na redu lobiranje da se ovi kapitalni projekti koji su nas već koštali jako puno novca i vremena pokrenu i privedu kraju. Kao što sam rekla na početku našeg razgovora, prvi mjesec mog rada bio je fokusiran na analizu zatečenog, vjerujem da su isto radile i moje kolegice i kolege iz Vlade i u ovom trenutku bi bilo neodgovorno s moje strane istrčavati s rokovima i odgovorima, ali ponovite mi pitanje u našem narednom razgovoru i sasvim sigurno ću moći preciznije na njega odgovoriti.
BUKA: Može li ova nova vlast biti ta koja će zaustaviti gradnju odlagališta nuklearnog otpada na granici s BiH?
Dio sam radne grupe oformljene oko pitanja Trgovske gore. Ove sedmice ćemo imati i sastanak s premijerom Nikšićem o ovoj temi. Ono što sada vidim jeste da postoji konsenzus članova tima iz oba entiteta oko toga da trebamo biti spremni za svaki scenarij. Trenutno smo pokrenuli aktivnosti na utvrđivanju nultog stanja u području uz granicu u obuhvatu unutar kojeg bi se mogle desiti promjene ako do gradnje odlagališta dođe. Nulto stanje u najopćenitijem podrazumijeva utvrđivanje stanja i kvalitete zemlje, zraka, vode, šume, biljaka, usjeva, stoke, životinja, kako bi se ono moglo pratiti u budućnosti i mislim da je to dobar prvi korak.