Rezultati nakon 94.95 posto prebrojanih glasova pokazuju da je Zeman u drugom krugu osvojio 52.16, a Drahoš 47.83 posto glasova.
Ankete su predviđale tijesnu utrku nakon prvog kruga koji je aktualni predsjednik dobio s 38,6 prema 26,6 posto.
Izbori se smatraju referendumom o Zemanu (73) koji se zalaže za bliže odnose s Rusijom i Kinom.
Zeman podupire i oštru politiku prema migrantima, a podupro je i Donalda
Trumpa u kampanji 2016. Također se zauzimao za sazivanje referenduma o
izlasku zemlje iz EU-a.
Podjela između liberala i konzervativaca
Izbori, kao i drugdje u Europi i SAD-u, odražavaju podjele između liberala i konzervativaca.
Jiri Drahoš profesor je kemije i dvaput je biran predsjednikom Češke
akademije znanosti. Nov u politici, Drahoš (68) želi preokrenuti trend
polarizacije češkog društva.
Zeman profitira od rastućeg češkog protivljenja imigraciji. I on i
Drahoš odbacili su obvezujuće kvote, ali za razliku od Zemana, njegov
protivnik smatra da bi zemlja trebala napraviti jasnu razliku između
ekonomskih migranata i onih koji bježe od rata i nasilja.
Većina kandidata koji su izgubili u prvom krugu glasanja podržali su
Drahoša, koji se nada ujediniti liberalne prozapadne češke glasače koje
odbija Zemanov povremeno vulgaran stil i okrenutost Rusiji i Kini.
Češka vlada predvođena Andrejom Babišem podnijela je ostavku u srijedu
nakon što joj je izglasano nepovjerenje, ali je Zeman odmah zatražio od
Babiša da ponovno pokuša oformiti vladu.
Ovo je tek drugi put da Česi izravno biraju predsjednika. Prije su ga birali u parlamentu.