Riječ „smog“ nastala je u engleskom
jeziku početkom 20-tog stoljeća i kovanica je sastavljena iz riječi
„smoke“ (dim) i „fog“ magla, a s namjerom da opiše aerozagađenje koje je
tada postalo veliki problem u Londonu. Ovo vidljivo aerozagađenje
sastoji se uglavnom od dušikovih (nitričnih, azotnih) oksida, sumpornih
oksida, ozona, ugljenmonoksida, dima ili partikula (najčešće čađi i
magnetnih čestica) itd. Smog porijekla ljudske djelatnosti rezultat je
sagorijevanja uglja, rada motornih vozila, aerozagađivačke industrije,
požara i fotohemijskih reakcija ovih emisija. Atmosfersko zagađenje u
nekim gradovima pojačava se temperaturnom inverzijom koja zarobljava
zagađenje u kotlinama blizu tla. Ovo stvara atmosferu toksičnu za ljude i
može biti uzrokom ozbiljnih bolesti, skraćenja očekivanog trajanja
života, a u nekim slučajevima čak i smrti.
Smog je ozbiljan
problem u mnogim gradovima i štetan je po ljudsko zdravlje. Ozon u
visini tla, sumpor-dioksid, nitrogen-dioksid i ugljen-monoksid su
posebno opasni za starije osobe, djecu i osobe s bolestima srca, ali i
plućnim bolestima, poput emfizema, bronhitisa i astme. Izloženost smogu
može dovesti do upale disajnih puteva, smanjiti radni kapacitet pluća,
prouzročiti kratkoću daha, bol pri dubokim udisajima, zviždanje pri
disanju i kašalj. Također uzrokuje iritaciju sluznica oka i nosa,
isušuje zaštitne membrane u nosu i grlu i ometa sposobnost tijela da se
bori protiv infekcija, povećavajući prijemčivost za bolesti.
Kanadsko
Medicinsko društvo Ontario objavilo je 2016. god. da je smog odgovoran
za oko 9.500 preuranjenih smrti u ovoj provinciji svake godine (u
Ontariju ukupno živi oko 13,6 miliona ljudi). Dvadesetogodišnja studija
Američkog udruženja za rak našla je da kumulativna izloženost povećava
rizik od preuranjene smrti od respiratornih bolesti. Sitne magnetne
čestice iz aerozagađenja nađene su zarobljene u ljudskom mozgu i
istraživači vjeruju da bi ovo moglo biti uzrokom Alchajmerove
(Alzheimer) bolesti. Istraživači Lankaster (Lancaster) univerziteta
pronašli su nanopartikule magnetita u mozgu 37 osoba starosti od 3 do 92
godine, koje su stanovnici Mančestera (Manchester) i Meksiko-sitija
(Mexico City) – ovaj magnetni mineral je toksičan i proizvodi slobodne
radikale koji su povezani s neurodegenerativnim bolestima, uključujući i
Alchajmerovu bolest. Studija 806 žena koje su rodile djecu s urođenim
defektima između 1997 i 2006. god. i 849 žena koje su rodile zdravu
djecu, našla je da je smog povezan s defektima tzv. neuralne cijevi:
malformacijama kralježnice, pa čak i anencefalijom – teškim zaostatkom u
razvoju mozga, često fatalnim ili (ako novorođenče preživi) sa
eventualnom teškom onesposobljenošću djeteta. Prema studiji objavljenoj u
jednom od najuglednijih medicinskih časopisa (časopis Lancet), čak i
mala izloženost smogu može se povezati sa 18% rizikom od rađanja djece s
premalom tjelesnom težinom na rođenju, ova povezanost postoji čak i za
razine zagađenja ispod danas općeprihvaćenih sigurnih parametara. Osobe
sa srčanim problemima također su u povećanom riziku. Smog pojačava
mogućnost začepljavanja srčanih (koronarnih) i moždanih arterija, što u
periodima izloženosti gustom smogu povećava broj prijema u bolnice
pacijenata sa srčanim i moždanim udarom – utvrdila je studija sprovedena
u Italiji u periodu 2004-2007. god. Ovo je posljedica ulaska u krvotok
čestica manjih od 2,5 mikrona koje se obično povezuju sa sagorijevanjem
goriva u vozilima. Ove čestice lako ulaze u krvotok i iritiraju krvne
žile. Kratkoročna izloženost povećava rizik od infarkta, moždanog udara,
aritmija i srčanog popuštanja kod rizičnih individua. Rizik smrtnosti
je veći pri dugotrajnoj izloženosti, koja potiče razvoj i progresiju
ateroskleroze, hipertenzije, srčanog popuštanja i dijabetesa.
Najbolje
rješenje ovog problema bilo bi sistemsko: stroge kontramjere za učinke
spaljivanja uglja i fosilnih goriva, uključujući i individualna ložišta,
destimulativne, pa i kaznene mjere za vozila sa zastarjelim motorima s
unutarnjim sagorijevanjem (automobile, kamione, autobuse), a
stimulativne mjere za kupovinu novih vozila koja manje zagađuju,
stimulativne mjere (subvencije) za kupovinu električnih i hibridnih
automobila, kao u većini zemalja Europe, stroge kazne za aerozagađivačku
industriju i imperativ instaliranja sredstava/uređaja za prečišćavanje
zraka itd. Individualne mjere uključuju izbjegavanje izloženosti smogu,
korištenje prečistača zraka za stambene prostore, konzumaciju
nutritivnih antioksidanata – mediteranska dijeta, a u ekstremnim
slučajevima i korištenje zaštitnih maski za lice, kao što je česta
praksa u Japanu.
Prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk
Izvor kardiocentar.com