Rasprava plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu o zabrani nacističkih i
fašističkih simbola i slogana u čitavoj EU održana je na inicijativu
Ivana Jakovčića, IDS-ova europarlamentarca koji očekuje da se takva
zabrana uskoro zakonski regulira na europskoj razini.
Jakovčić žali zbog simbola fašizma, nacizma ili ustaštva i četništva u zemljama EU
“Tužna je činjenica da se danas više nego proteklih desetljeća na
ulicama europskih gradova okupljaju ljudi koji veličaju nacizam i
fašizam i njihove izvedenice u raznim državama. Vidjeli smo nedavno što
se dešavalo na ulicama Varšave, Madride, Sofije, Zagreba, Beograda i
drugim mjestima. Previše je manifestacija mržnje oko nas da bismo mogli
šutjeti”, kazao je na raspravi Jakovčić.
Jakovčić je izrazio je žaljenje što još uvijek ima zemalja i vlasti u EU
koje se prema simbolima i sloganima fašizma, nacizma ili ustaštva i
četništva odnose bez ozbiljnih sankcija i čvrstih reakcija te pozvao na
zakonska rješenja na europskoj razini u borbi protiv korištenja slogana
zločinačkih režima.
“Ne samo zemlje članice, već i sama Europska unija, ovaj Parlament i
Komisija, moraju predložiti konkretna zakonska rješenja na europskoj
razini”, istaknuo je Jakovčić u govoru na plenarnoj sjednici.
Inicijativa usmjenena na acističke i fašističke simbole
Jakovčić je uoči rasprave u razgovoru s hrvatskim novinarima u
Strasbourgu obrazložio kako je inicijativa usmjerena na nacističke i
fašističke simbole jer danas “objektivno nemamo neku veliku
revitalizaciju” pobornika komunizma, ali zato “svjedočimo usponu
ekstremne desnice u Europi”.
Njegova je inicijativa stoga usmjerena na simbole nacističke i
fašističke ideologije koja je aktualnija prijetnja, objasnio je Jakovčić
te dodao kako se osobno ne protivi i raspravi i o drugim totalitarnim
sustavima, poput komunizma.
Matti Maasikas, zamjenik ministra za europske poslove Estonije, zemlje
koja do konca godine predsjeda EU-om, govorio je u ime Europskog vijeća i
upozorio na alarmantno širenje netolerancije i mržnje u Europi.
To, kazao je, pokazuje da neki naši građani nisu ništa naučili iz povijesti, a to može biti vrlo opasno.
“Oni koji zaboravljaju pogreške iz vlastite prošlosti, riskiraju da ih
ponove. No, koji god da je razlog ovog zabrinjavajućeg fenomena, za
njega nema opravdanja”, kazao je Maasikas.
Sloboda izražavanja ima ograničenja
Podsjetio je da je Europska unija usvojila posebne zakone u cilju borbe
protiv nesnošljivosti i mržnje, poput Okvirne odluke o borbi protiv
rasizma i ksenofobije iz 2008., a Vijeće je 2016. pozvalo članice da
osiguraju učinkovitu primjenu te odluke i ostalih zakona koji se odnose
na kaznena djela mržnje na nacionalnoj razini. Također je podsjetio na
odličan rad i veliki angažman po tom pitanju Agencije za temeljna prava.
No sve te protumjere bit će uzaludne, nastavio je, “ukoliko zanemarimo
važnu ulogu obrazovanja i rada s mladima i, da budem precizniji, ako
propustimo razvijati demokratsku otpornost, medijsku pismenost i
kritičko razmišljanje te vještine rješavanja sukoba”.
Prema njegovim riječima, odgovornost je na svima – političarima,
učiteljima, roditeljima, službenicima, ali ako zatreba i sucima i
tužiteljima.
“Riječi i simboli imaju moć, uključujući i moć nanošenja zla (…)
Stoga, sloboda izražavanja ima svoja ograničenja i naša je zajednička
odgovornost da pronađemo dobru ravnotežu, a to nikada nije lak zadatak”,
istaknuo je.
Dodao je kako se čini da su zemlje koje su izrazitije bile pogođene
nacizmom i fašizmom sklonije zabrani simbola te da će Vijeće pomno
pratiti ovo pitanje.
Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos je kazao da se
Europska komisija zalaže za odbacivanje totalitarnih režima i ideologija
nacizma i fašizma. Podsjetio je na 60 godina mira, demokracije i
slobode u Europi, ali i istaknuo da bi bilo pogrešno zaključiti da su
duhovi prošlosti nestali.
“U Europi nema mjesta fašizmu i antisemitizmu, no naša borba nije gotova i prijetnja je stvarna”, kazao je povjerenik.
Šuica i Tomašić o komunizmu
Dubravka Šuica, (HDZ/EPP) je kazala da su za razliku od kolega iz
zapadne Europe, u Hrvatskoj još svježa sjećanja na totalitarni režim
koji nije bio ni fašistički ni nacistički, ali se itekako obračunavao s
neistomišljenicima, pojedincima i skupinama koje je smatrao prijetnjom
samome sebi.
“Novija povijest svijeta govori o milijunima smrti direktno ili
indirektno povezanih upravo s komunističkim režimima i njihovi simboli
jednako su neprihvatljivi u Europi 21. stoljeća kao i fašistički i
nacistički”, kazala je Šuica.
“Naravno da se protivim svim totalitarističkim simbolima i sloganima.
Stoga, žalim što u ovom naslovu današnje točke dnevnog reda, vi
predlagatelji niste uključili i komunizam”, dodala je.
Poručila je da “ne postoji totalitarni režim koji zaslužuje biti amnestiran samo zato što pobjednici pišu povijest”.
“Europa, pa tako i europska Hrvatska s jednakom osudom trebaju gledati
na sve režime koji su provodili ili provode diskriminaciju po bilo kojoj
osnovi, koji su odgovorni za političke progone, pojedinačna ili masovna
ubojstva te represiju nad osnovnim pravima i slobodama”, zaključila je.
Ruža Tomašić, iz Europskih konzervativaca i reformatora (ECR), kazala je
da “nacistički i fašistički simboli ne smiju biti dobrodošli u javnom
prostoru i moramo učiniti sve kako bi građani u potpunosti postali
svjesni grozota koje ta ideologija predstavlja i odrekli se njezina
naslijeđa”.
“Isto treba učiniti i s komunističkim naslijeđem koje se nažalost
nerijetko slavi i propagira u ovom Domu. Pod fašizmom i nacizmom
pobijeno je 17 milijuna ljudi, a pod komunizmom 90 milijuna”, kazala je
Tomašić.
“Zabrana bi bila tek simbolična gesta”
Sličnog je mišljena i češki zastupnik Marek Jurek, (ECR), koji smatra
da se ne radi “o iskrenoj raspravi” jer se u njoj ne govori i o srpu i
čekiću.
Michaela Šojdrova, (EPP), izrazila je zabrinutost veličanjem nacizma i
fašizma te pozvala na bolje obrazovanje mladih koji “nemaju iskustva s
fašističkim i komunističkim ideologijama”.
Poljska zastupnica Roza Grafin von Thun Und Hohenstein, (EPP), kazala je
da se radi o simbolima koji nas podsjećaju na noćne more tridesetih
godina 20. stoljeća i na židovska geta, izrazivši razočaranje “što ih
ponovo moramo gledati”.
“Pozivam na zabranu neonacističkih organizacija (…) Od riječi do djela je kratak put”, kazala je Hohenstein.
Stelios Kouloglou, iz Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene
ljevice (GUE/NGL), smatra da bi zabrana bila tek “simbolička gesta” te
da se treba pozabaviti “renesansom tog fenomena”, tj. politikom strogih
mjera štednje i socijalnom nepravdom zbog čega se potlačeni radnici
okreću desnici.
Njegova kolegica, Talijanka Eleonora Forenza, traži potpunu zabranu
spomenutih simbola, a na usporedbe svastike i srpa i čekića odgovara da
je “Crvena armija ta koja je oslobodila Europu od nacizma i fašizma”.
Njemački nezavisni zastupnik Udo Voight smatra da “snažna demokracija
prihvaćanjem zabrana pokazuje slabost”. “Zabrana stvara nove
totalitarizme. Možete imati punu slobodu ili nikakvu”, kazao je Voight.
EP je u više navrata raspravljao o iskustvima Europe s ekstremističkim
ideologijama, a 2005. su članice iz bivšeg komunističkog bloka nakon
ulaska u EU odmah zatražile zabranu isticanja komunističkih simbola na
europskoj razini, što nije prihvaćeno.