z Haškog tribunala navode da se radi o “podrivanju suda” i dokazu da se “zločini još uvek prihvataju”.
Zvanični Zagreb žestoko je kritikovao pravosnažnu presudu
vojnim i političkim liderima bosansko-hercegovačkih Hrvata, kojima je
29. novembra potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad
muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993-94.
Za Hrvatsku
je, pre svega, neprihvatljiv zaključak sudija da se radilo o
međunarodnom sukobu i da je tadašnje hrvatsko vođstvo učestvovalo u
zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana, podseća Hina.
Izricanje presude zasenilo je samoubistvo u sudnici Slobodana Praljka,
koji je popio cijanid nakon što je čuo da je osuđen na 20 godina
zatvora.
Predsednik Tribunala Karmel Ađijus je, na sastanku u
Ujedinjenim nacijama, posvećenom okončanju rada Haškog suda, koji su
organizovale Italija, Urugvaj i Holandija, rekao da je žalbena presuda
“doneta u okolnostima koje su za sve nas bile stresne”.
“Žalosno je da su tu tragičnu situaciju neki iskoristili da bi podrivali
sud i njegove presude”, rekao je Ađijus, ne pominjući Praljka niti
vlast u Zagrebu.
Ađijus je bio predsednik Žalbenog veća i
sudija koji je pročitao presudu u predmetu Prlić i drugi, poslednju pre
zatvaranja MKSJ krajem 2017. godine.
Glavni tužilac Tribunala
Serž Bramerc smatra da je “ironija” celog slučaja u tome što je presuda
odjeknula u svetu upravo zbog zbivanja u sudnici, pa su počinjeni
zločini i stotine i hiljade žrtava koje su patile zbog nedela osuđene
šestorke dobili i puno veći značaj.
“U Hrvatskoj i hrvatskim delovima BiH videli smo vrlo negativne reakcije, koje i dalje traju”, rekao je Bramerc.
Ističući da su tužioci i sudije naglašavali da se sudilo pojedincima, a
ne narodima i državama, Bramerc je rekao da je “očito da tu poruku
nismo uspešno preneli i da je prihvatanje zločina svuda problem”.
Zbog toga, on smatra da su sva otkrića prikupljena u 24 godine rada suda jedno od njegovih najvažnijih nasleđa.
“Presude, arhiv, više od 4.000 izjava svedoka, više od 10 miliona
stranica dokumenata povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije,
mišljenja eksperata… sve će to biti podsetnik onima koji negiraju
zločine, koji glorifikuju ratne zločince. Svi oni koji žele istinu mogu
pogledati u te baze”, naglasio je Bramerc.
Prema njegovim
rečima, mnogobrojni političari odbacuju koncept udruženog zločinačkog
poduvata kao pravno neutemeljen, a da ga uopšte ne razumeju.
Rekavši da on postoji i na drugim međunarodnim sudovima, te i u nekim
nacionalnim zakonodavstvima, on je ocenio da se radi “o vrlo efikasnom
oruđu koje je naša kancelarija koristila da bi lideri krivično
odgovarali za zločine koje su počinili vojska, policija ili paravojne
snage pod njihovom kontrolom”.
“Zahvaljujući toj teoriji,
utvrdili smo kako rat u BiH nije bio samo građanski rat, nego da su
Beograd, ali i Zagreb imali ulogu u zločinima u BiH, koji je bio
međunarodni oružani sukob”, zaključio je Bramerc.