Kako piše New York Times, usred afere nazvane Paradise Papers, dokumenti
koji su postali dostupni pokazuju kako su Milnerove investicije u
Facebook i Twitter financirane stotinama milijuna dolara iz Kremlja.
Investiciju u Twitter poduprla VTB banka, u Facebook Gazprom
New York Times podsjeća i na situaciju iz 2010. kada je Milner
govorio na tehnološkoj konferenciji u San Franciscu. Odgovarao je tada
na pitanja iz publike, a kada je upitan tko su njegovi investitori nije
odgovorio.
Čini se kako je odgovor upravo postao dostupan.
Kako piše New York Times, njegovu investiciju u Twitter zapravo je
poduprla ruska banka VTB koju kontrolira država, a ta investicija
prekrivena je pomoću “labirinta” offshore tvrtki.
Također, jedan od velikih investitora u Milnerovo ulaganje u Facebook
primio je sredstva od Gazprom Investholdinga, koji je također pod
kontrolom Rusije. Tako barem pokazuju papiri koji su postali dostupni, a
koji uključuju zapise odvjetničke tvrtke Appleby s Bermuda.
Milnerove tvrtke posjedovale su preko osam posto Facebooka i pet posto
Twittera, što ga je dovelo na popis najmoćnijih biznismena svijeta. Iako
je te udjele prije nekoliko godina prodao, i dalje nastavlja ulagati u
tehnologiju.
Ipak, zanimljivo je i da je jedna od njegovih najnovijih investicija
vezana za tehnologiju u području prodaje nekretnina, i to u projektu
koji je pokrenuo zet Donalda Trumpa Jared Kushner, koji je među ostalim i
savjetnik u Bijeloj kući.
Jesu li Trumpa na vlast doveli Rusi?
Facebook, Twitter, a i drugi društveni mediji, postali su fokusom
federalne istrage u SAD-u kako bi se utvrdilo je li se Kremlj umiješao u
predsjedničke izbore u SAD-u. Istražitelji pokušavaju utvrditi kako su
Rusi koji su povezani s Kremljom stvorili određene sajtove pomoću kojih
su se plasirale lažne vijesti i je li to rađeno sa svrhom kako bi se
pomoglo Trumpovoj kampanji.
Iako nitko ne sugerira da su milijarder Milner i njegove tvrtke imale
uloge u toj propagandi, novac koji je koristio u kupovini dionica
Twittera i Facebooka stigao je od ruskog državnog aparata, što pokazuje
koliko se Kremlj približio američkim tehnološkim divovima, piše New York
Times.
Milner pak tvrdi kako se taj novac nikako ne razlikuje od novca koje je primio od investitora širom svijeta.
Ipak, Michael Carpenter, koji je radio u američkom Nacionalnom vijeću
sigurnosti za vrijeme Obame, i to kao direktor odjela za Rusiju, rekao
je kako institucije koje su povezane s Kremljom ulažu novac uvijek
misleći na strateški interes, ne samo na ekonomski.
“To ide ruku pod ruku. Oligarsi koji primaju značajne količine
financijske potpore od ruskih banki poput VTB-a, ili Sberbanke ili
Gazproma, moraju prijeći preko političkog praga, što znači da moraju
podupirati one na vrhu ruskog kapitalističkog sustava”, rekao je.
Milner je pak izjavio kako za njega u cijeloj investiciji u Facebook ni
Twitter nema ništa sporno. “To je samo posao. Dobili smo novac, uložili
ga u Twitter i Facebook te zaradili novac našim partnerima. To je za
mene trgovački ugovor”, rekao je.
Milner nije govorio o identitetima svojih investitora
Kako pokazuju Panama Papers, Gazprom je tijekom nekoliko godina skupa s
jednom podružnicom pozajmio stotine milijuna dolara tvrtki Kanton
Services, koja je pak držala dio tvrtke DST pomoću koje je Milner kupio
dionice Facebooka.
Tvrtka Kanton je od Gazproma dobila 197 milijuna dolara tri mjeseca
prije nego što je Facebook objavio da ulazi u posao s Milnerom.
Tvrtka Kanton povezana je pak s Ališerom Usmanovim,
uzbekistansko-ruskim oligarhom koji je bio blizak s bivšim premijerom
Rusije Dmitrijem Medvedevim, a s kojim je Milner ušao u posao krajem
1990-ih godina.
Kanton je naime u vlasništvu Usmanovljevog dugogodišnjeg poslovnog
suradnika, a kontrolirao ga je Matthias Bolliger, direktor brojnih
podružnica glavne tvrtke Usmanova, USM Holdinga, navodi se u Panama
Papersima i zapisima Applebyja.
Upitan o investitorima, Milner je pak rekao kako identiteti njegovih
investitora nisu informacija za javnost, ali je pokušao stvoriti dojam
kako njegova tvrtka nije povezana s Usmanovim.
“Nisam znao da je on koristio državna sredstva kako bi ulagao s nama”,
rekao je. Dodao je i kako se Usmanov financira iz više smjerova te kako
je nemoguće utvrditi je li novac iz Gazproma uložen u Facebook.
Glasnogovornik Usmanova rekao je kako njegov klijent nije posudio novac od države ili državna sredstva da bi uložio u Facebook.
Investicija u Facebook
Kako piše New York Times, spomenuto ulaganje u Facebook je primjer toga
kako ruski oligarsi miješaju javne i privatne uloge kako za svoju tako i
za korist svoje vlade.
Naime, pišu kako je Usmanov bio generalni direktor Gazprom
Investholdinga u vrijeme kada je ulagao u Facebook. Pišu i kako je
Usmanov često miješao svoju poziciju u vladi sa svojim privatnim
poslovima, pozivajući se na izvješće tvrtke Kroll koja se bavi globalnim
istragama i osiguranjem.
Izvješće iz Krolla opisalo je takva poslovanja kao “sinergije”. Naime,
sam Usmanov je, želeći poboljšati sliku o sebi prije ulaganja u
Facebook, naručio spomenuto izvješće od tvrtke Kroll. Njihovi
istražitelji su zabilježili šaroliku povijest Usmanova, od zatvora u
Uzbekistanu do povezivanja s osobama iz područja ruskog organiziranog
kriminala, piše New York Times.
Osim toga, zabilježili su i velik broj investicija u kojima su mu
pomogli Kremlj i Medvedev, dok izvješće Krolla navodi i kako im je jedan
izvor rekao da je Usmanov na putu da Putinovu eru završi kao oligarh
koji je u posljednjih osam godina najviše napredovao.
Kroll je otkrio i kako je Usmanov za neke investicije koristio tvrtku
Kanton koja je kasnije postala dio Milnerove investicije u Facebook.
Na koncu je Milnerova tvrtka DST, da bi uložila u Facebook, koristila
usluge odvjetnika iz Cipra i Velike Britanije, koji su radili i na
uspostavljanju offshore računa za ruske oligarhe bliske Putinu, navodi
se u Panama Papersima, izvješćima američkih osiguranja i u zapisima iz
Applebyja.
Nakon što je uložio u Facebook, Milner je uložio još oko 7 milijardi
dolara u 30 različitih tehnoloških kompanija, uključujući Spotify,
Airbnb i Groupon. U svojim intervjuima govorio je kako je razvio blizak
odnos s upravama tvrtki u koje ulaže te je sa Zuckerbergom postao
prijatelj. Ipak, nije uzeo mjesto u upravi niti je tražio pravo glasa.
Investicija u Twitter
Milner je u Twitter uložio oko 380 milijuna dolara, a tu investiciju podupirala je druga najveća banka u Rusiji – VTB.
61 posto te banke u vlasništvu je ruske vlade, a predsjednik banke je
bivši sovjetski diplomat Andrej L. Kostin. Jedan od članova nadzornog
vijeća je Matthias Warnig, bivši špijun Istočne Njemačke koji je služio u
Dresdenu dok je Putin bio stacioniran u tamošnjem KGB-u.
VTB ulaže diljem svijeta, uključujući SAD. Prošle godine, Panama Papersi
su otkrili kako je banka s Cipra koja je u vlasništvu banke VTB
korištena kako bi se prebacile stotine milijuna dolara na račune
povezane sa Sergejem Rolduginom, bliskim prijateljem Vladimira Putina.
VTB je tada izjavila kako izvješće nije potkrijepljeno.
Milnerov posao s Twitterom je, kako piše New York Times, kompleksna
mreža transfera i offshore računa. Ipak, navode i kako bi detalji o toj
investiciji mogli pokazati kako je VTB u njoj imala strateške motive.
Naime, VTB je 2011. uložila najmanje 191 milijun dolara u zamjenu za
dionice tvrtke DST Investments 3, pokazuju korporativni zapisi, piše New
York Times. Taj offshore novac korišten je kako bi se kupili poslovni
udjeli DST Globala u Twitteru tog mjeseca. DST Investment 3 također je
izdao dionice Kantonu, tvrtki koja je povezana s Usmanovim koji je bio u
centru ulaganja u Facebook.
U svibnju 2014. godine, VTB je najveći dio svog udjela prebacila u DST
Investments 3 Kantonu. DST je također tada unovčio svoje ulaganje u
Twitter.
VTB je u priopćenju izjavila kako je ulaganje u Twitter bila samo
financijska investicija te kako su oni isključivo komercijalna banka
koja nikada nije imala nikakve politički motivirane poslove.
Twitter je pak odbio odgovoriti na piranja o VTB-u. Milner pak nije
odgovorio kako je VTB postao investitor u njegovu tvrtku. Krollovo
izvješće pokazalo je kako je Kremlj ranije nalagao VTB-u da financira
Usmanova ulaganja.
Uložio u Tvrtku Trumpova zeta
Kako piše New York Times, Milner je bio aktivan i izvan Silikonske
doline. Ulagao je u Cadre, tehnološku tvrtku za nekretnine koju su
osnovali zet Donalda Trumpa i njegov brat Joshua.
Milner je izjavio i kako je uložio 850 tisuća dolara u tu tvrtku
preko zaklade, a ta zaklada kontrolira DST Global Advisers i DST Global.
Kushner i tvrtka nisu komentirali ovo ulaganje.
U razgovoru za New York Times rekao je kako se ne želi uplitati u
politiku te kako se preferira fokusirati na posao i filantropiju.