Hrvatski glumac Krunoslav Šarić preminuo je u 79. godini, potvrdio je za 24sata glumac Goran Grgić.
“Istina je. Kruno je preminuo. Sad sam se čuo s njegovom kćeri. Bez obzira na veliku razliku u godinama Kruno mi je bio veliki prijatelj. Od njega sam mogao samo učiti”, kazao je Grgić.
Šarić je ostavio veliki trag u hrvatskom glumištu. Biće zapamćen po ulogama ostvarenim na Dubrovačkim ljetnim igrama i dubrovačkom pozorištu.
Krunoslav Šarić rođen je 1944. godine u Derventi. Nakon srednje škole upisao je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji završava 1969. godine u klasi Koste Spaića.
Nakon diplome radi u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, prvo kao spoljnji saradnik, a onda kao stalni član glumačkog ansambla sve do odlaska u Zagreb.
Ovo su neke od glavnih uloga: Ivo Marinović u Vojnovićevom Ekvinociju, Macbeth u Shakespeareovom Macbethu, Baal u Brechtovom Baalu, Sabljak u Orgijama Monaha Janka Polića Kamova te uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama poput Mortimera u Eduardu II. redatelja Georgija Para.
Od 1983. pa sve do 2010. i odlaska u penziju bio je stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon sjajnih uloga u dubrovačkom teatru i dolaska u Zagreb, njegova prva predstava u Drami HNK je bila Šteta što je kurva, Johna Forda, u režiji Georgija Para. Igrao je Vasquesa, prijetvornog Španjolca i ubojicu. Tom ulogom je osvojio i publiku i kritiku i dobio nagradu Vladimira Nazora.
Uz Ivu Gregurevića i Mustafu Nadarevića bio je jedan od najzaposlenijih i cijenjenih hrvatskih televizijskih i filmskih glumaca.
Uvijek dosljedan sebi, velikog znanja i besprijekornog umjetničkog ukusa, birao je uloge po kvalitetu, a ne po kvantitetu, što nimalo nije umanjilo njegove umjetničke dosege.
Sarađivao je s najboljim hrvatskim kazališnim redateljima, od Koste Spaića, Vlade Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, do Božidara Violića, Ivice Kunčevića, Mire Međimurca, Marina Carića, Ivice Boban i mnogih drugih, a često je radio i sa stranim gostujućim redateljima poput Horee Popescua, Stevena Kenta ili Vite Taufera.