Profesor fizike Marin Marinić iz Sombora, nakon što je u struci ostao
bez posla, potražio je posao u pčerastvu na Novom Zelandu gde je, nakon
samo jedne sezone rada kao pčelar, dobio posao za stalno.
“Na Novom Zelandu se radi isti posao sa pčelama i vrcanjem kao i u
Srbiji, samo se način u pristupu rada razlikuje. Naši pčelari su cenjeni
na Novom Zelandu, jer nas u Srbiji uče temeljnije i bolje da radimo,
odnosno da obraćamo pažnju na sve detalje, što kod njih i nije slučaj,
jer je tamo sve komercijalizovano”, rekao je Marin Marinić iz Sombora.
Novi Zeland je poslednjih nekoliko godina utrostručio proizvodnju
najskupljeg i najkvalitetnijeg “manuka” meda na svetu. To je razlog
zašto su srpski iskusni pčelari potrebni njihovoj industriji meda. Oni
uglavnom rade na poslovima vrcanja, a za ovako bogato iskustvo obreli bi
se i pčelari iz Apatina i Vrbasa.
“Iz Društva pčelara “Dunav” Apatin do sada su na Novi Zeland otišla
dva pčelara. Poučen odličnim iskustvima svojih kolega, voleo bih da
dobijem priliku da odem na Novi Zeland i uverim se kako funkcioniše
proces proizvodnje najkvalitetnijeg meda na svetu. Takođe, zanima me
koja brzina je potrebna za vrcanje oko 5.000 košnica i za koje vreme
posao mora da se obavi”, saopštio je Rade Stevanović, pčelar iz Apatina.
“Pčelarenje na Novom Zelandu i Australiji je na mnogo većem nivou
nego kod nas, a mi za sve imamo potencijala. U Srbiji pčelarim sa oko
100 košnica što je prosek, dok se tamo početnicima smatraju oni koji
kreću sa nekoliko hiljada košnica. Veće kompanije imaju preko 10.000
košnica i za potrebe posla organizuju edukacije. Ipak je novac mnogima
najveći motiv za odlazak, ali ima nas kojima je presudno znanje i
iskustvo”, dodao je Radovan Mandić, pčelar iz Vrbasa.
Kilogram novozelandskog “manuka” meda prodaje se po ceni od oko 300
evra i najskupljiji je brendirani med na svetu, koji zamenjuje dejstvo
antibiotika. Možda će poučeni novim iskustvima i naši pčelari po
povratku iz ove daleke zemlje dobiti ideju kako bi se brendirao i srpski
med na svetskom tržištu. Za sada osim lipovog fruškogorskog meda, koji
je cenjen u Evropi, nije cenjen ni jedan drugi.