Potvrdio je to Feni direktor NP “Una” Amarildo Mulić, ocjenjujući da
se zaštitom posebnih prirodnih područja daje zamah turističkim
potencijalima zemlje, ali i omogućava trajnija zaštita takvih zona
prirodne posebnosti.
Očekuje da će Komisija do kraja godine dati odgovor na inicijativu, a
ukoliko bude pozitivan počet će u saradnji sa svim nadležnim
institucijama procedura kandidiranja tog područja pred UNESCO-om.
Una i pritoke Unac i Krka tri su prirodna bisera baštine Nacionalnog
parka, a time i BiH. Štrbački buk impresivne, i kako mnogi smatraju
spektakularne ljepote, najviši je vodopad na Uni. Nastao je usljed
tektonskih pomjeranja i hiljadugodišnjeg taloženja sedimentne stijene
sedre kao geološkog fenomena jer je Una sedrostvorna rijeka, što je
jedna od najvećih bioloških vrijednosti u njenom gornjem toku.
Mulić ističe da je Štrbački buk trenutno najposjećeniji lokalitet
Nacionalnog parka, a upravo tu počinje teže pristupačni gornji tok Une.
Kompleks slapova u Martin Brodu prostorno su najveći kompleks većih i
manjih sedrenih barijera koji čine slapovi i bukovi, riječni bazeni,
ade, brzaci, rukavci i sedrene pećine, a nalazi se u srcu Nacionalnog
parka.
– Tu je nekada postojao veliki broj vodenica, a nekoliko ih još ima
te tu etnografsku baštinu nastojimo da sačuvamo u saradnji s lokalnim
stanovništvom. Slapovi predstavljaju izuzetnu prirodnu vrijednost, kao i
kanjon Unca koji je spektakularan i neistražen. On uživa i najviši
stepen zaštite u okviru NP – ustvrdio je.
Mulić je stava da bi upis spomenutih prirodnih dragulja na UNESCO-ovu
listu bio i značajan iskorak za predstavljanje NP “Una” na svjetskim
turističkim tržištima, ocjenjujući da je poznato kako turiste najviše
privlače zaštićena područja iznimnih vrijednosti.
Ukazuje i na činjenicu da susjedne zemlje već imaju upisanu prirodnu
baštinu na Listi UNESCO-a te je BiH do sada ‘kaskala’ u tom procesu,
iako obiluje prirodnim bogatstvima jedinstvene vrijednosti i ljepote,
čija je univerzalnost očuvana zahvaljujući nepostojanju ljudskog
uticaja. Za primjer navodi Plitvička jezera u Hrvatskoj, kojima je upis
na Listu UNESCO-a dao još veći zamah u razvoju turizma, ali i slične
destinacije u zemljama regiona.
– Sada se već lagano priključujemo svjetskim tokovima, zahvaljujući
nadležnim ministarstvima te upravama zaštićenih područja u BiH. Bitno je
prepoznati svoje vrijednosti i znati čime raspolažemo. Često nismo
svjesni prirodnih ljepota koje BiH ima, a tu je i potreba za boljim
organizovanjem u upravljanju zaštićenim područjima, kao i podrška
institucija nadležnih za provedbu zaštite njihove vrijednosti. Sada su
neki novi vjetrovi i sve je više onih koji prepoznaju vrijednosti i
šanse da zaštićena područja mogu biti ekonomski generatori određenih
dijelova u BiH – zaključio je Mulić.
Slične inicijative za upis na Listu prirodne svjetske baštine
UNESCO-a pokrenute su za prašumu Perućicu u Nacionalnom parku “Sutjeska”
i špilju Vjetrenica.