Istraživanje, predstavljeno na Arxiv.org,
proveli su znanstvenici s Oxforda i Yalea. Anketa je bila razaslana na
1600 adresa, a u njoj je u konačnici sudjelovalo 352 stručnjaka koji su
tijekom 2015. godine izlagali na jednoj od dvije velike konferencije o
strojnom učenju i obradi informacija u mozgu – Conference on Neural
Information Processing Systems i International Conference on Machine
Learning.
Sudionici su trebali procijeniti u kojoj bi godini u budućnosti umjetna
inteligencija mogla postati superiornija ljudima u obavljanju različitih
zadataka od slaganja rublja i LEGO kocaka, preko prevođenja jezika do
upravljanja kamionima.
Rezultati su pokazali da bi strojevi mogli postati bolji od ljudi u
prevođenju od amatera do 2024., u pisanju školskih eseja do 2026., u
vožnji kamiona do 2027., u radu u trgovinama do 2031., u pisanju
bestselera do 2049., a u kirurgiji do 2053. Znanstvenici procjenjuju da
je vjerojatnost oko 50% da će umjetna inteligencija nadići ljudsku u
narednih 45 godina te da će svi ljudski poslovi postati automatizirani
kroz 120 godina. Zanimljivo je da su azijski sudionici studije dali
značajno ranija predviđanja od svojih kolega iz SAD-a.
Rezultati imaju vrlo dalekosežne društvene posljedice, upozorila je za
New Scientist Katja Grace iz Instituta za istraživanje strojne
inteligencije na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.
Koliko vjerovati stručnjacima?
Dok čitate ove zaključke, vjerojatno si postavljate pitanje: Koliko su
pouzdane ovakve futurističke procjene stručnjaka? U svijetu nuklearne
energije poznata je činjenica da znanstvenici već više od pola stoljeća
najavljuju da će nam trebati još 30-ak godina do ostvarenja prve
ekonomski isplative elektrane na fuziju. Slično predviđanje jednako je
vrijedilo sredinom 20. stoljeća kao i danas. No tu treba imati na umu da
su zastoj u razvoju fuzije uzrokovali specifični problemi u razvoju
tehnologija kojima se trebaju ostvariti ekstremni uvjeti – goleme
temperature i tlakovi – neophodni za pokretanje fuzije kakva postoji na
Suncu.
S druge strane u 2015., u vrijeme dok se radilo ovo istraživanje,
stručnjaci su predviđali da će umjetnoj inteligenciji trebati 12 godina
da pobijedi šampione u igri Go. Pokazalo se da su bili previše oprezni.
Naime, AlphaGo, kreacija Googleovog projekta DeepMind, nedavno je
pobijedio najboljeg svjetskog šampiona Kea Jiea. Strojevi su postali
bolji od ljudi i u brojnim drugim vještinama, primjerice u čitanju s
usana ili pretraživanju policijskih podataka.
Razlozi za brigu
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je precizne procjene za pojedina
područja nezahvalno davati. Također je teško predvidjeti kada će
strojevi postati bolji baš u svemu od svih ljudi. No svakako možemo biti
prilično sigurni da će u dogledno vrijeme tehnologija u mnogim
područjima nadmašiti prosječne ljude.
Nova studija pokazala je istovremeno da stručnjaci ne podržavaju
medijsku histeriju prema kojoj će razvoj umjetne inteligencije ugroziti
opstanak ljudi – sudionici procjenjuju da je vjerojatnost za tako nešto
manja od 5%.
Predviđanja ne podrazumijevaju da će u cijelom svijetu s napredovanjem
umjetne inteligencije postupno zavladati nezaposlenost. Povijest je do
sada uvijek pokazivala jedan te isti trend – da razvoj novih tehnologija
istovremeno s eliminacijom određenih zastarjelih poslova stvara nove.
Primjerice, posao upravitelja dizalom danas je potpuno besmislen. No u
vrijeme kada su oni imali neku funkciju, nisu se mogli ni zamisliti
poslovi koji su se kasnije pojavili u informatičkoj i računalnoj
industriji. Osim toga, s razvojem tehnologija pale su cijene svih
mogućih proizvoda, od poljoprivrednih do obrazovnih i medicinskih,
smanjila se glad, skratilo se radno vrijeme, poboljšalo se zdravlje,
povećala se udobnost življenja i produžio se život.
Konačno u kontekstu razvoja umjetne inteligencije i automatizacije u
brojnim razvijenim zemljama svijeta posljednjih godina sve više se
raspravlja o mogućnosti uvođenja kraćeg radnog vremena i temeljne plaće.
Zaključak je da bi ljudi danas trebali biti spremni na cjeloživotno
učenje kako bi se prilagođavali promjenama na tržištu rada, ali da ne
bismo trebali biti pesimistični.