U
ovoj emisiji govorimo o startupima, o tome kako se oni razvijaju, ko pruža podršku
razvoju startupa u BiH i na koji način treba razmišljati i djelovati ukoliko
želimo u potpunosti iskoristiti potencijale i mogućnosti poslovnog razvoja u
BiH.
Naši
gosti su Edin Mehić iz Networks, Sarajevo; Srđan Sukara iz Qlab, Banjaluka; Ivana
Perković iz poslovnog parka SPARK, Mostar; Drago Gverić iz Inovacionog centra,
Banjaluka.
Ivana
Perković kaže da su u poslovnom parku Spark u Mostaru pokazali da je, uz
ogroman trud, sve moguće. „Vrijeme u kojem živimo, bez obzira na sve poteškoće, je ipak
pravo vrijeme. Prije mjesec dana, veliki investitori su odlučili da ulože svoj
novac i svoje vrijeme da mentoriraju mlade ljude, tako da možda dolazi neko
naše vrijeme, da BiH ima neku perspektivu kada je u pitanju ulaganje u
startupe. Mislim da je ovo idealan trenutak da pokažemo primjerom da se može i na
koji način jedan startup može uspjeti.“
Edin
Mehić na početku objašnjava sam pojam startupa. „Startup je riječ na koju se mi
zaista trebamo navići. To nije moda koja će proći za mjesec-dva, to je potpuno
novi način razmišljanja kako pokretati biznis. Složio bih se sa Ivanom da je
sad najbolji trenutak. U proteklih 20 godina sve je napredovalo, pa tako i
način na koji pokrenuti biznis. Ono što ja zagovaram i što je moj princip,
jeste da istestiraš svoju biznis ideju prije nego što uložiš i marku. I to je
ljepota što danas svako može istestirati svoju ideju i naći najbolji način kako
da pristupi tržištu. Ali najjednostavnija definicija startapa je organizacija
koja traži proizvod ili uslugu koju tržište treba.“
Kroz
Inovacioni centar u Banjaluci prošlo je preko 200 ljudi, koliko ih je do sada prijavilo
svoju ideju, kaže Drago Gverić. „To znači da su prepoznali mogućnost šta znači započeti startup i
tražiti mogućnost da radiš i da zaradiš novac. Potencijala ima, mogućnosti ima,
tržište i informacije su dostupni, sve je otvoreno i može da se sazna, može da
se testira, da se dobiju neke predkvalifikacije kako će to da izgleda, a
postoji određen broj organizacija, ne samo Inovacioni centar, koje daju podršku
da ta testna faza prođe za vrlo malo novca, koji je u poređenju sa pravljenjem
klasičnog biznisa i uspostavom kompanije minoran. Može da se istestira ideja, da
se dođe do zaključka da li da se to poslovanje stavi na čvrste noge ili da se ta
ista ideja redefiniše i prilagodi tržištu i da uspije. Ideja ima, kao i judi
svih životnih dobi sposobnih da iznesu poslovnu ideju, da naprave biznis i da
zaposle druge ljude. Geografski se nalazimo na mjestu gdje nam je ostatak
regije, pa i Evropska unija, prilično blizu pa je plasman proizvoda jednostavan
kada govorimo o konvencionalnom biznisu, a o IT neću ni govoriti jer on ne poznaje
ni granice, ni mjesto, bitna je samo isporuka proizvoda.“
Srđan
Sukara objasnio je na koji način funkcioniše coworking prostor i koja je
najveća korist rada u takvom okruženju. „Vrijednost ležu u tome, ne samo da
imate fin, ušminkan prostor i dobar internet, već da se spajate sa sličnim
ljudima sa kojima ćete graditi mrežu kontakata, da dobijete uvide i povratne
informacije od tih ljudi i onda tu ideju skalirate na mnogo većem nivou i
uspijete da je realizujete na tržištu. Mi smo počeli kao klasičan coworking,
ali budući da u Banjaluci sada već ima dosta startupa, odlučili smo da širimo
svoje usluge, radićemo periode inkubacije za ljude koji imaju dobre startup
ideje, moći će besplatno koristiti prostor, ali dobijaće i mentorstvo, koje je
daleko bitnije od fizičkih stvari koje možemo da im ponudimo.“