“Biznisi koji mijenjaju svijet su oni biznisi koji,
prodajući svoj proizvod ili uslugu, žele učiniti svijet boljim”, kaže za Buku Keith Ippel, osnivač Univerziteta za preduzetnike Spring iz Kanade, koji je
nedavno boravio u Bosni i Hercegovini, u sklopu programa podrške preduzetnicima
Swiss Entrepreneurship Program.
Cilj njegove posjete bio je da pomogne domaćim startup
organizacijama da razviju svoje programe podrške mladim preduzetnicima.
Objašnjavajući za naš portal na koji način biznisi mogu
donijeti pozitivne promjene u svojoj lokalnoj zajednici ili u širem društvu,
Ippel kaže da se to može postići kroz sam proizvod ili uslugu. On navodi
primjere biznisa koji se bave reciklažom ili kompanija koje izrađuju opremu za
osobe sa invaliditetom, ali dodaje da se to može postići i načinom na koji
biznis posluje, kao što je kafić koji pruža mogućnost zapošljavanja i prihode
određenoj ciljnoj populaciji, ili kompanija koja izrađuje kompjuterske programe
i koja donira u zajednicu svoje vrijeme i profit.
“Ljudi pokreću
poslove zbog problema koje iskuse ili vide, te zbog vrijednosti koje nose u
sebi. Mi biramo da radimo sa preduzetnicima koji se fokusiraju na rješavanje
nekih od najvećih svjetskih izazova, i na taj način zajedno ćemo doprinijeti
pozitivnim promjenama u svim aspektima našeg života i društva”, kaže Ippel,
govoreći o biznisima koje on svojim radom pomaže.
U Bosni i Herzegovini, Ippel je posjetio nekoliko
organizacija koje pružaju podršku preduzetnicima, među kojima su START iz
Banjaluke, Mozaik, Networks i Hub387 iz Sarajeva i druge. Tu je imao priliku upoznati
mnogo mladih i inovativnih preduzetnika koji svojim radom žele doprinijeti
pozitivnim promjenama u bh. društvu.
Na pitanje da li postoji univerzalni savjet za ljude koji žele
pokrenuti svoj biznis, bez obzira da li žive u BiH ili Kanadi, Ippel kaže da
postoji nekoliko univerzalnih istina: ”Prvo,
morate imati jak razlog za pokretanje biznisa. Ta strast će vas nositi kroz
dobra i kroz loša vremena. Drugo, uvijek se fokusirajte na rješavanje problema
koje vaš klijent ima. Treće je da izgradite što jaču zajednicu klijenata i
partnera u svojoj lokalnoj sredini. Ovi ljudi se mogu identifikovati sa
problemom koji vi nastojite riješiti i imaju interes i želju da vi u tome uspijete.”
Kada je izazova mnogo, pokretanje biznisa nije rizično kao što se čini
Komentarišući lošu ekonomsku i političku situaciju i uslove
za pokretanje biznisa u BiH, on kaže da preduzetnici vide te izazove, ali da vide
i prilike koje su vrijedne rizika. “Kada je mnogo izazova, onda je lakše uvidjeti
da pokretanje posla i nije tako rizično kao što neki misle. Na taj način preduzetnici
preuzimaju sudbinu u svoje ruke. “
Mlada bh. preduzetnica koja je zasigurno preuzela sudbinu u
svoje ruke je i Nađa Zubčević iz Sarajeva, koja je magistrirala na
Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Ona je osmislila patent za“Antibakterijski podmetač za WC daske”, za koji sada traži firmu koja
bi mogla da ga proizvodi. “Antibakterijska daska (podmetač) za wc-šolju
ima za cilj da poboljša stanje higijene u javnim toaletima, jer ima sposobnost
da uništava bakterije 99.8% i može da traje izmežu 5-10 godina”, objašnjava
Nađa Zubčević za naš portal. Dodaje da je podmetač idealan za mjesta na kojima
je velika frekvencija ljudi – kafići, hoteli, tržni centri, fakulteti, javni
toaleti, klinike, bolnice i slično.
“Već smo pričali sa nekolicinom investitora, ali sami
dogovori i eventualni ugovori koji bi se potpisivali se mogu ostvariti tek
nakon što registrujemo firmu. Samim tim, među budućim glavnim koracima jesu
registracija firme i dovršavanje našeg biznis modela i biznis plana. Tu je
ključno istraživanje tržista i konkurenecije, kao i definisanje toga na koji
način planiramo da prodajemo naš proizvod. Sada nastojimo da nađemo
najjednostavniji i najisplativiji način proizvodnje našeg proizvoda, kao i da
pustimo jednu seriju proizvoda da vidimo kako će ljudi da reaguju na njega, te
ćemo na taj način znati da li imamo pravi proizvod u našim rukama. U toku svih
ovih procesa, vrlo je bitna edukacija kroz koju u zadnjih 10 mjeseci prolazim
zajedno sa svojim timom, a koju nam pružaju Fondacija Mozaik, Centar za promociju
civilnog društva i BusinessAcademy od koje sam dobila stipendiju upravo kako bi
realizovala svoje planove i stekla zvanje o preduzetništvu.”
Nađa i njen tim imaju velike ambicije i planove za
budućnost. Namjera im je da kreiraju “Laboratoriju ideja” u kojoj bi
mogli da razvijaju različite proizvode na bazi svog prvobitnog proizvoda
“Antibakterijske daske (podmetača) za wc-šolju”. To će, kažu,
zahtijevati dodatni napor, ali vjeruju da je trudom i radom sve moguće
osvariti. Smatraju da njihova ideja ima globalni potencijal i da činjenica da
djeluju iz BiH ne predstavlja nikakvu prepreku. Dodatni podstrek za takvo
razmišljanje dobili su kada su strani mediji počeli izvještavati o njihovom
patentu. Japanski, ruski i turski portali objavili su tekstove o ovim mladim
inovatorima i njihovom proizvodu.
Mladi ljudi nisu letargični, već im treba podrška da pokažu šta sve mogu
Nađa smatra da svako može slijediti njen primjer i podstiče
mlade da se odvaže i krenu u realizaciju svojih ideja. “Nije gubitnik onaj koji
nije uspio nakon par pokušaja, nego onaj ko nije nikada ni pokušao. Bez obzira
da li neka vaša ideja uspije ili ‘propadne’, sve je jedna škola iz koje svakako
naučite nešto novo što će vam pomoći u budućnosti da ne pravite iste greške.”
U zemlji u kojoj su mladi većinom demoralisani zbog loše
ekonomske i političke situacije, ključ uspjeha Nađa vidi u spremnosti da se konstantno
uči i saznaju nove stvari, kao i u želji da se uradi nešto pozitivno, ne samo
za svoju lokalnu zajednicu, nego i šire. “Najveću podršku upravo imam od svog
tima sa kojim sam i krenula sa ovom idejom i jednostavno želimo da pokažemo da
mladi ljudi nisu letargični i pasivni, nego nam jednostavno treba prilika i
podrška kako bi se iskazali i dokazali da možemo učiniti nešto pozitivno.”
Ono što im nedostaje da bi lakše realizovali svoje ideje jeste
podrška države
Stanje u BiH u pogledu finansiranja inovacija i istraživanja, u
odnosu na zemlje u regiji, nije na zavidnom nivou, iako bi se upravo kroz
podršku inovacijama mogao postići veći rast i razvoj, zapošljavanje i bolji
ekonomski rezultati, smatra Nađa.
Ona podsjeća da je poticanje inovacija važna aktivnost u Evropskoj
uniji, jer se na njima bazira cijeli program razvoja EU narednih nekoliko
godina, dok se u BiH ne radi gotovo ništa povodom toga.
“Koeficijent primijenjenih inovacija u BiH kreće se oko 20%,
što je 10-ak puta više od svjetskog prosjeka. Na bazi ovih činjenica
definitivno je potrebno da se izdvajaju veća sredstva za podršku inovacijama
kako bi one konačno mogle da krenu u proizvodnju, a ne da se sve završi na
zlatnoj medalji sa takmičenja.”
Slična priča dolazi iz Mostara, gdje je grupa mladih, još
uvijek tinejdžera, osmislila i dizajnirala proizvod koji bi se za nekih 12
mjeseci trebao naći na američkom tržištu. Radi se o tzv. pametnom privjesku,
spravici koja će imati masovnu upotrebu uz smartfone.
“Razvili smo mnogo prototipskih verzija proizvoda i trenutno
radimo na onoj konačnoj. Naravno, pored toga radimo na ispitivanju svih
funkcija. Aplikacija je završena, ali ju kontinuirano dorađujemo. Trenutno smo
u potrazi za investitorom, a potrebni novac ćemo pokušati prikupiti na Kickstarteru.
To je platforma na kojoj ljudi iz cijelog svijeta mogu podržati vaš projekt
kako bi uspio u svojim ciljevima.”, pričaju za portal Buka mladi inovatori iz
tima Amplius.
Nadaju se da će postati jedan od prvih startupa iz BiH koji
bi imao uspješnu kampanju na Kickstarteru, nakon čega bi otvorili firmu u
Mostaru, jer smatraju da ako imate dobru ideju i dobre ljude nije bitno iz koje
države dolazite. Jedan dio njihovog proizvoda izrađivao bi se u BiH.
Mladi iz tima Amplius kažu da je ekonomska situacija u BiH
loša i da se mladi ljudi ne podržavaju dovoljno, zbog čega napuštaju BiH. Oni
su podršku našli u biznis akceleratoru SPARK business park, gdje se, pored
njih, nalazi još mnogo startup-a i talentovanih judi željnih uspjeha.
Ukoliko se ostvare njihove želje o osnivanju firme i početku
masovne proizvodnje, ključni faktori uspjeha, kažu, biće njihovi mentori, koji su
im pružili ruku kada im je bila potrebna pomoć.
“Startupima nedostaje potpora iz BiH. Fizičke i pravne osobe
u BiH trebaju podupirati startupe jer ukoliko uspijevaju startupi, porasti će
ekonomija, otvarat će se veći broj radnih mjesta i sl. Ukoliko pojedine firme
koje se nalaze u BiH imaju neke financije koje daju na sponzorstvo i slično,
predložili bismo da dio tih financija odvoje za startupe, jer i male količine
novca startupu mogu značiti puno, a investitoru mogu omogućiti odličan povrat
na uloženo”, poručuju iz tima Amplius.
Njihovi sugrađani, takođe mladi inovatori, iz kompanije Eynio,
razvili su mnoštvo inovativnih softverskih rješenja za automatizaciju, nadzor i
bezbjednost domova i kancelarija. “Možemo
reći da su naši proizvodi u finalnoj fazi – aplikacije su dovršene i obavljaju
prvobitnu funkciju. Međutim, konstantno pratimo trendove u IoT (Internet of
Things) svijetu i radimo na tome da ih unaprijedimo, dodamo nove opcije i
mogućnosti te prilagodimo potrebama različitih tipova korisnika”.
“Cilj nam je da, pored
aplikacije za nadzor i aplikacije za upravljanje pametnim uređajima, razviju i
treću aplikaciju – Shield, koja će biti specijalizirana za alarme i sigurnost
domova ili kompanija. Također, nastojat ćemo podržati što više pametnih uređaja
i dodati nove i zanimljive opcije i mogućnosti te tako korisnicima osigurati
potpuno i najbolje iskustvo u opremanju i upravljanju pametnim domom. Trenutno
radimo na omogućavanju opcija prepoznavanja (face recognition) i detektiranja
lica (face detection) putem naše aplikacije kako bi smo korisnicima omogućili i
potpuni nadzor i sigurnost.”, objašnjavaju iz firme Eynio.
Ovih dana učestvuju na svjetski poznatom događaju ICE Totally Gaming u Londonu. “Ovo je
najvažnija konferencija u svijetu igara na sreću koja okuplja sva poznata imena
u industriji i čast nam je što ćemo ove godine među više od 400 kompanija imati
priliku predstaviti svoje proizvode. Osim sudjelovanja na ovom događaju, cilj
nam je, samostalno, ali i u suradnji sa Spark poslovnim parkom, posjetiti
mnoštvo drugih sajmova, konferencija i događaja diljem svijeta na kojima možemo
naučiti nove stvari, predstaviti se, a i razgovarati s klijentima.”
Sve što smo planirali, možemo ostvariti iz BiH
Na pitanje da li je moguće raditi ovaj posao iz Bosne i
Hercegovine, iz firme Eynio kažu da sve što su planirali, mogu ostvariti radeći
u BiH. “Smatramo da ako imate dobru
podršku, kao što smo mi do sada imali, i ljude koji svaki dan daju sve od sebe
i rade marljivo na ostvarivanju vizije, granice ne bi trebale predstavljati
problem. Mišljenja smo da sve što planiramo ostvariti, možemo i u BiH, ali
naravno, kada god budemo imali priliku, posjetit ćemo događaje u inozemstvu
koji nam mogu pomoći u razvoju.”
Nismo izuzetak, već samo primjer koji i drugi mogu slijediti
Vjeruju da je moguće mijenjati stvari u BiH, te da ima dosta
onih koji žele nešto promijeniti i koji daju sve od sebe da to svojim radom i
ostvare. “Mi se, sigurno, ne smatramo izuzetkom, već samo primjerom koji i
drugi mogu slijediti. Voljela bih naglasiti da u zadnje vrijeme, samo u
Mostaru, takvih primjera ima mnoštvo, ali pored puno loših vijesti, ne dođu do
izražaja.”
Najzaslužniji za njihov uspjeh upravo su ljudi koji rade na
projektu. “Svjesni smo kako je teško naći prave ljude koji će se slagati,
surađivati, te nastojati biti najbolji u onom što rade, ali evo nekako smo
uspjeli. Odlično je što nam se tim sastoji od različitih, ali snažnih i
kreativnih pojedinaca koji imaju mnoštvo ideja, te vole ono što rade.”
Ističu da je jedna od bitnih stvari to što se nisu bojali
nepoznatog, što su konstantno pratili trendove u svijetu, prihvatali promjene i
djelimično mijenjali koncept, prilagođavajući se potrebama tržišta na kojem
vlada sve veća konkurencija. “Naravno, ništa od toga ne bismo mogli učiniti da
nismo imali odličnu podrška od strane SPARK poslovnog parka koji nam je
omogućio prostor i opremu, bio tu u svakoj fazi razvoja startupa te pomogao u
razvoju poslovnog modela.”
Njihova ambicija je da ostvare ciljeve koje su postavili pri
samom pokretanju startupa, a to je da osiguraju jednostavno i lagano
upravljanje pametnim uređajima – stvaranje i opremanje pametnog doma ili tvrtke
-, te da približe automatizaciju i nadzor svim korisnicima diljem svijeta. Najveći
izazov u tome jeste činjenica da rješenja
za pametne kuće razvijaju u Bosni i Hercegovini, gdje tržište nije dovoljno
razvijeno i korisnici nisu toliko upoznati sa njihovim proizvodima. “Ali
tržište pametnih kuća i automatizacije raste ogromnom brzinom, tako da smo
sigurni da će brzo proširiti i na BiH te povećati osviještenost ljudi”,
optimistični su.