Ako vam godine 1987, 1997. i 2007. naočigled ne predstavljaju ništa, sujevereni među nama skrenuli bi pažnju na to da se sve završavaju na 7, odnosno na njihov “krizni” karakter. Dobro, možda i istorija. A možda i ekonimsti.
Naime, američka agencija Blumberg nedavno je svoje čitaoce podsetila da su sve velike svetske krize počinjale u godini koja se završava brojem sedam. Još je sveže sećanje na Veliku depresiju koja je počela 2007. godine, a američka agencija podseća i na istočnoazijsku krizu 1997. godine na Tajlandu koja se potom raširila po svetu u narednih godinu dana. Najveći šok u istoriji Volstrtita desio se 1987. godine, kada se dogodio čuveni “crni ponedeljak” koji je “slomio” berze širom sveta.
Ipak, Izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda o globalnim ekonomskim perspektivama za 2017. prkosi sujevernima.
Ali oprezno, jer su u njemu i te kako navedeni brojni rizici za stabilnost svetske privrede. Kao najveće izazove za ekonomiju MMF vidi političku klimu, slabe finansijske institucije (pretežno banke) na razvijenim tržištima i to što su mnoge kompanije prezadužene.
Ministar finansije Dušan Vujović manje je sujeveran, piše današnja “Politika”. U fiskalnoj strategiji kao izazove navodi i geopolitičke tenzije, ali i brzinu i ishod pregovora između Evropske unije i Velike Britanije.
“Oporavak srpske ekonomije u velikoj meri zavisiće od brzine oporavka evrozone i regiona. I po tom osnovu povećanja inostrane tražnje i priliva stranog kapitala, kretanja inostranih kamatnih stopa, kretanja cena hrane, naftnih derivata i rude gvožđa na međunarodnom tržištu”, napisao je Vujović u Fiskalnoj strategiji, podseća “Politika”.
Jedan od rizika za privredni rast odnosi se i na usporavanje rasta zemalja u usponu, pre svega Kine. I ako dogodine Fed poveća kametne stope, to bi opet moglo da dovede do smanjenog priliva kapitala u zemlje u razvoju, što bi u slučaju Srbiji pojačalo pritisak na slabljenje dinara.
Što se unutrašnjih okolnosti tiče, oni koji se bave ekonomskim prognozama predviđaju nam solidnu godinu. MMF procenjuje da će rast privredne aktivnosti biti 2,7 odsto, ministar Vujović 3 odsto, a premijer Vučić očekuje rast od 3,5 do 4 odsto. To znači da će građani i privreda Srbije dogodine proizvesti dodatnih 1, 1 do 1, 4 milijarde evra.
Račune nam mogu pomrsiti, pre svega, veliki rizici od državnih preduzeća i to onih koji beleže gubitke, a koje subvencionišu građani Srbije i čije dugove preuzimaju poreski obveznici. Na to nas podseća i MMF koji ističe da se reforme javnog sektora moraju ubrzati (posebno reforme obrazovnog sistema).
“U tom kontekstu program će zahtevati izradu jasnih planova za trajno rešenje ili restrukturiranje RTB Bora, Resavice, Petrohemije, Azotare i MSK. Veoma je bitno da prestane praksa finansiranja slabih javnih subjekata i preduzeća putem dugovanja prema Srbijagasu i EPS-u”, upozorio je MMF.